18/03/2025

‘Za par desetljeća će biti mnogo jasnije zašto najveći svjetski otok postaje epicentar sukoba triju najvećih svjetskih sila!‘

Nakon što je novi američki predsjednik Donald Trump zaprijetio da će uzeti Grenland “na ovaj ili onaj način”, na izborima na arktičkom otoku 11. ožujka neočekivano je pobijedila oporbena Demokratska stranka desnog centra, koja se zalaže za postupno ostvarenje neovisnosti.

Glavni razlozi zbog kojih Trump želi Grenland njegovi su prirodni resursi i geostrateški položaj, što postaje sve važnije uslijed klimatskih promjena zbog kojih dolazi do otapanja leda. Amerikanci od Drugog svjetskog rata imaju svoje vojne baze na tom najvećem otoku na svijetu. Geografski smješten uz Sjevernu Ameriku, Grenland je oko 300 godina pod kontrolom Danske, udaljene oko 3000 km, navodi BBC. Bio je danska kolonija dok 1953. nije ušao u sastav Kraljevine Danske. Ima samo 56.000 stanovnika, većinom autohtonih Inuita. Oko 80 posto teritorija prekriveno je ledom, pa većina živi na jugozapadnoj obali oko glavnog grada Nuuka.

Nakon što je nacistička Njemačka okupirala Dansku u Drugom svjetskom ratu, SAD je izveo invaziju na Grenland i uspostavio tamo svoje vojne baze i radioodašiljače, prenosi BBC. Nakon rata američke su snage ostale na Grenlandu. Amerikanci tamo imaju svoju svemirsku bazu Pituffik (stari naziv je Thule Air Base). SAD i Danska potpisale su 1951. vojni sporazum, po kojem Sjedinjene Države imaju pravo na gradnju i održavanje vojnih baza na teritoriju Danske, pa tako i na Grenlandu.

PROČITAJTE VIŠE Bijes na Grenlandu i u Danskoj nakon Trumpovih izjava: ‘Sad je dosta!‘; Stigao odgovor republikanca: ‘Se*onjo, nebitan si‘

Donald Trump

Jim Watson/Afp

Svemirska baza Pituffik neizmjerno je važna u obrani SAD-a, tumači Marc Jacobsen, profesor na Kraljevskom danskom koledžu za obranu. Ako bi Rusija ispalila projektile prema SAD-u, najkraća ruta bila bi preko Sjevernog pola i Grenlanda.

Kina i Rusija također su posljednjih godina počele jačati svoje vojne kapacitete i intenzivirati svoju prisutnost na Arktiku. U siječnju je danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen rekao da je Danska otvorena za razgovore sa SAD-om, ističući da Washington ima legitimne interese na tom području. “Vidimo Rusiju koja se naoružava. Vidimo Kinu koja se također počinje interesirati”, rekao je Rasmussen. Profesor Jacobsen ističe da je Trump vjerojatno zainteresiran i za rudni potencijal goleme kopnene mase Grenlanda, koji topljenjem leda postaje dostupniji.

Trump je tijekom svojeg govora u Kongresu rekao da je kontrola Grenlanda ključna za nacionalnu sigurnost i međunarodnu sigurnost. No, istodobno je istaknuo da snažno podupire pravo naroda Grenlanda da sam određuje svoju budućnost. “Ako tako odlučite, želimo vam dobrodošlicu u Sjedinjene Američke Države”, rekao je.

Grenland

privartna arhiva, Goran Mijaljica

Njegov sin Donald Trump Jr., posjetio je Grenland u siječnju, tjednima prije predsjedničke inauguracije. SAD je nekoliko puta pokušao oteti Grenland Dancima, ili barem steći punu vojnu kontrolu nad Grenlandom, tumači za BBC Lukas Wahden, autor biltena o sigurnosti na Arktiku. Sjedinjene Države kupile su u 19. stoljeću Aljasku od Rusije, a 1867. američki državni tajnik William H. Seward vodio je pregovore o kupovini Grenlanda od Danske. Zatim su 1946. ponudili 100 milijuna dolara za Grenland, no Danci su odbili.

Trump je i tijekom svojeg prvog predsjedničkog mandata pokušao kupiti Grenland. I Danska i grenlandska vlada odbacile su prijedlog 2019., poručujući da Grenland nije na prodaju. Posljednje Trumpove izjave dodatno su raspalile stanovnike Grenlanda, koji sada odlučnije žele nezavisnost. Istraživanje javnog mnijenja u siječnju pokazalo je da 85 posto Grenlanđana odbacuje ideju da postanu dio SAD-a spram 6 posto onih koji to žele. Trump može posjetiti Grenland, i to je to, rekli su reporteru BBC-ja.

PROČITAJTE VIŠE Trump: ‘Mislim da će se dogoditi pripajanje Grenlanda‘

Osim prijetnje invazijom, arktičkom otoku prijeti Trumovo negiranje klimatskih promjena. Znanstvenici su duboko zabrinuti za njegovu budućnost jer Trumpova administracija povlači SAD iz globalne klimatske strategije i uništava njezine znanstvene agencije, prenosi CNN.

Američki predsjednik Donald Trump

Saul Loeb/Afp

U veljači su temperature na dijelovima Arktika skočile na 20 Celzijevih stupnjeva iznad normale. Do kraja veljače morski je led bio na povijesno najnižoj razini zabilježenoj u veljači. To je bio treći mjesec zaredom. Alarmantni podaci stigli su nakon niza zabrinjavajućih znakova iz šire regije, poput velikih šumskih požara i otapanja trajnog leda, što doprinosi daljnjem ubrzanju zagrijavanja.

To je problem s globalnim posljedicama. Arktik igra ključnu ulogu u održavanju svjetske temperature, nešto poput planetarnog sustava klimatizacije, kaže Twila Moon iz američkog Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu. Otapanje Arktika ubrzava globalno zagrijavanje, povećava porast razine mora i potiče stvaranje ekstremnijih vremenskih prilika. Arktik djeluje kao sustav ranog upozoravanja na klimatske promjene, navodi CNN, a gubitak morskog leda jasan je znak da je u problemima, upozoravaju znanstvenici. Ovo je dio godine kad bi ledeni pokrivač na moru trebao dosegnuti svoje godišnje maksimalne razine. Umjesto toga, bilježe se rekordno niske razine.

Prvo ljeto bez leda u Arktičkom oceanu vjerojatno ćemo imati u sljedećih nekoliko desetljeća, ako ne i prije, prema većini studija. To ima drastične ekološke implikacije, ali i geopolitičke.

Otapanje leda moglo bi omogućiti bušenje nafte i rudarenje minerala poput bakra, litija, nikla i kobalta, piše The New York Times.

Ti mineralni resursi ključni su za brzorastuće industrije koje proizvode vjetroturbine, dalekovode, baterije i električna vozila. Topljenje leda na Arktiku također otvara novu stratešku prednost u geopolitici: kraće i učinkovitije pomorske rute. Ruta kroz Arktičko more od zapadne Europe do istočne Azije je 40 posto kraća u usporedbi s plovidbom kroz Sueski kanal. Promet brodova već je porastao za 37 posto u proteklom desetljeću, prema nedavnom izvješću Arktičkog vijeća. Kina je pokazala značajan interes za novu rutu kroz Arktik, a u studenome je s Rusijom dogovorila suradnju na razvoju arktičkih pomorskih ruta.

Trump negira klimatske promjene, ali su upravo njihove posljedice jedan od razloga zašto je zainteresiran da Grenland postane teritorij SAD-a, kaže jedan od njegovih bivših savjetnika za nacionalnu sigurnost Robert C. O‘Brien. Grenland je autocesta od Arktika sve do Sjeverne Amerike i SAD-a, rekao je za Fox News. Zbog svoje strateške važnosti, očekuje se da će postati kritično bojno polje velikih sila za kontrolu nad novim pomorskim putevima.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed