Connect with us

Svijet

Vodio je najgori fiskalni projekt ikad, poznat kao ‘najveća prevara u povijesti Republike‘, a svima u EU dijeli lekcije

Zamislite da netko u Hrvatskoj ponudi da država svima financira obnovu stanova i kuća, ali tako da dobijete 110 posto vrijednosti izvedenih radova, a pri tome ne morate mrdnuti malim prstom jer je državni program postavljen tako da će vam direktori građevinskih kompanija bukvalno kucati na vrata te…

Published

on

18.02.2025.

Vodio je najgori fiskalni projekt ikad, poznat kao ‘najveća prevara u povijesti Republike‘, a svima u EU dijeli lekcije

Zamislite da netko u Hrvatskoj ponudi da država svima financira obnovu stanova i kuća, ali tako da dobijete 110 posto vrijednosti izvedenih radova, a pri tome ne morate mrdnuti malim prstom jer je državni program postavljen tako da će vam direktori građevinskih kompanija bukvalno kucati na vrata te…

Zamislite da netko u Hrvatskoj ponudi da država svima financira obnovu stanova i kuća, ali tako da dobijete 110 posto vrijednosti izvedenih radova, a pri tome ne morate mrdnuti malim prstom jer je državni program postavljen tako da će vam direktori građevinskih kompanija bukvalno kucati na vrata te vam nuditi novac samo da pristanete na obnovu. Ako se pitate zašto bi zamišljali nestvarno, odgovor je jednostavan – ne morate zamišljati jer sve možete pročitati, a govori nam o suludim razmjerima financijske neodgovornosti ionako prezadužene Italije.

Mario Draghi – premijer Italije u razdoblju kad su tzv. SuperBonusi za talijanska kućanstva spržili veći dio od nevjerojatnih 200 milijardi eura – uporno i dalje traži da članice EU kao složna obitelj dijele “zajedničke troškove”. Je li doista jedina opcija za budućnost EU, kako nam sugerira Draghi, kao glavni ekonomski guru Ursule von der Leyen, da europska obitelj naroda indirektno snosi troškove i rizike onoga što je jedan od ministara u Draghijevoj vladi, Daniele Franco, nazvao “jednom od najvećih prevara u povijesti Republike”?

Manji je zapravo problem to što ostalim Talijanima indirektno plaćaju obnovu kuća, veći što čak niti to nisu iskoristili za financijsku konsolidaciju, pa preko Draghija uporno lobiraju za prilagodbu zajedničkih EU politika talijanskoj fiskalnoj neodgovornosti. Priča o tome kako se talijanske populističke vlade odnose prema novcu poreznih obveznika zvuči kao scenarij lošeg filma – lošeg jer inzistira na apsurdima koji nisu mogući u realnom životu. No u Italiji su financijski apsurdi pravilo javnog upravljanja, o čemu govori sjajna analiza Luisa Garicana “How to torch 220 billion euros – When the ECB, Brussels, and Markets All Looked Away”. S obzirom na to da se radi o analitičkom remek-djelu, prenosimo dijelove Garcianovih upozorenja – neka govore sami za sebe, tek uz nekoliko pojašnjenja.

Rodonačelnik ideje SuperBonusa bio je još 2020. premijer Giuseppe Conte, koji je građanima poručio “nećete potrošiti niti novčića na renovacije”. SuperBonus se pretvorio u najskuplji fiskalni eksperiment u povijesti. Garciano opisuje bizarnu shemu nečega što čak ne možemo nazvati bahatom javnom potrošnjom, jer je sama zamisao arogantnija od bahate – ona je perpetum mobile neodgovornosti:

“Država bi vlasnicima nekretnina plaćala 110 posto troškova renoviranja putem inovativnog financijskog mehanizma – umjesto izravnih novčanih potpora, vlada je izdavala prenosive porezne olakšice. Vlasnik ih je mogao izravno odbiti od poreza, omogućiti izvođačima radova da ih naplate kroz račune ili ih prodati bankama. Te su olakšice postale vrsta fiskalne valute – paralelni financijski instrument koji je funkcionirao kao dug izvan službenih knjiga (Capone i Stagnaro, 2024.). Ova je shema svjesno stvarala iluziju da je ručak besplatan – prikrila je trošak za državu, jer su se u europskim računovodstvenim pravilima olakšice prikazivale samo kao izgubljeni porezni prihodi, a ne kao novo javno trošenje. SuperBonus je stvorio uvjete za ono što je Draghijev ministar gospodarstva Daniele Franco nazvao ‘jednom od najvećih prijevara u povijesti Republike‘ (Capone i Stagnaro, 2024.).

Giuseppe Conte

Massimo Valicchia/Nurphoto Via AFP

Izvođači radova često su napuhivali troškove renoviranja – primjerice, projekt vrijedan 50.000 eura mogao se prikazati kao 100.000 eura. Banka bi poreznu olakšicu od 110.000 eura otkupila gotovo po nominalnoj vrijednosti, što je izvođaču omogućilo da zadrži razliku, a ponekad je dijelio i s vlasnikom nekretnine. Ponekad se uopće nije radilo, a računi za nepostojeće radove na lažnim zgradama tad su bili savršen alat za organizirani financijski kriminal. Lažne porezne olakšice zatim su se mogle višestruko preprodavati na nereguliranom tržištu državnih poreznih popusta​. Vlasti su 2023. procijenile da su takve prijevarne aktivnosti porezne obveznike stajale 15 milijardi eura”.

Ovako raskalašen fiskalni paket bez suvislih kontrola sveo se na to da građevinski poduzetnici kucaju na vrata te vlasnicima nude novac za besplatne, ali vrlo skupe renovacije. Mali je problem, upozorava Garicano, što će “…shema, koja je u početku bila planirana s proračunom od 35 milijardi eura, na kraju porezne obveznike koštala 220 milijardi eura (160 milijardi za SuperBonus + 60 milijardi za 90 posto olakšice za obnovu fasada i ostale 65-postotne olakšice) – otprilike 12 posto BDP-a. Godišnji su troškovi porasli s 1 posto BDP-a u 2021. na 3 posto u 2022. te 4 posto u 2023. Samo 495.717 stambenih jedinica bi se na kraju renoviralo, što znači da je prosječni trošak programa bio oko 320.000 eura po nekretnini”.

Zaključak pak Garciana je poput ekonomsko-financijskog haikua: “Sve to se dogodilo u zemlji koja je već opterećena dugom od 140 posto BDP-a, suočava se s golemim nefinanciranim mirovinskim obvezama koje premašuju 400 posto BDP-a i čiji je dug prema Moody‘su ocijenjen s Baa3 – samo jednu razinu iznad ‘smeća‘. Ukupan trošak daleko nadmašuje 71 milijardu eura potpora koje je Italija dobila iz Plana za oporavak i otpornost Europske unije. Unatoč ograničenom praćenju u međunarodnim medijima, SuperBonus je bez sumnje jedna od najskupljih fiskalnih pogrešaka u povijesti.

Zajednička procjena Bance d‘Italia i MMF-a dignula je na razini sintetskih usporedbi investicije per capita u Italiji 67 posto iznad razine u usporedivim državama – Španjolskoj, Francuskoj, Njemačkoj i eurozoni. Accetturo, Olivieri i Renzi u istraživanju iz 2024. zaključili su da su koristi za talijansku ekonomiju bile simbolične u odnosu na troškove. Rastrošnost je sa sobom donijela poskupljenja – indeks cijena građevinskih troškova odmah je na početku provođenja SuperBonus programa porastao 10-ak posto, a tijekom pandemije još 13 posto. Samo u 2021. inicijalni troškovi renovacije porasli su 400 posto.

SuperBonusi su zapravo kreirani ako alat financijske auto-destrukcije, ali takav da se sasvim lijepo uklopi u okvire zajedničkih financijskih planova EU.

Riccardo Fraccaro 

Andrea Ronchini, Ronchini/Nurphoto Via AFP

“Riccardo Fraccaro – odvjetnik, političar Pokreta Pet zvijezda, sljedbenik Moderne monetarne teorije i arhitekt SuperBonusa – vidio je u tom programu način za provođenje fiskalne ekspanzije uz istodobno poštivanje pravila EU-a. Dizajnirajući SuperBonus kao sustav prenosivih poreznih olakšica, Fraccaro i njegovi savjetnici željeli su stvoriti paralelni financijski instrument koji se odmah ne bi prikazivao kao javni dug (Capone i Carlo Stagnaro, 2025.). Talijanski program utjelovio je duh vremena u kojem se na dug gleda kao na pokretač gospodarskog rasta. Djelomično bi se financirao (otprilike 13,95 milijardi eura) iz izdanja euroobveznica u sklopu inicijative NextGenerationEU, vrijedne 750 milijardi eura. Poput ‘Bidenomike‘ u SAD-u, SuperBonus je obećavao istodobno ostvariti više transformativnih ciljeva – gospodarski poticaj, socijalnu pravednost i zaštitu okoliša. A poput mnogih programa nakon pandemije, odražavao je uvjerenje da su ranije politike bile previše suzdržane te da se tradicionalna proračunska ograničenja mogu sigurno zanemariti u korist širih društvenih ciljeva. Kad je jednom krenuo, SuperBonus se pokazao politički nemogućim zaustaviti”.

Pitate se kakva je točno u svemu tome bila uloga Marija Draghija – čovjeka na čije financijsko ‘vizionarstvo‘ računa kao da mu je kvocijent inteligencije oko 300, a rezultati rada besprijekorni – u najneodgovornijem fiskalnom projektu u povijesti EU? Lukavi Draghi je, naravno, kritizirao program zbog multipliciranja troškova, ali je inicijalno jednostavno pojednostavio pristup novcu za obnovu domova. Kad je Giorgia Meloni preuzela dirigentsku palicu nacionalne ekonomije Italije, i ona je morala popustiti pod populističkim pritiskom industrijskih grupa, koje su na potpuno nerealnom programu navikle cijediti veliki novac.

Tadašnji ministar gospodarstva Italije upozoravao ih je riječima “bojim se da ne vidite težinu situacije”, a gospođa Leyen kao velikog europskog fiskalnog vizionara i dalje uporno nudi Marija Draghija. Znači li to da će nama u RH kucati na vrata kako bi nam nudili novac za besplatnu obnovu stanova? Naravno da ne. U RH bi EU tužitelji zbog takvog ponašanja vodili vrlo ozbiljne istrage. Prisjetimo se iznosa spornih kod financiranja obnove nakon potresa.

“Mehanizmi koji su osmišljeni kako bi zaštitili euro sad ga možda ugrožavaju. Kad Europska središnja banka intervenira kako bi spriječila tržišni pritisak na državne obveznice, uklanja ključnu disciplinirajuću silu za nacionalne fiskalne politike, stvarajući izopačene poticaje za političare da povećaju potrošnju bez obzira na dugoročnu održivost. Monetarna unija bez fiskalne unije može funkcionirati samo ako države članice održavaju održive politike potrošnje. No Europa se sad našla uhvaćena u zamku vlastite izrade – njezini alati za suzbijanje krize postupno nagrizaju disciplinu nužnu za opstanak eura”, zaključuje Garciano.

https://www.jutarnji.hr/feed/

Svijet

‘Ceremonije‘ koje Hamas izvodi prilikom predaje talaca razbjesnile su Izrael: ‘Prava uvreda je ono što oni nama rade‘

Published

on

By

February 23, 2025

‘Ceremonije‘ koje Hamas izvodi prilikom predaje talaca razbjesnile su Izrael: ‘Prava uvreda je ono što oni nama rade‘

Hamas je u nedjelju osudio odluku Izraela da odgodi oslobađanje palestinskih zatvorenika i pritvorenika, rekavši da je izraelska tvrdnja da su ceremonije predaje talaca “ponižavajuće” lažna i izgovor za izbjegavanje izraelskih obveza prema sporazumu o prekidu vatre u Gazi. “Netanyahuova odluka odraž…

Hamas je u nedjelju osudio odluku Izraela da odgodi oslobađanje palestinskih zatvorenika i pritvorenika, rekavši da je izraelska tvrdnja da su ceremonije predaje talaca “ponižavajuće” lažna i izgovor za izbjegavanje izraelskih obveza prema sporazumu o prekidu vatre u Gazi.

“Netanyahuova odluka odražava namjerni pokušaj prekida sporazuma, predstavlja jasno kršenje njegovih uvjeta i pokazuje nepouzdanost okupacijskih vlasti u provedbi svojih obveza”, rekao je Ezzat El Rashq, član političkog ureda Hamasa, u izjavi.

Izrael je ranije rekao da odgađa oslobađanje stotina palestinskih zatvorenika koje je planirao osloboditi dan ranije dok Hamas ne ispuni svoje uvjete, naglašavajući krhkost sporazuma o prekidu vatre u Gazi. 

Netanyahuov ured objavio je priopćenje u nedjelju rano ujutro u kojem se navodi da Izrael čeka s predajom 620 palestinskih zatvorenika i pritvorenika “dok se ne osigura oslobađanje sljedećih talaca, i bez ponižavajućih ceremonija”.

El Rashq iz Hamasa rekao je da ‘ceremonije‘ ne uključuju uvrede taocima, “već odražavaju humano i dostojanstveno postupanje prema njima”, dodajući da je “prava uvreda” ono čemu su palestinski zatvorenici izloženi tijekom procesa oslobađanja.

Dužnosnik palestinske militantne skupine naveo je primjere na koje načine izraelske vlasti ponižavaju palestinske zatvorenike i zatočenike – vezane su im ruke i imaju povez preko očiju, uz prijetnje da ne smiju održavati nikakve proslave povodom svojeg oslobađanja.

Hamas je doveo taoce na pozornicu pred gomilom i ponekad govore prije nego što su izručeni. Lijesovi s ostacima talaca također su nošeni kroz gomile.

Izraelska objava, koja je također optužila Hamas za opetovano kršenje primirja starog mjesec dana, uslijedila je nakon što je palestinska militantna skupina u subotu predala šest talaca iz Gaze u sklopu razmjene dogovorene u sklopu primirja.

Šest talaca oslobođenih u subotu bili su posljednji živi izraelski zarobljenici koji su trebali biti predani tijekom prve faze prekida vatre. Tijela četiri mrtva izraelska taoca trebala bi biti predana sljedeći tjedan.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

Continue Reading

Svijet

Putinova ‘specijalna operacija‘ u Ukrajini traje već tri godine, on se danas obratio vojnicima: ‘Imamo jedan prioritet‘

Published

on

By

February 23, 2025

Putinova ‘specijalna operacija‘ u Ukrajini traje već tri godine, on se danas obratio vojnicima: ‘Imamo jedan prioritet‘

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u nedjelju obećao ruskim snagama osigurati modernije oružje i tehnologiju, dan prije treće godišnjice invazije Moskve na Ukrajinu. “Zahvaljujem svim sudionicima posebne vojne operacije na njihovom borbenom duhu i odlučnosti za pobjedu”, kazao je Putin u videoporuc…

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u nedjelju obećao ruskim snagama osigurati modernije oružje i tehnologiju, dan prije treće godišnjice invazije Moskve na Ukrajinu.

“Zahvaljujem svim sudionicima posebne vojne operacije na njihovom borbenom duhu i odlučnosti za pobjedu”, kazao je Putin u videoporuci u nedjelju u povodu proslave Dana branitelja domovine, jednog od najvažnijih državnih praznika u Rusiji.

Kremlj rusku invaziju na Ukrajinu službeno zove “specijalnom vojnom operacijom”.

“Danas, usred brzih promjena u svijetu, naš strateški put prema jačanju i razvoju oružanih snaga ostaje nepromijenjen”, poručio je Putin.

Na temelju iskustva i zahtjeva na bojištu, opremanje vojnika novim oružjem je prioritet, dodao je Putin.

Putin je to rekao uoči veće tiskovne konferencije koju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski namjerava održati u nedjelju, gdje se očekuje da će predstaviti situaciju na bojišnici.

Do Zelenskovog brifinga dolazi nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump, u preokretu američke politike, oštro kritizirao Zelenskog, nazvavši ga “diktatorom” jer je ukinuo izbore zbog rata koji je Putin započeo 24. veljače 2022.

SAD je za Ukrajinu bio najvažniji saveznik i opskrbljivač oružjem kada je na čelu bio Trumpov prethodnik Joe Biden, no nedavni Trumpovi komentari upućuju na to da Sjedinjene Države možda neće nastaviti podupirati Ukrajinu.

Dok ruska vojska nastavlja napredovati na istoku Ukrajine, nezavisni stručnjaci procjenjuju da je poginulo najmanje 95.000 ruskih vojnika, no te se brojke ne mogu provjeriti.

Od početka rata, Putin je zemlju preoblikovao u ratno gospodarstvo.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

Continue Reading

Svijet

Uskoro jedan od najvažnijih sastanaka oko Ukrajine, neočekivana izjava iz Švicarske: ‘Odmah možemo dati 200 ljudi‘

Published

on

By

February 23, 2025

Uskoro jedan od najvažnijih sastanaka oko Ukrajine, neočekivana izjava iz Švicarske: ‘Odmah možemo dati 200 ljudi‘

Ključni događaji: – Duda: SAD bi trebao imati veću prisutnost u Poljskoj i srednjoj Europi – Macron i Starmer će se sastati s Trumpom – U ruskim napadima na Ukrajinu ubijena jedna osoba, oštećene kuće – Meloni pozvala na jedinstvo Zapada na američkoj konferenciji konzervativaca Na Ukrajinu ispaljeno…

Ključni događaji:

– Duda: SAD bi trebao imati veću prisutnost u Poljskoj i srednjoj Europi

– Macron i Starmer će se sastati s Trumpom

– U ruskim napadima na Ukrajinu ubijena jedna osoba, oštećene kuće

– Meloni pozvala na jedinstvo Zapada na američkoj konferenciji konzervativaca

 

Na Ukrajinu ispaljeno rekordnih 267 dronova

Ukrajinski dužnosnici kažu da je u noćašnjem napadu lansirano 267 dronova, nazivajući to ‘rekordnim brojem za jedan napad‘.

To je najveći broj bespilotnih letjelica lansiranih u jednom napadu od početka ruske invazije 24. veljače 2022., kaže Jurij Ignat, glasnogovornik zapovjedništva ukrajinskih zračnih snaga.

Više od polovice dronova oborila je protuzračna obrana, dodaje.

Švicarska bi mogla sudjelovati u mirovnoj misiji u Ukrajini

Švicarska bi mogla dati svoj doprinos budućoj mirovnoj misiji u Ukrajini ako se to zatraži i ako se vlada složi, rekao je zapovjednik švicarskih oružanih snaga Thomas Suessli u intervjuu objavljenom u nedjelju.

“Vjerojatno bismo mogli osigurati oko 200 vojnika za devet do 12 mjeseci”, rekao je Suessli za list SonntagsBlick, naglašavajući da će vlada i parlament odlučiti ako Švicarskoj bude upućen takav poziv.

Razgovor o slanju mirovnih snaga zasad je čisto hipotetski jer je nejasno kako će se razvijati situacija između Rusije i Ukrajine, dodao je Suessli.

“Još nema mira i nije bilo zahtjeva Ujedinjenih naroda”, rekao je.

Neutralna Švicarska sudjeluje u nekoliko mirovnih misija diljem svijeta, s najvećom na Kosovu, gdje ima vojnike raspoređene kao potporu NATO-vim snagama za Kosovo (KFOR).

Europske sile raspravljale su o mogućnosti slanja mirovnih snaga u Ukrajinu usred diplomatskih napora da se okonča sukob, tri godine nakon ruske invazije punog opsega 2022.

Trudeau i Trump razgovarali o ratu u Ukrajini i ilegalnoj trgovini fentanilom

Kanadski premijer Justin Trudeau i američki predsjednik Donald Trump razgovarali su u subotu, raspravljajući o ratu u Ukrajini i naporima u borbi protiv ilegalne trgovine fentanilom, objavio je Trudeauov ured u priopćenju.

Poziv je uslijedio u trenutku kada čelnici skupine vodećih industrijaliziranih zemalja G7 planiraju u ponedjeljak održati poziv s glavnim tajnikom NATO-a, čelnicima Europske unije i čelnicima Rumunjske i Poljske kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini.

Bijela kuća je rekla da su i Trump i Trudeau izrazili želju da vide kraj trogodišnjeg rata.

“Obojica čelnika rekla su da iščekuju poziv u ponedjeljak”, stoji u priopćenju Bijele kuće.

Trump okrivljuje među ostalima i Kanadu za epidemiju ovisnosti o fentanilu u Americi smatrajući da ne suzbija učinkovito krijumčarenje, a nezadovoljan je i zbog njezina odnosa prema ilegalnoj imigraciji.

Meloni pozvala na jedinstvo Zapada na američkoj konferenciji konzervativaca

Talijanska premijerka Giorgia Meloni pozvala je u subotu na jedinstvo Zapada, snažno američko-europsko partnerstvo i stalnu potporu Ukrajini protiv ruske agresije na konferenciji konzervativaca u blizini Washingtona.

“Europa je daleko od izgubljene i nikada neće biti izgubljena”, rekla je Meloni u video obraćanju na Konferenciji konzervativne političke akcije (CPAC), koja sebe predstavlja kao najveće i najutjecajnije okupljanje konzervativaca na svijetu.

Meloni je izrazila povjerenje u američkog predsjednika Donalda Trumpa, također govornika na konferenciji. 

“Naši protivnici se nadaju da će se predsjednik Trump odmaknuti od nas, ali poznavajući ga kao snažnog i učinkovitog vođu, kladim se da će se oni koji se nadaju podjelama pokazati u krivu”, rekao je talijanski premijer.

Uspostavljajući ravnotežu između konzervativne retorike i širih geopolitičkih interesa, Meloni je kritizirala lijevi liberalizam, elite, “woke” ideologiju, “kulturu otkazivanja” i tradicionalne medije, dok je naglašavala potrebu da se zapadne nacije ujedine protiv unutarnjih i vanjskih prijetnji.

Talijanska čelnica pohvalila je nedavni govor američkog potpredsjednika JD Vancea na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, u kojem je oštro kritizirao europske saveznike optužujući ih za ograničavanje slobode izražavanja i ugrožavanje demokracije.

Meloni je rekla da je Vance s pravom rekao “da prije razgovora o sigurnosti moramo znati što branimo”.

Meloni je također upozorila na potencijalni trgovinski rat između SAD-a i Europe, naglašavajući međuovisnost njihovih gospodarstava i rizik igranja na ruku drugim velikim silama.

Osvrćući se na borbu Ukrajine protiv ruske invazije u posljednje tri godine, Meloni je rekla: “Sreća ovisi o slobodi, a sloboda ovisi o hrabrosti.”

“Danas moramo nastaviti surađivati za pravedan i trajan mir, mir koji se može izgraditi samo uz doprinos svih, ali iznad svega, uz snažno vodstvo”, dodala je Meloni.

To je, rekla je, ono za što se Trump zauzima.

Američki predsjednik nedavno je kritizirao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, nazvavši ga “diktatorom” jer je zbog rata otkazao izbore.

Macron i Starmer će se sastati s Trumpom

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer otputovat će sljedeći tjedan u Washington zbog zabrinutosti u Europi glede čvršćeg stava američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Ukrajini i obraćanja Moskvi na treću godišnjicu sukoba.

Očekuje se da će čelnici dviju europskih nuklearnih sila, koji će putovati odvojeno, pokušati uvjeriti Trumpa da ni pod koju cijenu ne žuri s dogovorom o prekidu vatre s Vladimirom Putinom, zadržati Europu uključenom i razgovarati o vojnim jamstvima Ukrajini.

Emmanuel Macron i Keir Starmer 

Ludovic Marin/Afp

Macron, koji pokušava iskoristiti odnos s Trumpom izgrađen tijekom njihovih prvih predsjedničkih mandata, rekao je da bi pristanak na loš dogovor koji bi predstavljao kapitulaciju Ukrajine signalizirao slabost neprijateljima Sjedinjenih Država, uključujući Kinu i Iran.

“Reći ću mu: Duboko u sebi ne možeš biti slab pred predsjednikom (Putinom). Nisi ti, nije od čega si napravljen i nije u tvojim interesima”, rekao je u jednosatnoj sesiji odgovora i pitanja na društvenim mrežama uoči posjeta Bijeloj kući u ponedjeljak.

Posjeti dolaze usred raskola između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kojeg je Trump opisao kao “diktatora”, što je uznemirilo europske saveznike Kijeva, koji su već uzdrmani zbog agresivnijeg stava SAD-a u trgovini, diplomaciji, pa čak i unutarnjoj europskoj politici.

Philip Golub, profesor međunarodnih odnosa na Američkom sveučilištu u Parizu, rekao je da su Trumpovi brzi potezi u njegovim prvim tjednima na dužnosti, kao i retorika drugih američkih dužnosnika, bili veliki šok za Europljane.

“Nisu mogli očekivati ​​da će se nekako unutar Sjedinjenih Država pojaviti ova ultranacionalistička koalicija snaga koja će zapravo izazvati glas Europe u svjetskim poslovima na tako oštar i snažan način”, rekao je za Reuters.

Dodao je da Macron vjeruje da ima “povijesnu ulogu” u odlasku u Washington kako bi osigurao da Europa može utjecati na konačne pregovore o Ukrajini.

 

Keir Starmer i Emmanuel Macron

Abacapress, Abaca Press/alamy/profimedia/Profimedia

“Može li, međutim, nešto postići u ovom posjetu, sasvim je druga stvar”, dodao je.

Starmer, koji je također upozorio da kraj rata ne može biti “privremena pauza prije nego što Putin ponovno napadne”, bit će u Washingtonu u četvrtak.

Govoreći u podcastu Fox Newsa u petak, Trump je rekao da Macron i Starmer nisu “učinili ništa” da okončaju rat. “Nema sastanaka s Rusijom!” rekao je, iako je Macrona opisao kao svog “prijatelja”, a Starmera kao “jako finog momka”.

Emmanuel Macron i Keir Starmer 

Ludovic Marin/Afp

Vojna jamstva

Međutim, dvije zemlje žele pokazati Trumpu da su spremne preuzeti veći teret za europsku sigurnost.

Britanija i Francuska učvršćuju ideje sa saveznicima o vojnim jamstvima za Ukrajinu i njihova će dva čelnika nastojati uvjeriti Trumpa da pruži američka jamstva u bilo kojem dogovoru nakon prekida vatre, rekli su zapadni dužnosnici.

Njihove vojske započele su početno planiranje prošlog ljeta za poslijeratni scenarij, ali su se rasprave ubrzale u studenom nakon što je Trump osigurao mjesto predsjednika SAD-a, rekli su francuski vojni dužnosnik i dva diplomata.

Također su dobili potporu u sastavljanju niza opcija od zemalja poput Danske i baltičkih država dok Europljani raspravljaju o tome što bi bili spremni učiniti ako dođe do sporazuma i ako budu potrebne mirovne snage, rekli su dužnosnici.

Iako su i Britanija i Francuska isključile mogućnost trenutnog slanja trupa u Ukrajinu, planovi, koji su još u fazi koncepta, usredotočeni su na pružanje zračne, pomorske, kopnene i kibernetičke potpore koja bi imala za cilj odvratiti Rusiju od pokretanja bilo kakvih budućih napada, rekli su zapadni dužnosnici.

Europski čelnici i predstavnici NATO-a

Sieradowski/euc/zuma Press/profimedia/Sieradowski/euc/zuma Press/profimedia

Zračna i pomorska sredstva mogla bi se nalaziti u Poljskoj ili Rumunjskoj, vraćajući siguran međunarodni zračni prostor i osiguravajući da Crno more ostane sigurno za međunarodnu plovidbu, rekao je dužnosnik.

Dio britanskih i francuskih razgovora usredotočen je na mogućnost slanja europskih mirovnih snaga. Iako američke čizme na terenu možda neće biti potrebne, odvraćanje u obliku američkih projektila srednjeg dometa i naposljetku nuklearnog oružja ostat će ključno.

Opcije o kojima se raspravlja ne bi bile usredotočene na osiguranje trupa za crtu bojišnice ili granicu od 2000 km koju bi ostale osiguravale ukrajinske snage, već dalje prema zapadu, rekla su trojica europskih diplomata i vojni dužnosnik.

Te postrojbe mogle bi dobiti zadatak da štite ključnu ukrajinsku infrastrukturu poput luka ili nuklearnih postrojenja kako bi umirili ukrajinsko stanovništvo. Međutim, Rusija je jasno dala do znanja da će se protiviti europskoj prisutnosti u Ukrajini.

Francuski vojni dužnosnik rekao je kako nema smisla govoriti o brojkama u ovoj fazi jer će to ovisiti o tome što je konačno dogovoreno.

U ruskim napadima ubijena jedna osoba, oštećene kuće – ukrajinski dužnosnici

Rusija je tijekom noći pokrenula nekoliko valova napada projektilima i bespilotnim letjelicama ciljajući Kijev i druge dijelove Ukrajine, ubivši jednog civila u Krivom Rihu i oštetivši zgrade i automobile u Kijevu i drugdje, rekli su dužnosnici rano u nedjelju.

Muškarac je preminuo u bolnici, a 30-godišnja žena je teško ozlijeđena u raketnim napadima na središnji grad Krivi Rih, rekao je Serhij Lisak, guverner regije Dnjepropetrovsk, u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Oštećena je i zgrada koja je pružala infrastrukturne usluge, rekao je Lisak, ne dajući dodatne pojedinosti.

Tri su osobe ozlijeđene u napadu dronom na regiju Odesa kada se zapalila privatna kuća, rekao je na Telegramu Oleh Kiper, guverner regije na ukrajinskom Crnom moru.

Ukrajina

Genya Savilov/Afp

Jedna 53-godišnja žena također je ozlijeđena, a nekoliko stambenih kuća oštećeno u napadu na jugoistočnu regiju Zaporižja, rekao je Ivan Fedorov, guverner regije, na Telegramu.

Viševalni napadi dronovima na glavni grad Kijev oštetili su nekoliko stambenih kuća i automobila, ali nema izravnih izvješća o ozlijeđenima, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko na Telegramu.

Obje strane poriču ciljanje civila u ratu koji će u ponedjeljak obilježiti svoju treću godišnjicu i koji je Rusija započela invazijom punog opsega u veljači 2022. na svog manjeg susjeda.

Tisuće civila poginule su u sukobu, a velika većina njih su Ukrajinci.

Ukrajinske zračne snage priopćile su da su Kijev te središnji i istočni dijelovi zemlje bili pod uzbunom za zračni napad oko šest sati tijekom noći.

Trumpov pobjednički krug u govoru na skupu konzervativaca

Predsjednik Donald Trump napravio je svojevrsni pobjednički krug prije velikog okupljanja konzervativaca u subotu kako bi proslavio svoj prvi mjesec na dužnosti, razdoblje obilježeno dubokim rezovima u federalnoj birokraciji i sukobima sa saveznicima.

U govoru nalik mitingu pred oduševljenom publikom na Konferenciji konzervativne političke akcije u National Harboru u Marylandu, na periferiji Washingtona, Trump je hvalio svoja postignuća od dolaska na dužnost 20. siječnja i kritizirao svoje političke protivnike, uključujući bivšeg predsjednika Joea Bidena.

“Svaka stvar koju je dotaknuo pretvorila se u govno”, rekao je Trump o svom prethodniku, izazvavši ovacije publike.

Neformalna anketa među sudionicima provedena ranije pokazala je kontinuiranu potporu Trumpu dok on daje nagovještaje da se želi kandidirati za treći mandat 2028., što bi zahtijevalo promjenu Ustava SAD-a.

Neslužbeno istraživanje Konferencije konzervativne političke akcije (CPAC) dalo je Trumpu podršku od 99 posto, prema anketaru Jimu McLaughlinu, koji je pročitao rezultate na pozornici.

Rekao je da 61 posto ispitanika kaže da bi Trumpov potpredsjednik, JD Vance, trebao biti republikanski kandidat 2028. godine. McLaughlin nije spomenuo Trumpa u vezi s 2028.

Donald Trump 

Roberto Schmidt/Afp

Dvadeset drugi amandman Ustava kaže da “nitko ne smije biti izabran na dužnost predsjednika više od dva puta.”

Na događaju Mjeseca crnačke povijesti u četvrtak Trump se našalio s publikom: “Trebam li se ponovno kandidirati? Recite vi meni.”

U svom prvom mjesecu mandata Trump je izazvao niz kontroverzi. Uznemirio je Washington postavljanjem milijarderskog savjetnika Elona Muska na čelo nastojanja da se smanji veličina federalne birokracije smanjenjem broja osoblja u mnogim saveznim agencijama.

“Elon radi sjajan posao”, rekao je Trump u subotu. “Volimo Elona, ​​zar ne?”

Donald Trump

Roberto Schmidt/Afp

Musk je u subotu poručio saveznim zaposlenicima da objasne što su postigli prošlog tjedna ili će se suočiti s otkazom.

Musk je u četvrtak u CPAC-u dočekan kao heroj kada mu je argentinski libertarijanski predsjednik Javier Milei uručio motornu pilu na pozornici.

“Ovo je motorna pila za birokraciju”, rekao je Musk, mašući alatom po zraku.

U objavi na društvenim mrežama ranije u subotu, Trump je rekao da bi Musk mogao učiniti više za smanjenje vladinog rasipanja.

“Elon radi sjajan posao, ali volio bih ga vidjeti da postane agresivniji. Upamtite, moramo spasiti zemlju”, rekao je.

Trump je široko nametnuo carine mnogim saveznicima i razljutio Europljane inzistirajući da plaćaju više za zajedničku obranu NATO-a i vršeći pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da postigne dogovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju ukrajinskog rata.

Također je rekao da su Sjedinjene Države blizu sporazuma s Ukrajinom o podjeli prihoda od ukrajinskih minerala.

Njegova glasnogovornica Karoline Leavitt rekla je novinarima u Bijeloj kući da će savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz raditi danonoćno tijekom vikenda na dogovoru o okončanju rusko-ukrajinskog rata.

Duda: SAD bi trebao imati veću prisutnost u Poljskoj i srednjoj Europi

Trebalo bi pojačati prisutnost SAD-a u Poljskoj i srednjoj Europi, rekao je poljski predsjednik Andrzej Duda američkom predsjedniku Donaldu Trumpu tijekom kratkog sastanka u subotu u Washingtonu.

“Rekao sam da treba pojačati sigurnost Poljske i srednje Europe, ali on je rekao da kao jedan od najvjerodostojnijih saveznika ne bih trebao biti zabrinut”, rekao je Duda.

Pete Hegseth i Andrej Duda

Sergei Gapon/Afp

On je odbio komentirati je li razgovarao o nedavnoj oštroj razmjeni između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, dodavši da je njegov dojam da je američki predsjednik zainteresiran “učiniti Ukrajinu jačom, uključujući i putem gospodarskih veza”.

Trump je u srijedu osudio Zelenskog kao “diktatora” i upozorio da ukrajinski predsjednik mora brzo djelovati kako bi osigurao mir s Rusijom, koja je napala Ukrajinu prije gotovo tri godine, ili riskira gubitak svoje zemlje.

Promjena tona SAD-a, najvažnijeg podupiratelja Ukrajine, uznemirila je europske dužnosnike i potaknula strahove da bi Kijev mogao biti prisiljen na mirovni sporazum koji ide u prilog ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Trump je ponovno potvrdio blisko savezništvo između SAD-a i Poljske i pohvalio predanost Varšave povećanju potrošnje za obranu, objavila je Bijela kuća na X-u u subotu nakon sastanka.

Pete Hegseth i Andrej Duda

Sergei Gapon/Afp

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

Continue Reading

Trending