February 25, 2025

U Bruxellesu se počelo šuškati o nezamislivom scenariju: ‘Ovo je možda kraj!‘

U svojemu prvom mandatu, od 2017. do 2021., Donald Trump ne samo da nije razbio NATO nego je nakon mandata ponosno ustvrdio da ga je značajno ojačao. Ne samo Trump nego i prijašnji glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg stalno su ponavljali da su kritike američkog predsjednika utjecale na odluke europskih članica za povećanje ulaganja u obranu.

Međutim sada, u prvih mjesec dana novog mandata, Trump je toliko uzdrmao temelje euroatlantskog savezništva da neki otvoreno dvoje hoće li ovakav NATO opstati. Jer današnja Amerika, ako je suditi prema javnim izjavama Donalda Trumpa, sve je više saveznica Rusije, a sve manje Europe. Američki predsjednik Ukrajinu smatra odgovornom za početak rata, a ne Rusiju. Iz Amerike sada i u Europu dolazi miješanje u izborne procese. Takav dramatični zaokret Washingtona natjerao je mnoge sadašnje i buduće europske lidere na upozorenja da SAD više uopće ne mari za Europu.

Kapaciteti EU

Sada su europski lideri započeli konzultacije kako ojačati obrambene kapacitete EU, čime bi se ojačao i europski dio NATO-a. To se može postići povećanjem ulaganja svih država u nacionalnu obranu, a EU bi dopustila i prekoračenje pravila o dopuštenom deficitu ako bi ta sredstva išla za obranu. EU bi također mogla koordinirati zajedničku nabavu oružja te je stvorila i poseban fond za to. 

PROČITAJTE VIŠE Posljedice pakta Putin-Trump? Curi zapis sa tajne sjednice u Elizejskoj palači: ‘Zaista mi je žao. Ali ovo je prvi put od 1945.!‘

Susret europskih čelnika u Parizu

Sieradowski/euc/zuma Press/profimedia/Sieradowski/euc/zuma Press/profimedia

A ulaganja bi se povećala ne samo preko dva posto BDP-a nego znatno iznad toga. Stručnjaci navode da za EU nije nemoguće postići takvu vojnu moć za obranu od Rusije i bez američke pomoći. “Ako je EU ekonomski više od deset puta jača od Rusije, zašto takva ekonomija ne bi pomogla i vojnom jačanju?” rekao je jedan stručnjak za obranu koji je prije radio za NATO-ove strukture.

Ta veća ulaganja Europljana u obranu bi trebala zadovoljiti Ameriku. Ali sada je pitanje dijeli li Amerika s europskim saveznicima vrijednosti i hoće li ostati i politički saveznici. Jer NATO je prije svega politički savez, a tek onda, na osnovu političke volje, djeluje i vojno. Ako će SAD imati ovako popustljivi stav prema Rusiji, dajući toj Rusiji i moć utjecaja na unutarnje odluke NATO-a, onda se kao problem u transatlantskim odnosima pojavljuju i političke razlike, a ne samo velik jaz u vojnoj moći koji je stvorio toliku ovisnost Europe o SAD-u.

Francuska je preuzela vodstvo u koordiniranju postupaka ne samo članica EU nego i saveznika koji se ne slažu s Trumpom, poput Velike Britanije, Kanade i Norveške. Njemačka će, kako je dao naslutiti i budući kancelar Merz, snažno podržati napore za jačanje europske obrane, prihvativši da glavnu ulogu u tome imaju Francuska i Britanija, kao jedine europske nuklearne sile. Kada se njima doda ekonomska moć Njemačke, šanse za uspjeh su veće. Te rasprave će se postupno prebaciti i u EU, gdje je za 6. ožujka zakazan i poseban summit šefova država ili vlada na tu temu.

Europljani se moraju pripremiti nadomjestiti prazninu koja bi se stvorila eventualnim povlačenjem američkih vojnika iz Europe. Jer iako u NATO-u kažu da nisu primijetili “naznake da bi SAD dramatično promijenio svoju prisutnost u Europi ili privrženost obvezama u NATO-u”, više ništa u ponašanju SAD-a ne može iznenaditi. Francuska i Britanija bi pružale takozvano “nuklearno odvraćanje” ako bi se Amerikanci postupno povukli.

PROČITAJTE VIŠE U UN-u izglasana ukrajinska rezolucija, pogledajte u kakvom društvu se našla Amerika!

Emmanuel Macron i Donald Trump

Jim Watson/Afp

Južne zemlje

Također bi druge europske zemlje, pogotovo one južne, pridonijele većim brojem vojnika u državama koje graniče s Rusijom, a to su Poljska, Rumunjska, Finska i baltičke zemlje. Konzultacije o tome se sada vode ubrzano, zbog nepredvidljivog ponašanja Trumpa. Ali bez obzira na verbalnu eskalaciju u odnosima Trumpa i njegovih suradnika prema svim saveznicima, u Bruxellesu se i dalje nadaju da će se nova američka administracija “urazumiti” i da će očuvati jedinstvo NATO-a. 

Ako se ne stiša ovakva retorika Washingtona, pitanje je kakav će NATO biti do sljedećeg summita 24. lipnja u Haagu. Na trogodišnjicu početka ruske agresije na Ukrajinu očito se primjećuje da Washington i saveznici idu u suprotnom smjeru kada je riječ o Rusiji. Dok Trump gradi odnose s Putinom, zagovara povratak Rusije u G-, EU usvaja nove sankcije. To je do prije mjesec dana bilo nezamislivo.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed