Hrvatska
Val tužbi protiv banaka u EU: Poljaci traže povrat milijardi zlota, u Hrvatskoj još nije kasno za krenuti u akciju
February 28, 2025
Val tužbi protiv banaka u EU: Poljaci traže povrat milijardi zlota, u Hrvatskoj još nije kasno za krenuti u akciju
Sve je više slučajeva u kojima potrošači odlučuju stati na kraj samovolji banaka, i sve je više slučajeva u kojima za to dobivaju sudsku podlogu.
Među posljednjima je i onaj iz Poljske – njihovim bankama upravo prijeti 11 tisuća tužbi, piše Bloomberg, nakon što je Sud Europske unije presudio kako potrošači od njih imaju tražiti povrat kamata i naknada ako se dokaže da je banka kršila ugovor o potrošačkom kreditiranju.
Poljski slučaj dogodio se i u Hrvatskoj, ali još nisu svi potrošači osvijestili da se mogu izboriti za pogrešno naplaćene kamate
Duje Klaric/cropix/Cropix
Presuda je donesena 13. veljače nakon što se Sudu EU obratio poljski nacionalni sud i tražio mišljenje imaju li potrošači pravo tražiti povrat kamata u slučaju kad ocijene da ih banke nisu transparentno izvještavale o uvjetima kreditiranja ili je to shvaćanje zapravo iskrivljeno u korist potrošača, a kontra zajmodavaca.
Sud EU potvrdio je da se banku u takvim situacijama doista smije lišiti prava na kamate i naknade, što znači da poljskim bankama sada prijete tužbe ukupne vrijednosti od nekoliko milijardi poljskih zlota, no pod uvjetom da to prethodno provjeri nacionalni sud, odnosno ispita svaki pojedinačni postupak.
Obračunali kamate na troškove
Kako je za Jutarnji list detaljnije pojasnio odvjetnik Igor Metelko, inače suradnik Udruge Franak, riječ je o ugovornoj situaciji gdje je banka obračunala potrošaču naknade i administrativne troškove vezane za obradu kredita te je potom na te troškove potrošaču obračunala i naplatila kamate, iako potrošaču taj iznos troškova koje je platio nikada nije faktički isplaćen.
“Drugim riječima, banke imaju pravo naplatiti kamate samo na iznos koji je faktički isplaćen potrošaču, a banka je u predmetnom slučaju obračunala kamatu i na troškove obrade kredita koje je ustegnula potrošaču prije isplate kredita, koji je potom isplaćen u iznosu nižem od onoga na koji mu je obračunata kamata”, pojasnio je Metelko te dodao kako je riječ o odredbama koje ne prolaze takozvane testove transparentnosti i poštenosti, s obzirom na to da nije jasno koje konkretne troškove potrošač plaća i zašto baš u navedenom postotku ili iznosu.
Odvjetnik i suradnik Udruge Franak Igor Metelko
Josip Bandic/Cropix
Podsjetio je također kako su sa sličnim postupcima banaka u novijoj povijesti bili upoznati i domaći potrošači.
To bio redovan posao bankara
“Radi se o istovjetnim situacijama koje su već dobro poznate u našim ugovorima o kreditima, kolokvijalno zvanima švicarcima, koji datiraju iz perioda od 2004. do 2008., zatim kunskim i euro kreditima koji su ugovoreni do kraja 2013., kao i ugovorima o operativnom i financijskom leasingu iz tih perioda, gdje su potrošačima redovito naplaćivali ulazne naknade koje nisu opravdane nikakvim stvarnim administrativnim troškovima, barem ne onima koji izlaze iz okvira redovnog poslovanja kreditora, a koji su se u ovakvim slučajevima naplaćivali kao da je kreditor morao angažirati i platiti vanjske suradnike, da bi obradili kreditni zahtjev. U stvarnosti, taj su posao u okviru svojih redovnih poslova obavljali djelatnici banaka i drugih kreditora, koji za to primaju plaću te nema nikakvog razloga teretiti potrošača da putem takvih naknada sudjeluje u financiranju plaća njihovih zaposlenika, te da mu se na to još obračunava i kamata”, tvrdi Metelko te dodaje kako je bitno znati da za povrat tako naplaćenih naknada zastara nije nastupila, bez obzira na datume tih ugovora i trenutak kada su one naplaćene.
“Drugim riječima, zastara zahtjeva za povrat te naknade počinje teći tek onog trenutka kada se u svakom pojedinom ugovornom odnosu putem sudske presude utvrdi ništetnost takve odredbe”, pojasnio je Metelko.
Dobra vijest – nema zastare
Iako u hrvatskom slučaju statistika o broju takvih sporova okončanih u korist potrošača nije poznata, Metelko kaže da je vrlo vjerojatno riječ o njih nekoliko tisuća, u kojima su potrošači već dobili povrat takvih naknada.
“Zadnjih otprilike šest mjeseci, nakon što je Vrhovni sud treći put potvrdio ništetnost takvih naknada za obradu zahtjeva, povećan je na sudu priljev novih tužbi za povrat tih naknada, a kako se praksa bude i dalje razvijala, može se očekivati i da će i svijest potrošača o svojim pravima u tom pogledu biti nešto veća”, rekao je.
Kad je u pitanju Poljska, ovo je sada drugi veliki izazov za bankare koji se još uvijek oporavljaju od presude Suda EU iz 2019. o stambenim kreditima u švicarskim francima koja je promijenila lokalnu sudsku praksu i potaknula gotovo pola milijuna nositelja hipotekarnih kredita u Poljskoj da tuže svoje banke.
To je zajmodavce koštalo oko 85 milijardi zlota, odnosno 21 milijardu dolara rezerviranja za pravne rizike prema nacionalnoj središnjoj banci, navodi Bloomberg.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/feed
Hrvatska
Penava ispalio da Hrvatsku vode cirkusanti, HDZ-ovci uvjereni da ne govori o Plenkoviću: ‘Pa jasno je na koga je mislio!‘
February 28, 2025
Penava ispalio da Hrvatsku vode cirkusanti, HDZ-ovci uvjereni da ne govori o Plenkoviću: ‘Pa jasno je na koga je mislio!‘
Bijesan zbog toga što su u Saboru njegovi koalicijski partneri iz HDZ-a, uz asistenciju oporbenih zastupnika, svojim glasovima omogućili da glavni tajnik njegove stranke Josip Dabro završi iza rešetaka – u istražnom zatvoru – predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava danas je fino raspalio po Državnom odvjetništvu i glavnom državnom odvjetniku Ivanu Turudiću, ali i po svojim partnerima iz HDZ-a.
Podsjetimo, zastupnici HDZ-a digli su ruke u Saboru na zahtjev DORH-a da se Dabri ukine zastupnički imunitet radi lišavanja slobode, dok su zastupnici DP-a glasali protiv tog zahtjeva.
Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić
Damjan Tadic/Cropix
– Može netko glumiti neku trulu političku korektnost pa reći da nije dobro propitivati neovisne institucije. Što bih ja kao političar trebao dozvoliti, da mi cipelare ljude? Nisam nikad takav bio. Ovo je cirkus, a u cirkusu nećemo sudjelovati. Žao je i meni i Domovinskom pokretu da državu vode cirkusanti i da prave cirkus, protiv toga ćemo se boriti – rekao je Penava.
U svom je izlaganju šef DP-a danas poručio da ga jako iritira činjenica što, kako tvrdi, postoje različiti kriteriji kada je riječ o postupanju DORH-a prema članovima DP-a u odnosu na članove HDZ-a.
– Pa kako me neće iritirati, primjerice, slučaj Marija Banožića koji ni dana nije bio u zatvoru, a govorimo o izgubljenom ljudskom životu, u odnosu na Dabrin slučaj? Pa tko je tu lud? I za to bismo trebali dizati ruke? – oštar je bio čelnik Domovinskog pokreta.
Bez obzira na sve izrečeno, pa i na Penavinu konstataciju da državu vode cirkusanti, u HDZ-u su sigurni da je vladajuća koalicija i dalje stabilna te da se Penavin komentar o cirkusu i cirkusantima nije odnosio na premijera Andreja Plenkovića i njegove ministre.
Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava
Lucija Ocko/Cropix
– Nije točno da je Penava danas okrivio Vladu ili premijera za ovu situaciju koja se dogodila s Josipom Dabrom, situaciju s kojom mi nemamo nikakve veze. Iz cijelog konteksta njegova današnjeg izlaganja jasno je da se cirkusanti, koje je Penava spominjao, ne odnose na Vladu i parlamentarnu većinu, koje je i on sam dio. HDZ i DP su u koaliciji, očuvanje političke stabilnosti važno je za cijelu zemlju, mislim da je to i njima u interesu.
Očekujemo da se nastave ponašati u skladu s time. Cijeli njegov današnji nastup mi gledamo isključivo u kontekstu Penavine želje da se solidarizira sa svojim kolegom Dabrom i želje da spriječi njegov odlazak u istražni zatvor – kaže izvor iz HDZ-a.
Sat vremena nakon Penavina oštrog medijskog istupa, pričali smo s jednim od njegovih bliskih suradnika, koji nam je rekao da se “Penavine izjave mogu činiti malo jačima”, ali da šef DP-a “nije mislio na Plenkovića i njegove ministre kada je govorio o cirkusu i cirkusantima”.
– Naravno da nije mislio na Vladu, pa u toj istoj Vladi sjede i tri DP-ova ministra! Jasno je da je Penava ciljao prema Državnom odvjetništvu i glavnom državnom odvjetniku Ivanu Turudiću, kojemu je poručio da radi cirkus od države jer se pravosudna vlast želi igrati izvršne i zakonodavne vlasti. Odnosno da se DORH igra politike tim svojim zahtjevom da se Dabru odvede u istražni zatvor više od mjesec dana nakon početka policijske istrage – kaže naš sugovornik.
– Svjedočili smo curenju informacija iz Državnog odvjetništva kroz najave u medijima što će se događati dalje i koliko će točno dana Dabro morati provesti u pritvoru. Jasno je da je riječ o jednoj igranki, političkom pritisku i cirkusu u kojem ne želimo sudjelovati i zbog kojeg nas je sramota – poručio je danas predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/feed
Hrvatska
Plenković s vodstvom HSU-a: ‘Učinit ćemo sve da prosječna mirovina do kraja mandata bude 800 eura‘
February 28, 2025
Plenković s vodstvom HSU-a: ‘Učinit ćemo sve da prosječna mirovina do kraja mandata bude 800 eura‘
Premijer Andrej Plenković na službenom profilu na platformi X komentirao je prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju.
‘S vodstvom HSU-a Veselkom Gabričevićem i državnim tajnikom Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinkom Lukendom raspravili smo prijedloge odredbi novog Zakona o mirovinskom osiguranju.
U skladu s ciljevima iz programa Vlade RH, poduzet ćemo sve potrebne mjere da prosječna mirovina do kraja mandata dosegne 800 € i da nastavimo unaprjeđivati položaj umirovljenika u hrvatskom društvu.‘, stoji u objavi Andreja Plenkovića na X-u.
S vodstvom HSU-a Veselkom Gabričevićem i državnim tajnikom @mrms_RH Marinkom Lukendom raspravili smo prijedloge odredbi novog Zakona o mirovinskom osiguranju. U skladu s ciljevima iz programa @VladaRH, poduzet ćemo sve potrebne mjere da prosječna mirovina do kraja mandata dosegne… pic.twitter.com/0Qqe2bwV9A— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) February 28, 2025
https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/feed
Hrvatska
Veliko državno zemljište kraj Pule dobiva prve nasade: U brijunskom priobalju sadi se čak 100 različitih sorti smokava
February 28, 2025
Veliko državno zemljište kraj Pule dobiva prve nasade: U brijunskom priobalju sadi se čak 100 različitih sorti smokava
Podignuti su prvi trajni nasadi na državnoj zemlji od 60 hektara između Vodnjana i Pule s predivnim pogledom na Brijune. Posađeno je prvih 5 hektara maslina, smokava različitih sorti i različitih uzgojnih oblika, zatim kakiji, bademi, žižule i drijenak. Zasadio ih je Željko Prgomet iz Rovinja koji ima nadaleko poznati rasadnih Skink i koji je poznat baš po uzgoju smokava. Ovo je samo dio onoga što će zasaditi jer na jesen kreće sadnja još 4 hektara ostalih voćaka koje trenutačno priprema u svom rasadniku.
– Bitna nam je bioraznolikost i htjeli smo da čitav ovaj naš projekt ne bude samo proizvodnog karaktera, nego proizvodno edukativnog. Na parceli imamo i jednu spilju oko koje smo posadili planiku, koja je nekad ovdje rasla, upravo radi bioraznolikosti. Prve će u rod smokve, i to za tri godine, kojih će biti nekih stotinjak sorti. Prvenstveno ćemo ih mi prerađivati jer se već sada time bavimo i u svom asortimanu imamo 145 različitih proizvoda od smokava, kaže nam Prgomet.
Nasad smokve i masline, investitor Željko Prgomet, državno poljoprivredno zemljište između Vodnjana i Pule, Foto Barbara Ban
U njegovom susjedstvu njegov brat Damir priprema teren za najveći rasadnik ukrasnog bilja na ovim prostorima na čak 20 hektara koji je planirao uređivati ovog proljeća. No radovi će se prolongirati do jeseni.
– Sredinom ožujka dolazi nam jedna tvrtka iz Engleske koja će početi projektirati vrtni centar i vjerujem da će prva faza biti gotova za tri mjeseca, a da će projektiranje trajati od šest do devet mjeseci, tako da bi s kompletnom izgradnjom krenuli iduće proljeće. Nadamo se da bismo dio već odradili ove jeseni. Bit će to park-šuma sa skulpturama akademskog kipara Deana Jokanovića-Toumina. Radi se o jednom sklopu arboretuma i parka prirode, najavio je Prgomet koji također u Rovinju ima svoj rasadnik na dva hektara te tri vrtna centra u Rovinju, Rijeci i Malinskoj.
Cilj mu je povećati proizvodnju ukrasnog bilja za naše centre, ali i za druge. Bit će to poseban projekt kakav nije viđen na ovom prostorima, najavljuje nam Prgomet. Bit će to rasadnik mediteranskog ukrasnog bilja poput čempresa, mirte, palmi, i slično u koji će Prgomet uložiti između 4 i 5 milijuna eura. Plan mu je kroz novi rasadnik povećati proizvodnju ukrasnog bilja za 30 do 40 posto.
Nasad smokve i masline, investitor Željko Prgomet, državno poljoprivredno zemljište između Vodnjana i Pule, Foto Barbara Ban
https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/feed
-
Domaće zvijezde1 week ago
Baka Prase ostao bez YouTube kanala – Evo što se dogodilo!
-
Crna kronika2 weeks ago
Teška nesreća na raskrižju u Velikoj Gorici, jedna osoba je poginula
-
Svijet1 week ago
Uskoro presuda koja bi mogla izazvati tektonske potrese u BiH, iz Banje Luke poručili: ‘Već idući dan ćete imati referendum!‘
-
Vijesti na Hrvatskom1 week ago
Nagrada Zagrepčanka godine dodijeljena Ivani Kalogjera Brkić
-
Split vijesti2 weeks ago
Ne propustite večer smijeha u Lenas baru
-
Svijet2 weeks ago
Oko ključnog prijedloga europski čelnici nisu se dogovorili, danska premijerka otvoreno: ‘Rusija sad prijeti svima nama‘
-
Rijeka vijesti1 week ago
U ponedjeljak navečer otvorena cesta za tunel Učku između čvorova Veprinac i Matulji
-
Promo1 week ago
Zamka Trap Karneval/Jedini točan izbor za trap izlazak