Svijet
Ukrajinski premijer objavio detalje sporazuma sa SAD-om: ‘Naših je 50 posto‘; Oglasio se i Zelenski: ‘Ključna rečenica je tu!‘
February 26, 2025
Ukrajinski premijer objavio detalje sporazuma sa SAD-om: ‘Naših je 50 posto‘; Oglasio se i Zelenski: ‘Ključna rečenica je tu!‘
Ključni događaji:
– Zelenski i Trump dogovorili uvjete o ključnom sporazumu o mineralima
– Zelenski u petak putuje u Washington
– Ukrajina napala Krasnodar
– Rusi napali Buču i Harkiv
– Trump nudi ‘zlatne kartice‘ – stalne boravišne dozvole za 5 milijuna dolara
– ISW: Ovim tempom Rusija će osvojiti ostatak Ukrajine za 83 godine
NOVO 15:33 – Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da se nada da će početni sporazum o mineralima sa SAD-om dovesti do daljnjih dogovora, no ističe da još nisu dogovorena nikakva američka sigurnosna jamstva. Dosadašnji dogovor je, kaže, više okvir, a poziva se na fond u zajedničkom vlasništvu u kojem bi sudjelovalo 50 % ukrajinskih prihoda od prirodnih resursa, no Zelenski dodaje da je prerano za razgovor o novcu.
– Preliminarni ugovor o mineralima je samo početak, okvir. Može biti veliki uspjeh, a to će ovisiti o našem razgovoru s Trumpom, rekao je Zelenski.
Također je rekao da je njegov tim vršio pritisak na Amerikance da uključe stavku o podršci sigurnosnim jamstvima, no konkretne odluke još nema.
– Važno je da je rečenica o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu tamo, kaže Zelenski.
Komentirao je i ranije zahtjeve Donalda Trumpa da Ukrajina vrati vojnu pomoć vrijednu milijarde dolara koju je SAD pružio do sada. Zelenski ističe da dogovor ne predviđa da Ukrajina vrati ‘ni 10 centi‘.
Ako u petak posjeti Bijelu kuću, Zelenski najavljuje da će biti vrlo izravan s pitanjem hoće li Amerika nastaviti podržavati Ukrajinu ili neće.
Na pitanje BBC-a hoće li se Ukrajina povući iz sporazuma ako Trump je ponudi sigurnosna jamstva, rekao je:
– Želim pronaći put do NATO-a ili nešto slično. Ako ne dobijemo sigurnosna jamstva, nećemo imati prekid vatre i ništa neće funkcionirati, ništa, kaže Zelenski.
Dodao je i da će se zalagati za sigurnosna jamstva za Ukrajinu vezana uz sve buduće bilateralne sporazume.
14:28 – Ukrajinski premijer govorio je u srijedu o nacrtu dogovora s SAD-om o mineralima, rekavši da tekst pokazuje da Washington podupire napore Kijeva da dobije sigurnosna jamstva, ali za sada ne navodeći ništa konkretnije.
Sporazum je u središtu napora Kijeva da pridobije snažnu potporu Donalda Trumpa dok američki predsjednik nastoji brzo okončati rat s Rusijom. Pristaše Ukrajine strahuju da bi dogovor SAD-a i Rusije mogao ići nauštrb ukrajinskih nacionalnih interesa.
Denis Šmihal, ukrajinski premijer, rekao je da će vlada odobriti nacrt sporazuma kasnije u srijedu kako bi mogao biti potpisan kada predsjednik Volodimir Zelenski posjeti u petak Washington kako bi se susreo s Trumpom.
“Nakon što se ukrajinski predsjednik i američki predsjednik slože o sigurnosnim jamstvima, dogovore o tome kako povezati ovaj preliminarni dogovor sa sigurnosnim jamstvima od SAD-a za našu zemlju, u nazočnosti oba predsjednika predstavnik ukrajinske vlade potpisat će preliminarni sporazum”, rekao je Šmihal.
Premijer je kazao da će Kijev doprinositi 50 posto “svih prihoda od buduće monetizacije svih relevantnih prirodnih resursa u državnom vlasništvu i relevantne infrastrukture.” Ti bi prihodi išli u fond pod zajedničkom kontrolom SAD-a i Ukrajine, dodao je.
“Već postojeći depoziti, postrojenja, licence i rente nisu predmet rasprave prilikom stvaranja ovog fonda”, dodao je.
12:51 – Sergej Lavrov kaže da bi se ruski i američki diplomati sutra trebali sastati u Istanbulu, prenosi Sky News.
Ruski ministar vanjskih poslova rekao je da će dvije zemlje razgovarati o pitanjima rada veleposlanstava dviju zemalja.
Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je da su se obje zemlje složile ponovno uspostaviti “funkcionalnost misija u Washingtonu i Moskvi” tijekom razgovora u Saudijskoj Arabiji prošlog tjedna.
12:15 – Rusija tvrdi da su njezine snage ponovno preuzele dva naselja u svojoj regiji Kursk koja su bila pod kontrolom Ukrajinaca.
Sela Orlovka i Pogrebki sjeverozapadno su od Sudže, glavnog grada u regiji Kursk koji je Ukrajina zauzela u iznenadnoj ofenzivi prošlog kolovoza.
🇷🇺 According to reports from a number of sources, Russian fighters have liberated the settlements of Lebedevka, Pogrebki, Orlovka and Novaya Sorochina in the border area of the Kursk region. pic.twitter.com/8CS6chvotg— Levan Gudadze (@GudadzeLevan) February 26, 2025
Sigurnosni i obrambeni analitičar Michael Clarke kaže da je zadržavanje Sudže ključno za Ukrajinu te da će joj to donijeti bolju pregovaračku poziciju u potencijalnim mirovnim pregovorima.
“Pitanje za Ukrajince sada je povlače li se ili se zadržavaju i možda pojačavaju kako bi zadržali kontrolu još mjesec ili dva?”
Prijavljeno ponovno zauzimanje Orlovke i Pogrebkog dio je stalnih napora Moskve da Kursk oslobodi bilo kakve ukrajinske prisutnosti, dodaje Clarke.
On kaže da je Rusija do sada vratila oko 40% prvobitnog dijela zemlje koji je Ukrajina zauzela prošlog kolovoza.
“Nedvojbeno Rusi žele zatvoriti ovaj džep prije nego što budu uvučeni u bilo kakve mirovne pregovore o teritoriju, jer ako je džep još uvijek tu, onda će ga morati zamijeniti za nešto.”
12:09 – Ruski ministar vanjskih poslova označio je rasprave o mirovnim snagama koje djeluju u Ukrajini nakon potencijalnog prekida vatre s Rusijom kao “prazne priče”.
Govoreći u Dohi, Sergej Lavrov je rekao da ideja, o kojoj su posljednjih tjedana raspravljale i Britanija i Francuska, ima za cilj dodatno raspirivanje sukoba i da je “prevara” s ciljem da se Ukrajini omogući ponovno naoružavanje.
Rekao je da bi taj potez uvukao Ukrajinu u NATO i “potpuno uništio” prava ljudi koji govore ruski.
Donald Trump rekao je u ponedjeljak da je posebno pitao Vladimira Putina o mogućnosti djelovanja mirovnih snaga u Ukrajini.
Ruski čelnik je navodno rekao da “nema problema s tim”, u oštroj suprotnosti s porukama Kremlja o tom pitanju.
Upitan o komentarima na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov bacio je sumnju na Trumpovu tvrdnju, pozivajući se na raniju izjavu da bi takav potez bio “neprihvatljiv” za Moskvu.
11:46 – Francuski predsjednik Emmanuel Macron izvijestio je u srijedu ostale čelnike država članica EU-a o svom posjetu Washingtonu u okviru priprema za izvanredni samit sljedeći tjedan.
“Vrlo uspješna priprema za izvanredni samit 6. ožujka, na kojem ćemo odlučiti o potpori Ukrajini i jačanju europske obrane”, objavio je predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa nakon video-konferencije na kojoj su sudjelovali čelnici svih 27 država članica i predsjednica Europske komisije.
Costa je za sljedeći tjedan sazvao izvanredni samit koji će biti posvećen Ukrajini i europskoj sigurnosti. Francuski predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak je u Washingtonu razgovarao tri sata s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Nakon sastanka je izjavio da je postizanje mira u Ukrajini ne smije značiti “predaju” Kijeva te je inzistirao na potrebi “jamstava sigurnosti” kako bi se izbjeglo da Rusija pokrene ponovno napad.
Unatoč velikim razlikama u stajalištima s domaćinom američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, Macron je rekao da je “uvjeren da postoji put” kojim bi se okončao rat u Ukrajini. U četvrtak će u Washingtonu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom razgovarati i britanski premijer Keir Starmer.
Nakon toga, Starmer će u Londonu okupiti čelnike nekoliko država članica EU-a i izvijestiti ih o svojem razgovoru s Trumpom.
Europska unija i Velika Britanija, koja je napustila EU prije pet godina, rade na zajedničkom planu obrane kontinenta.
10:45 – Ruska vojska trebala bi se boriti još najmanje 83 godine kako bi zauzela preostalih 80% Ukrajine, stoji u najnovijem izvješću Instituta za proučavanje rata (ISW).
Thinktank kaže kako se čini da Rusija koristi metodu napredovanja u Ukrajini koja se temelji na pretpostavci da će se rat nastaviti na neodređeno vrijeme i da ne treba ostvariti značajne teritorijalne dobitke u jednoj ofenzivnoj operaciji.
Imajući to na umu, ISW je procijenio da će ruskim snagama trebati najmanje do 2108. da stave pod kontrolu cijelu Ukrajinu, pod pretpostavkom da mogu održati svoju trenutnu stopu napredovanja i goleme gubitke u ljudstvu na neodređeno vrijeme, što je malo vjerojatno.
“Putin je, međutim, artikulirao teoriju pobjede koja pretpostavlja da Rusija može nadživjeti Ukrajinu i Zapad i nastaviti napredovati na bojnom polju sve dok Rusija ne porazi Ukrajinu”, dodaje se u izvješću koje prenosi Skynews.
Sve ovo dolazi usred nade o sporazumu o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine, s predstavnicima Moskve koji su se ovog mjeseca sastali s američkim dužnosnicima u Saudijskoj Arabiji.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da se pripremaju “razgovori na stručnoj razini” između Moskve i Washingtona kao nastavak sastanka u Rijadu.
Nakon razgovora s Donaldom Trumpom ovog tjedna, francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da bi primirje moglo biti dogovoreno u narednim tjednima.
08:39 – Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je u utorak da njegova administracija planira uvesti stalne boravišne dozvole na bazi “zlatne kartice” koje bi koštale 5 milijuna dolara svaka.
“Imućni ljudi dolazit će u našu zemlju kupnjom ove kartice, bit će bogati i bit će uspješni, trošit će puno novca i plaćati puno poreza i zapošljavati mnogo ljudi”, rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući. Rekao je da će se zlatne kartice početi prodavati za otprilike dva tjedna.
Na pitanje bi li razmotrio prodaju kartica ruskim oligarsima, predsjednik je navodno rekao: “Da, moguće. Poznajem neke ruske oligarhe koji su vrlo dobri ljudi.”
Axios napominje da bi plan “zlatne kartice” zamijenio postojeći američki program EB-5, koji je pokrenut 1990. godine i nudi zelene karte ljudima koji ulažu u zemlju. Mediji su rekli da nije jasno može li Trumpova administracija prekinuti ili promijeniti trenutni program bez Kongresa.
08:01 – U napadu ruske bespilotne letjelice na okrug Buča u kijevskoj regiji rano u srijedu jedna je osoba ubijena, a dvije su ozlijeđene, izvijestio je vršitelj dužnosti guvernera Mikola Kalašnik.
Tijelo žrtve otkriveno je dok su vatrogasci gasili požar u dvokatnici privatne kuće. U drugom dijelu okruga u napadu su ozlijeđeni 20-godišnja žena i 44-godišnji muškarac, rekao je Kalašnik. Oštećeno je pet kuća.
Ruske bespilotne letjelice također su gađale Harkiv, rekao je gradonačelnik Ihor Terehov. Krhotine bespilotne letjelice pogodile su deveterokatnicu i ozlijedile dvije osobe.
07:31 – Britanski premijer Keir Starmer ima na umu pet tema, među kojima na prvom mjestu Ukrajinu, uoči sastanka s Donaldom Trumpom na kojem će nastojati izbjeći velike nesporazume.
Starmer u posjet Washingtonu dolazi nakon francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je insistirao da su za trajan mir u Ukrajini potrebna „sigurnosna jamstva”. Ta tema, o kojoj su se dvojica čelnika suglasili prije posjeta SAD-u, prva je i na Starmerovu popisu.
Starmer želi biti „most” između Europe i Sjedinjenih Država kako bi rješenje za okončanje sukoba u Ukrajini obuhvaćalo teritorijalna i sigurnosna jamstva.
Očekuje se da će britanski premijer inzistirati na činjenici da europske mirovne snage za nadzor prekida vatre moraju imati američku „sigurnosnu mrežu” u obliku zračne potpore, u nadi da će njegova ponuda da pošalje britanske vojnike u Ukrajinu umiriti Trumpa.
Među ostalim temama o kojima će razgovarati su carine, trgovinski sporazum, Gaza i arhipelag Chagos.
Starmer se nada da će uvjeriti Donalda Trumpa da bi carine od 25 posto na uvoz čelika i aluminija, koje trebaju stupiti na snagu idući mjesec, nanijele štetu Americi.
Velika Britanija izvezla je 2023. u SAD oko 10 posto svojeg čelika u vrijednosti od gotovo 400 milijuna funti (495 milijuna dolara).
Po britanskom ministru trgovine Jonathanu Reynoldsu, Ujedinjeno Kraljevstvo šalje Sjedinjenim Državama „specijalizirane proizvode” koji im trebaju.
Keir Starmer, u želji da stimulira slabašan britanski gospodarski rast, nada se da će pokrenuti pregovore sa SAD-om o sporazumu o slobodnoj trgovini.
7:00 Istovremeno nastavljaju se napadi između Rusije i Ukrajine. Ukrajina je noćas dronovima napala južnu rusku regiju Krasnodar i oštetila nekoliko kuća, uključujući jednu u crnomorskoj luci Tuapse, rekli su ruski dužnosnici u srijedu.
Oštećene su tri stambene kuće u cijeloj regiji i nema izvješća o ozlijeđenima, objavio je guverner Veniamin Kondratjev na Telegramu, aplikaciji za razmjenu poruka.
Kuća u Tuapseu se zapalila, ali je požar u međuvremenu ugašen, objavio je na istoj platformi Sergej Boiko, načelnik Tuapsea.
SHOT, ruski kanal vijesti na Telegramu, izvijestio je da se čini da su ukrajinske bespilotne letjelice bile usmjerene na lučko područje i da su stanovnici čuli otprilike 40 eksplozija i da misle da je to bio zvuk djelovanja sustava protuzračne obrane.
Reuters nije mogao neovisno potvrditi objavu SHOT-a. Ukrajina se nije još oglasila.
Tuapse je dom najveće ruske rafinerije nafte na Crnom moru i već je nekoliko puta bila na meti ukrajinskih bespilotnih letjelica od početka rata koji je Moskva pokrenula protiv svog susjeda prije tri godine.
Ruska agencija za zrakoplovstvo Rosaviatsia objavila je na Telegramu da je obližnja međunarodna zračna luka Soči, oko 150 kilometara jugoistočno od Tuapsea, zatvorena za zračni promet od utorka navečer kako bi se osigurala zračna sigurnost.
6:50 Ukrajina je pristala na uvjete sporazuma o rijetkim mineralima sa SAD-om, a tijekom noći procurili su novi detalji sporazuma. Navodno u njemu nema nikakvih američkih sigurnosnih jamstava, kao ni nastavka slanja oružja, ali se navodi da SAD žele da Ukrajina bude ‘slobodna, suverena i sigurna‘, prenosi Reuters.
Drugi izvor je rekao Reutersu da se o budućim isporukama oružja još uvijek raspravlja između Washingtona i Kijeva.
Visoki ukrajinski dužnosnik rekao je sinoć AFP-u da su Amerikanci “uklonili sve klauzule koje nam nisu odgovarale, posebice onu o 500 milijardi dolara” koje su minerali trebali donijeti Sjedinjenim Državama.
Isti izvor rekao je AFP-u da bi Washington s Ukrajinom razvijao rudno bogatstvo, a prihodi od toga išli bi u novi fond kojim bi zajednički upravljali Ukrajina i SAD.
“Čuo sam da dolazi u petak. To mi je sasvim u redu. On bi htio to potpisati sa mnom i razumijem to – to je velika stvar, vrlo velika stvar”, rekao je Donald Trump novinarima u Bijeloj kući.
Ukrajina je navodno dogovorila uvjete sa SAD-om o ključnom sporazumu o mineralima, barem tako kaže izvor iz ukrajinske vlade za Sky News.
Ovaj sporazum, nakon što bude potpisan, mogao bi otključati novo dugoročno partnerstvo između Kijeva i Bijele kuće nakon napete situacije koja je dominirala proteklih dana.
Izvor je rekao kako postoji plan da dokument bude potpisan “vrlo brzo” i to moguće “tijekom sastanka ukrajinskog i američkog predsjednika”.
Kako javlja Reuters citirajući dva izvora, Volodimir Zelenski planira otputovati u Washington u petak kako bi se sastao s Donaldom Trumpom.
Tu informaciju potvrdio je i američki predsjednik, dodavši da bi ‘ukrajinski predsjednik želio sa mnom potpisati ugovor o mineralima”. “U velikoj mjeri smo se već dogovorili o rijetkim metalima”, dodao je.
Govoreći općenito o mirovnim pregovorima, Trump je rekao da će mirovne trupe biti potrebne Ukrajini u “nekom obliku”.
Ugovor postavlja uvjete za stvaranje novog fonda za ulaganje u ukrajinske minerale, rijetke zemne metale i druge vrijedne prirodne resurse, a više ne sadrži početni zahtjev SAD-a za pravo na 500 milijardi dolara potencijalnog prihoda od izvora, kojeg je Zelenski ranije nazvao neozbiljnim.
Trump, međutim, vidi transakciju minerala s Ukrajinom kao pošten način nadoknade milijardi dolara koje su Sjedinjene Države dale Kijevu – putem oružja i financijske potpore – za pomoć oružanim snagama u njihovoj borbi protiv ruske invazije punog opsega u posljednje tri godine.
Dokument također ne obvezuje Washington da će dati sigurnosna jamstva Ukrajini u svjetlu bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre s Vladimirom Putinom – nešto što Kijevu očajnički treba i što je tražio.
Očekuje se da će detalji o novom partnerstvu biti razrađeni u nadolazećim raspravama.
Dvije strane su se “složile oko okvirnog sporazuma o fondu”, rekao je izvor iz vlade koji je želio ostati anoniman i dodao kako je “ovo je politički korak kako bi se osiguralo da se prihodi od resursa koriste za sigurnost i obnovu Ukrajine.”
Fond bi se sastojao od američkog novca koji bi se ulagao u ukrajinske prirodne resurse, a dobit bi dijelili Washington i Kijev.
Financial Times je prvi izvijestio da konačna verzija dogovora datira od 24. veljače.
“Sporazum o mineralima samo je dio slike. Više smo puta čuli od američke administracije da je to dio veće slike”, izjavila je u utorak Olha Stefanišina, potpredsjednica ukrajinske vlade i ministrica pravosuđa koja je vodila pregovore.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
Svijet
Picula oštro o dojmovima iz Srbije, odgovorio i Vučiću: ‘Kompletirao sam sliku, nema tu obojenih revolucija nego farbanja javnosti‘
February 26, 2025
Picula oštro o dojmovima iz Srbije, odgovorio i Vučiću: ‘Kompletirao sam sliku, nema tu obojenih revolucija nego farbanja javnosti‘
Moje ocjene o situaciji u Srbiji sada su izoštrenije, ali je dobro – bez obzira što su razlike ostale – da je uspostavljen dijalog, izjavio je u srijedu u razgovoru za Hinu izvjestitelj Europskog parlamenta Tonino Picula, sumirajući svoj trodnevni posjet Beogradu i Novom Sadu, bez previše optimizma da je moguć brži napredak Srbije u eurointegracijama.
Prikupio sam vrlo vrijedne informacije razgovarajući direktno s ljudima koji su protagonisti političkog i društvenog života. Sigurno je da su moje ocjene izoštrenije, a dobio sam i potvrdu nekih svojih ranijih dojmova i sigurno je da će to utjecati na dalju pripremu izvještaja, rekao je Picula.
On je prethodna tri dana boravio u prvom posjetu Srbiji otkad je u listopadu imenovan izvjestiteljem EP-a, ali su izostali neki susreti – s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, premijerom u ostavci Milošem Vučevićem, te šefom diplomacije Markom Đurićem.
“Razgovor im je bio ponuđen, ali oni to nisu prihvatili, no – ja sam razgovarao s predstavnicima i parlamentarne koalicije vladajućih stranaka, te s predsjednicom parlamenta, što mi je bilo dovoljno da kompletiram poziciju vlasti u Srbiji. To što neki nisu prihvatili, naprosto, nije na meni – ja sam čovjek dijaloga, oni su očito procijenili da ta vrsta komunikacije njima ne treba što je, mislim, propuštena prilika”, ocijenio je Picula.
O Vučiću: ‘Arogancija je oblik nesigurnosti‘
Na upit da li se u Vučićevim ocjenama kako se “može žaliti Bruxellesu i upravi vodovoda” što ga nije primio na razgovor čita osobno stajalište njemu ili i kao poruku Europskoj uniji, Picula je rekao da je “arogancija uvijek oblik nesigurnosti”.
“Što je arogancija izraženija – to je onaj koji se njome služi nesigurniji. Srbijanski predsjednik ima mnogo razloga da se osjeća nesigurno – prema tome, ta me njegova ocjena ne čudi, s obzirom na stanje u zemlji, a Srbija je trenutno na žalost – to moram naglasiti – na žalost, visoko polarizirana zemlja i prolazi kroz ozbiljne političke krize”, istaknuo je Picula.
Dodao je da se pozicija EP-a zna i da je uvijek davao “podršku procesu proširenja”.
“Srbija je najveća i najutjecajnija zemlja na zapadnom Balkanu i EP pruža ruku, a hoće li ta ruka biti prihvaćena od visokih državnih dužnosnika Srbije – to, naprosto, više govori o njima”, ocijenio je Picula.
On je kao ključne probleme ponovno istaknuo vladavinu prava, podsjetivši da “taj problem svakako nije izmišljotina Tonina Picule i da se on nije pojavio iz ničega danom imenovanja za izvjestitelja EP-a” jer i svi raniji izvještaji o Srbiji njegovih prethodnika, “reflektirajući se na papire Europske komisije, govore o problemu vladavine prava”.
PROČITAJTE VIŠE: Picula stigao u Beograd, Vučić ga ignorira, Brnabić pobjesnila: ‘To je velika sramota za njega!‘
Sastanak Tonina Picule i predstavnika vladajuće koalicije u Srbiji
Cropix/Cropix
“To je jedna žalosna konstanta kada govorimo o ocjeni stanja u Srbiji”, istaknuo je Picula dodajući i problem borbe protiv korupcije koji također “nije izmišljotina Tonina Picule kao hrvatskog zastupnika u EP-u” jer će to isto reći i ljudi koji na ulicama već mjesecima prosvjeduju “zato što korupcija nagriza samo tkivo zemlje”.
Podsjetio je da su i u ranijim dokumentima EU-a istaknuti problemi nedostatne borbe protiv organiziranog kriminala, zatim sloboda štampe – tiska i medija općenito.
“Za razliku od mnogih država gdje tabloidi predstavljaju manje ozbiljno i zabavno štivo – oni u Srbiji predstavljaju sredstvo političkih obračuna i stvaraju ozbiljnu asimetriju u mogućnostima različitih slojeva društva i političkih opcija da imaju jednaka pristup informacijama koje su ljudima neophodne”, navodi Picula.
Ekonomija zdravija od politike
Takvi mediji su, dodaje, vjerojatno jedan od razloga što je “politička svijest na toj razini da im je lako moguće prodati priču o velikom prijateljstvu s Rusijom koja je politički rival EU-a ili sa nekim drugim geopolitičkim rivalima poput Kine”.
“I tu se postavlja pitanje – da li Srbija doista ima europsku orijentaciju. Ja to pitanje postavljam jer ima dosta činjenica da EU ovdje ne uživa naročitu popularnost. Ali – da budem potpuno otvoren – to je jednako tako i pitanje za EU, premda je činjenica da se mnoge obrve dižu u europskim institucijama kad se očita ta bliskost Srbije s režimom Vladimira Putina uz prisutnost Kine kao jednog od geopolitičkih rivala EU-a”, rekao je Picula.
On je ukazao i na stagnaciju u normalizaciji odnosa s Prištinom, uz ocjenu da “tu obje strane kalkuliraju”, ali da se to “mora popraviti” jer i Beograd i Priština izostankom dogovora sebi blokiraju europske integracije.
“Sijaset je pitanja koja Srbija mora riješiti, a da li ima kapaciteta – u to ovog trenutka nisam siguran. Zadala je ozbiljan cilj potpunog usklađivanju s pravom i praksom EU-a do kraja 2026. godine, ali ako se nešto ne popravi – nisam siguran da će tu ambiciju biti moguće ispuniti”, ocijenio je izvjestitelj EP-a.
Picula je rekao kako se “mora istaknuti jer postoje i vidni dokazi, da je srpska ekonomija zdravija od srpske politike”. Naveo je da Srbija “posljednjih godina doista bilježi i rast životnog standarda, BDP-a, puno se gradi”.
“U to nema nikakve sumnje. Ali, dugoročno bez političkih reformi svaki rast postaje upitan, ponajprije jer se mora stvoriti pravna sigurnost i pravnih osoba i građana, a borba protiv korupcije izvodi ljude na ulice i ozbiljan je problem. Hoće li se tu brzo moći napraviti pomaci – nisam siguran, ali mislim da su to prioriteti i to donosi benefite u odnosima s EU-om”, poručio je Picula.
PROČITAJE VIŠE: Brnabić se sastala s Piculom, nije bilo najugodnije: ‘Njegov nacrt rezolucije je sraman i pun dezinformacija!‘
Komentirajući primjedbu predsjednice parlamenta Ane Brnabić na Nacrt izvješča, uz ocjenu da mu “nedostaju činjenice”, Picula kaže da se u razgovoru s Brnabić – “premda je bio dobar, dosta otvoren razgovor, na momente tvrd, ipak razvio dijalog, jer svađa ništa ne rješava”. “Očekujem da ćemo tako razgovarati i ubuduće”, rekao je Picula.
‘Nema obojenih revolucuija, nego farbanja javnosti‘
Kaže da je ipak ostao “bez jasnog odgovora” kako se može staviti u istu rečenicu prijetnja zapada koji navodno organizira ‘obojene revolucije‘ kad je “zapad i EU, a gotovo 2/3 gospodarske razmjene Srbije vezano je za zemlje EU”.
“Pa kakav interes ima EU zapad da ruši vlast u takvoj zemlji. Meni se čini da tu nema ‘obojenih revolucija‘ već da ima farbanja javnosti”, primijetio je Picula.
Bez odgovora je ostalo i pitanje zašto se iz Srbije tjeraju državljani EU-a, kao što je nedavno bio slučaj poslije seminara u Beogradu, kad su bez jasnog obrazloženog protjerani kao navodna prijetnja nacionalnoj sigurnosti.
Picula je rekao da je u Novom Sadu posjetio centar “Opens” pokrenut sredstvima EU-a i od mladih ljudi čuo “puno dobrih i razumnih pitanja” i poruku da “žele vidjeti svoju zemlju u EU-u”.
Poslije posjeta Srbiji Picula je najavio da će prvi idući korak biti proces prikupljanje amandmana na Nacrt izvještaja, potom slijedi usuglašavanje i ponovno predstavljanje na vanjskopolitičkom odboru (AFET).
Usvajanje izvješća očekuje se na plenarnoj sjednici EP-a u svibnju.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
February 26, 2025
‘Ukrajincima treba predah, imat će pod kontrolom 80 posto teritorija. Srbija? Samo čekaju…‘
„Nazire se da se u Njemačkoj ide na sklapanje velike koalicije, saveza CDU-a i CSU-a s SPD-om i da će sklopiti vladu. Očekuju da će to biti do Uskrsa. Nema vremena za okolišanje. Njemačka treba novu politiku prema ilegalnim migracijama, ekonomski zaokret, a na obrambenom planu treba zemlju učiniti spremnijom što ćemo morati učiniti i mi u Hrvatskoj”, kaže u Brifingu bivši ministar vanjskih poslova, povjesničar dr. sc. Miro Kovač koji je od 2008. do 2013. bio hrvatski veleposlanik u Berlinu. Otkriva da je 2015. nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj bila i u HDZ-u i u SDP-u ideja da se sklopi velika koalicija. Do toga je, tvrdi, došlo zbog ucjena Mosta, no nedostajalo je hrabrosti da se to napravi. Formirana je koalicija HDZ-a i Mosta koja nije dugo potrajala.
Cijelu emisiju Bfriefing možete pogledati na kraju teksta
„Njemački socijaldemokrati s kojima sam u kontaktu mi kažu da je Olaf Scholz trebao imati hrabrosti riješiti se Zelenih i ostati s Liberalima. Zeleni ne žele prihvatiti realnost u migracijskoj politici da u Njemačkoj puno ljudi traži azil na koji po Ustavu nemaju pravo, ali nakon odbijenice ostaju živjeti u Njemačkoj i onda nastaju incidenti koji ne moraju imati veze s islamskim ekstremizmom”, govori Kovač koji smatra pretjeranim priče o tome da se njemačko gospodarstvo raspada.
„U Njemačkoj vlada visok stupanj birokratiziranost, a u digitalizaciji smo mi u Hrvatskoj u nekim segmentima ispred njih. U Njemačkoj ne postoji e-uputnica. Plin je u SAD-u četiri puta jeftiniji nego u Njemačkoj i poduzetnici ozbiljno razmišljaju preseliti tamo gdje je jeftinije proizvoditi. Friedricha Merza pamtim kao čovjeka koji ima europsku svijest, ali i svijest o nužnosti transatlantske suradnje. Njemačka je vezana uz SAD na sigurnosnom i mentalnom planu, na njenom je tlu više od sto američkih vojnih baza kao i američko nuklearno oružje”, objašnjava Kovač. Dodaje da Poljska i baltičke države jesu za veću autonomiju Europe, ali nikako bez Amerikanaca.
„Od američkog štićenika moramo postati partner. Vrhovni zapovjednik NATO saveza za Europu je uvijek Amerikanac. Zašto on ne bi bio Europljanin? Nisam čuo da je to ikada itko tražio. Iz američke perspektive NATO je produžena ruka američke vojske. Znamo da postoji američki plan za Ukrajinu, ali europskog još nema. Od Europe smo čuli samo žalopoljke. Trump ima svoje legitimne prioritete i, ako mi u Europi ne želimo biti u toj priči, moramo promijeniti kurs, a za to je potrebno jedinstvo koje ne vidim”, napominje Kovač.
„Ja sam prvi za primirje što ne znači da sam za to Ukrajina gubi teritorij. I mi smo pregovarali s Miloševićem. Nismo nikada prihvaćali da ćemo izgubiti teritorij, ali smo razgovarali. Sada je inovacija razgovarati. Čemu služi diplomacija? Primirje ne znači gubitak teritorija, ali im treba predah. Puno je žrtava. Ukrajinci su izgubili 20 posto teritorija, ali će 80 posto biti pod kontrolom vlasti u Kijevu”, naglašava Kovač.
„Imam dojam da je velika većina lidera u Europi ostala zarobljena u načinu razmišljanja Bidenove administracije. Trumpova administracija ima druge stavove. Amerika ostaje demokracija, ali mijenja prioritete. Rusija im više nije ugroza, prijetnja im je Kina koja ih ugrožava u Južnoj Americi. Da bi se borili protiv Kineza žele na svojoj strani jednog jakog igrača pa žele da Rusi, koliko god bili različiti, budu s njima. Trump to ne radi iz ljubavi prema Rusiji iako se s Putinom dobro slaže”, govori Kovač. Dodaje da sve to treba dovesti do reorganizacije Europske unije koja mora sama za sebe skrbiti, a to vrijedi i za Hrvatsku.
„Hrvatska mora jačati svoju obranu da bi mogla štititi svoj suverenitet, a temeljem sporazuma iz Daytona mora štititi i suverenitet Bosne i Hercegovine. Po svom Ustavu Hrvatska mora štititi i Hrvate u BiH. Srbija i Mađarska imaju ofenzivno djelovanje. Ofenzivni su i Francuzi i Amerikanci. Srbija ima ideje o širenju. Srbija samo čeka da uleti u sjever Kosova ako se američka vojska povuče. Destabilizacija BiH bi dovela do gubitka dijelova teritorija Republike Srpske jer bi došlo do reakcije Bošnjaka. U tom slučaju bi Hrvati bili ugroženi i Hrvatska bi ih morala štititi. Srbija i Srbi u BiH bi tu mogli ispasti gubitnici. Mađari u odnosu na Hrvatsku ne mogu ništa postići. Mogu se samo ekonomski širiti, ali to možemo i mi”, ističe Kovač.
„Ne vidim opasnost od ruskog napada na Europu. Rusija nema snagu biti SSSR niti ona to želi. Problem zapadne Europe je može li zamisliti da svoje odnose uređuje bez američke prisutnosti. Američki lideri sada odlaze u Ameriku razgovarati s Trumpom. Idemo kod vladara vidjeti hoće li biti sve u redu. Nema ništa od toga da ćemo se mi moći tek tako odvojiti od Amerikanaca”, zaključuje Kovač pa objašnjava razloge velike popularnosti ekstremno desne stranke AfD na istoku njemačke, u nekadašnjem DDR-u.
„Istočni Nijemci, uključujući i socijaldemokrate, mi kaže da im je puna kapa onih koji im nameću što moraju govoriti. To je revolt ljudi i želja da sačuvaju stari njemački duh koji je preživio i Weimarsku Republiku i Treći Reich i DDR. Na zapadu Njemačke u AfD-u, kao i vodstvu stranke, ima nacionalista, rasista, ali i ekonomskih liberala. Uz sve to postoje i protestni glasači. Katolička i Evangelička crkva u Njemačkoj su pozvale vjernike da ne glasaju za AfD. Jedan Hrvat s njemačkim državljanstvom mi kaže da je glasao za AfD jer ovako više ne ide jer stranke na vlasti ne rade dobro svoj posao. Zato nova njemačka vlada mora početi rješavati probleme građana pa će i AfD-u padati popularnost”, objašnjava Kovač.
Pogledajte cijelu emisiju:
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
Svijet
Snimka koja ledi krv u žilama: U posljednji trenutak spriječena ogromna tragedija, svi slave pilota!
February 26, 2025
Snimka koja ledi krv u žilama: U posljednji trenutak spriječena ogromna tragedija, svi slave pilota!
Na društvenim mrežama je objavljena nevjerojatna snimka na kojoj se vidi kako su zrakoplov Southwest Airlinesa i privatni poslovni mlažnjak za dlaku izbjegli sudar u međunarodnoj zračnoj luci Midway u Chicagu.
Na snimci se vidi zrakoplov Southwesta koji je letio iz Omahe i trebao sletjeti u zračnu luku, no brzo prekida slijetanje kako bi izbjegao potencijalni sudar s poslovnim mlažnjakom koji je naišao s druge strane piste. Zrakoplov je bio samo nekoliko centimetara od tla kada je ponovno poletio kako bi izbjegao sudar. Samo nekoliko sekundi kasnije, preletio je iznad poslovnog mlažnjaka.
Chicago airport earlier this morning 😳@AirNavRadar pic.twitter.com/BueSghL3mm— Flight Emergency (@FlightEmergency) February 25, 2025
Na audio snimci kontrole zračnog prometa čuje se kako pilot privatnog mlažnjaka netočno ponavlja upute, nakon čega je ispravljen. Oko 30 sekundi kasnije se dogodila scena sa snimke.
Southwest Airlines potvrdio je incident, rekavši za CBS News da je posada Boeinga 737 Max8 izvela ‘preventivni obilazak kako bi izbjegla mogući sudar s drugim zrakoplovom koji je ušao na pistu‘.
Savezna uprava za zrakoplovstvo rekla je da je poslovni mlažnjak neovlašteno ušao na pistu te da je incident pod istragom.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
-
Domaće zvijezde1 week ago
Baka Prase ostao bez YouTube kanala – Evo što se dogodilo!
-
Crna kronika1 week ago
Teška nesreća na raskrižju u Velikoj Gorici, jedna osoba je poginula
-
Svijet1 week ago
Uskoro presuda koja bi mogla izazvati tektonske potrese u BiH, iz Banje Luke poručili: ‘Već idući dan ćete imati referendum!‘
-
Split vijesti1 week ago
Ne propustite večer smijeha u Lenas baru
-
Rijeka vijesti1 week ago
U ponedjeljak navečer otvorena cesta za tunel Učku između čvorova Veprinac i Matulji
-
Promo1 week ago
Zamka Trap Karneval/Jedini točan izbor za trap izlazak
-
Vijesti na Hrvatskom1 week ago
Nagrada Zagrepčanka godine dodijeljena Ivani Kalogjera Brkić
-
Rijeka vijesti1 week ago
Pitbull nasmrt izgrizao bebu, otac osumnjičen za ubojstvo iz nehaja