19/04/2025

POGLAVAR ISLAMSKE ZAJEDNICE U BIH: Najbrojniji smo, na nama je odgovornost i prema drugima

Poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein Kavazović upozorio je u subotu kako muslimani u toj zemlji sukladno svojoj brojnosti moraju preuzeti i najveću odgovornost za stanje u državi ali i za to da svaki pojedinac u njoj bude slobodan i zaštićen u svojim pravima.
 
U govoru koji je održao pred sudionicima sabora Islamske zajednice u Sarajevu, Kavazović je istaknuo kako je stanje u državi takvo da zahtijeva odlučno i odgovorno ponašanje svih ljudi kojima je stalo do BiH a to se posebice odnosi na vjernike-muslimane.
“Kao najbrojniji narod, moramo pokazati da svaki građanin ove zemlje treba biti podjednako slobodan i uvažen. Naša vjera nas uči da drugima želimo ono što želimo i sebi i da drugima ne činimo ono što ne bismo željeli da oni nama čine”, izjavio je Kavazović.
Istodobno je kritizirao sve one dužnosnike koji se deklariraju muslimanima a ponašaju se neodgovorno i ne obavljaju zadaću koja im je povjerena.
Vjernicima je uputio upozorenje kako je BiH kao država sada suočena s velikim izazovima koji ugrožavaju i njen opstanak ali i da spremnost i sposobnost za rješavanje te krize moraju pokazati prije svega oni koji u zemlji žive pa tek onda tražiti pomoć međunarodne zajednice.
“Svjedoci smo da se politička i sigurnosna kriza u našoj domovini Bosni i Hercegovini i dalje produbljuju. Suočeni smo s činjenicom kako je napadnut ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine, brutalno i javno, unatoč općoj suvremenoj političkoj praksi demokratskog svijeta, naočigled svih onih koji su dužni da štite taj poredak i teritorijalni integritet naše zemlje. Osim verbalne, svaka druga akcija je izostala i to traje više od mjesec dana”, kazao je reis Kavazović komentirajući krizu prouzročenu nastojanjima vlasti Republike Srpske da blokiraju djelovanje države kao odgovor na presudu kojom je čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika.
Prije više od mjesec dana Sud BiH za Dodikom je raspisao tjeralicu i odredio mu pritvor no do sada ga nitko nije ni pokušao privesti.
Fenix-magazin/IK/Hina
The post POGLAVAR ISLAMSKE ZAJEDNICE U BIH: Najbrojniji smo, na nama je odgovornost i prema drugima appeared first on Fenix Magazin.

17/04/2025

DR. FRA LUKA MARKOVIĆ: Koju poruku nam šalje Veliki petak?

Liturgija Velikog petka nosi u sebi poruku kako je Jedan umro za sve, da je Isus svojom mukom i žrtvom iskupio svijet, a time ga ujedno i izmirio s Bogom.
 
 
Za Fenix-magazin piše: Dr. fra Luka Marković
Dr. fra Luka Marković / Foto: Fenix (A. Polegubić)
Nažalost, pod pojmom izmirenja s Bogom govore pojedini propovjednici kako je Isus na križu potisnuo zlo iz ljudskog života. Poznati njemački teolog Johann Baptist Metz upozorava slikovitim izražavanjem na to da zlo nije pobijeđeno, te da Isus još uvijek bolnim glasom opominje s križa na nužnost borbe protiv utjecaja zla na ljudsko stvorenje.
S obzirom na tolika destruktivna i bolna događanja u svijetu, može se reći da zlo još uvijek nije pobijeđeno. Naime, Isus je svojim primjerom, dobrovoljnim prihvaćanjem križa i muke, ukazao na put koji vodi do pobjede onoga zla koje sprječava čovjeka da se približi Bogu. Da je zlo u svijetu još uvijek prisutno upozoravaju toliki zločini nad nedužnim, pogotovo oni fašističke i komunističke diktature, za vrijeme čije je vladavine stradalo oko 150 milijuna ljudi.
O prisutnosti zla koje utječe na čovjeka govore i mnogobrojni današnji ratovi u svijetu. Isus je ukazao na to da se žrtvom za dobro može pobijediti zlo. Trijumf dobra nad zlom ne treba shvatiti kao završen čin, nego kao proces. Isus je dao primjer a na ljudima je, pogotovo onima koji se kite kršćanskim perjem, da slijede njegov primjer.
Postoje ljudi koji žele olakšati život drugima
Utoliko njegov primjer, spremnost prihvaćanja muke i križa za druge, ne treba shvatiti kao kraj patnje nedužnih, nego kao poziv svakom pojedincu da bude spreman  suprotstaviti se zlu. Pored mnoštva ljudi obuzetih zlom, postoje i oni koji prihvaćaju križ u želji da olakšaju drugima život. Jedan od svijetlih primjera jest poljski svećenik Maximilian Kolbe, koji je u logoru Auschwitzu ponudio svoj život kako bi spasio jednog židovskog zatočenika.
Njegova ponuda nije prihvaćena. Židov je stradao, a Kolbe nedugo iza toga usmrćen otrovom. Mnogi kršćanski vjernici, širom svijeta, divit će se Isusovom spremnosti da uzme križ na svoja leđa i umre za sve. Nažalost, mnogi će poslije toga nastaviti po starom, zaboravljajući da ih Isusov primjer obavezuje na borbu protiv zla, pogotovo onoga koje dolazi od njih samih. Spomenuti teolog Metz se pita da li vjernik može nakon onoga što se dogodilo u Auschwitzu još uvijek moliti i vjerovati.
Isus je dao primjer
Zasigurno može, jer još uvijek postoje oni koji u Isusovom križu ne vide samo jedinstveni čin žrtve, nego i njima upućen poziv na požrtvovnost za druge. Suvremeno pitanje bi moglo glasiti: Može li se još uvijek vjerovati nakon odobravanja zla od strane pojedinih crkvenih ljudi u Rusiji? Ili nakon šutnje muslimanskog klera u odnosu na groznu vjersku diktaturu u Iranu? Može. Isus je dao primjer kako se čovjek u životu treba postaviti u odnosu na nepravdu.
Bog je dao čovjeku slobodnu volju i na njemu je da se odupre zlu. Svaki Božji zahvat u ljudsko djelovanje, bilo bi povezan s dokidanjem njegove slobode, ali i odgovornosti. A sloboda je ono što čovjeka čini odgovornim i zaslužnim. Utoliko se može reći da je oduševljenje Isusovim prihvaćanjem križa i muke opravdano. Pa ipak sve ne smije ostati samo na oduševljenju, nego i u nasljedovanju, djelotvornom životu koji potiskujući zlo otvara put k svijetu vladavine dobra. Veliki petak ne završava u jednom danu. On je samo primjer koji poziva na borbu za veću Božju prisutnost u svijetu.
U tom kontekstu se može reći kako se divljenje Isusu ne može svesti samo na jedan dan u godini. Veliki petak jest, i treba biti kontinuirano upozorenje da je čovjek stvoren za dobro, da je dužan učiniti sve kako svijetom ne bi ovladalo zlo tame. Nažalost, s obzirom na događanja u svijetu, moglo bi se reći s Metzom da Isus još uvijek vrišti s križa zbog tolikih nepravdi koje se događaju u svijetu. Njegov vrisak treba shvatiti kao poziv na obraćenje, i to ne ono koje karakterizira mnoštvo riječi, nego čisto srce.
Fenix-magazin/MD/Dr. fra Luka Marković
The post DR. FRA LUKA MARKOVIĆ: Koju poruku nam šalje Veliki petak? appeared first on Fenix Magazin.

16/04/2025

DANAS JE VELIKI ČETVRTAK: Znate li što zapravo označava i kako se obilježava?

Veliki četvrtak je posljednji dan korizme i liturgijski se sastoji od dva slavlja: Mise posvete ulja i Mise Večere Gospodnje.
 
 
Misa posvete ulja
Misa posvete ulja je svojevrsni uvod u slavlje Vazmenog trodnevlja, a redovito se slavi u prijepodnevnim satima Velikoga četvrtka samo u katedrali i kao takva na području (nad)biskupije je jedino misno slavlje taj dan.
U slavlju Mise posvete ulja ističe se zajedništvo biskupa i njegovih svećenika obnavljajući svećeničke zavjete, a povrh svega prisjećajući se otajstva uspostave sakramenta Svetog reda na taj dan. Biskup može Misu posvete ulja slaviti i u drugi dan ukoliko postoje objektivni razlozi za to.
Misa Večere Gospodnje
Misa Večere Gospodnje se slavi u večernjim satima Velikoga četvrtka i njenim slavljenjem završava korizmeno vrijeme i počinje Sveto vazmeno trodnevlje. Ona je spomen Kristove Posljednje večere te se u njoj proslavlja ustanovljenje sakramenata Euharistije i svetog Reda te obnavlja spomen Kristove nove zapovijedi – zapovijedi ljubavi. Tradicija misnog slavlja u večernjim satima Velikog četvrtka potječe tek iz 13. stoljeća jer Crkva do tada prema drevnim predajama nije, kao ni na Veliki petak, slavila euharistiju. Ovaj nas običaj vraća u korijene židovske tradicije u kojoj novi dan počinje predvečerjem prethodnog dana. Stoga se jasnije shvaća cjelokupna misao Svetoga trodnevlja, njegovih dana kao i liturgijskog pripadanja večeri Velikog četvrtka Velikom petku.
Kip u prirodnoj veličini Isusa Krista sa križem u rukama u katedrali u Sevilli / Foto: Fenix (SIM)
U ovom misnom slavlju ulazi se u otajstveni trenutak Svetog trodnevlja Kristovim sakramentalnim prihvaćanjem svoje žrtve na križu predajući sebe u smrt radi spasenja ljudi.
Misa večere Gospodnje liturgijskim čitanjima povezuje stvarnost pashalnog misterija ispunjavajući Stari zavjet i židovski obred, podsjeća na Kristov dar trajne prisutnosti vjernicima u Euharistiji kao i trajnog poziva vjernicima na novu zapovijed – ljubavi kroz gestu pranja nogu. Riječima: „Ovo činite meni na spomen!“ ( Lk 22,19), Krist ustanovljuje sakrament svetoga Reda i ostavlja nalog da se njemu na spomen upravo isti prenosi na biskupe, svećenike i đakone kroz budućnost Crkve.
Misa večere Gospodnje za vjernike je prilika zahvaljivati na daru Euharistije i svećenika kao i trenutak molitve za svoje svećenika i nova duhovna zvanja. Ujedno ovim slavljem vjernici su pozvani dublje i sabranije svojim sudjelovanjem proživljavati trenutke Kristovog pashalnog misterija – otajstva otkupljena.
Fenix-magazin/MD/ Don Ivan Dragičević
The post DANAS JE VELIKI ČETVRTAK: Znate li što zapravo označava i kako se obilježava? appeared first on Fenix Magazin.