February 28, 2025

Val tužbi protiv banaka u EU: Poljaci traže povrat milijardi zlota, u Hrvatskoj još nije kasno za krenuti u akciju

Sve je više slučajeva u kojima potrošači odlučuju stati na kraj samovolji banaka, i sve je više slučajeva u kojima za to dobivaju sudsku podlogu.

Među posljednjima je i onaj iz Poljske – njihovim bankama upravo prijeti 11 tisuća tužbi, piše Bloomberg, nakon što je Sud Europske unije presudio kako potrošači od njih imaju tražiti povrat kamata i naknada ako se dokaže da je banka kršila ugovor o potrošačkom kreditiranju.

Poljski slučaj dogodio se i u Hrvatskoj, ali još nisu svi potrošači osvijestili da se mogu izboriti za pogrešno naplaćene kamate

Duje Klaric/cropix/Cropix

Presuda je donesena 13. veljače nakon što se Sudu EU obratio poljski nacionalni sud i tražio mišljenje imaju li potrošači pravo tražiti povrat kamata u slučaju kad ocijene da ih banke nisu transparentno izvještavale o uvjetima kreditiranja ili je to shvaćanje zapravo iskrivljeno u korist potrošača, a kontra zajmodavaca.

Sud EU potvrdio je da se banku u takvim situacijama doista smije lišiti prava na kamate i naknade, što znači da poljskim bankama sada prijete tužbe ukupne vrijednosti od nekoliko milijardi poljskih zlota, no pod uvjetom da to prethodno provjeri nacionalni sud, odnosno ispita svaki pojedinačni postupak.

Obračunali kamate na troškove

Kako je za Jutarnji list detaljnije pojasnio odvjetnik Igor Metelko, inače suradnik Udruge Franak, riječ je o ugovornoj situaciji gdje je banka obračunala potrošaču naknade i administrativne troškove vezane za obradu kredita te je potom na te troškove potrošaču obračunala i naplatila kamate, iako potrošaču taj iznos troškova koje je platio nikada nije faktički isplaćen.

“Drugim riječima, banke imaju pravo naplatiti kamate samo na iznos koji je faktički isplaćen potrošaču, a banka je u predmetnom slučaju obračunala kamatu i na troškove obrade kredita koje je ustegnula potrošaču prije isplate kredita, koji je potom isplaćen u iznosu nižem od onoga na koji mu je obračunata kamata”, pojasnio je Metelko te dodao kako je riječ o odredbama koje ne prolaze takozvane testove transparentnosti i poštenosti, s obzirom na to da nije jasno koje konkretne troškove potrošač plaća i zašto baš u navedenom postotku ili iznosu.

Odvjetnik i suradnik Udruge Franak Igor Metelko

Josip Bandic/Cropix

Podsjetio je također kako su sa sličnim postupcima banaka u novijoj povijesti bili upoznati i domaći potrošači.

To bio redovan posao bankara

“Radi se o istovjetnim situacijama koje su već dobro poznate u našim ugovorima o kreditima, kolokvijalno zvanima švicarcima, koji datiraju iz perioda od 2004. do 2008., zatim kunskim i euro kreditima koji su ugovoreni do kraja 2013., kao i ugovorima o operativnom i financijskom leasingu iz tih perioda, gdje su potrošačima redovito naplaćivali ulazne naknade koje nisu opravdane nikakvim stvarnim administrativnim troškovima, barem ne onima koji izlaze iz okvira redovnog poslovanja kreditora, a koji su se u ovakvim slučajevima naplaćivali kao da je kreditor morao angažirati i platiti vanjske suradnike, da bi obradili kreditni zahtjev. U stvarnosti, taj su posao u okviru svojih redovnih poslova obavljali djelatnici banaka i drugih kreditora, koji za to primaju plaću te nema nikakvog razloga teretiti potrošača da putem takvih naknada sudjeluje u financiranju plaća njihovih zaposlenika, te da mu se na to još obračunava i kamata”, tvrdi Metelko te dodaje kako je bitno znati da za povrat tako naplaćenih naknada zastara nije nastupila, bez obzira na datume tih ugovora i trenutak kada su one naplaćene.

“Drugim riječima, zastara zahtjeva za povrat te naknade počinje teći tek onog trenutka kada se u svakom pojedinom ugovornom odnosu putem sudske presude utvrdi ništetnost takve odredbe”, pojasnio je Metelko.

Dobra vijest – nema zastare

Iako u hrvatskom slučaju statistika o broju takvih sporova okončanih u korist potrošača nije poznata, Metelko kaže da je vrlo vjerojatno riječ o njih nekoliko tisuća, u kojima su potrošači već dobili povrat takvih naknada.

“Zadnjih otprilike šest mjeseci, nakon što je Vrhovni sud treći put potvrdio ništetnost takvih naknada za obradu zahtjeva, povećan je na sudu priljev novih tužbi za povrat tih naknada, a kako se praksa bude i dalje razvijala, može se očekivati i da će i svijest potrošača o svojim pravima u tom pogledu biti nešto veća”, rekao je.

Kad je u pitanju Poljska, ovo je sada drugi veliki izazov za bankare koji se još uvijek oporavljaju od presude Suda EU iz 2019. o stambenim kreditima u švicarskim francima koja je promijenila lokalnu sudsku praksu i potaknula gotovo pola milijuna nositelja hipotekarnih kredita u Poljskoj da tuže svoje banke.

To je zajmodavce koštalo oko 85 milijardi zlota, odnosno 21 milijardu dolara rezerviranja za pravne rizike prema nacionalnoj središnjoj banci, navodi Bloomberg.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/feed