09/03/2025

Turistička inspekcija lani je provela 7457 nadzora, sad smo dobili konačne rezultate. Najblaže rečeno – porazni su!

Iako se od turizma sasvim solidno zarađuje i kad ga se obavlja legalno, i dalje je šokantno visok broj onih koji žele uštedjeti i na minimalnim davanjima, pa se umjesto legalnog smještaja radije bave najmom na crno.

O tome svjedoče podaci iz Godišnjeg izvješća Državnog inspektorata, a koji su posebno zanimljivi kad je u pitanju turistička inspekcija.

Gotovo 35 posto objekata u koje su ušli inspektori zatečeno je u kršenju propisa

Jure Miskovic/Cropix

Ukratko, turistički su inspektori u 2024. godini bili posebno fokusirani na pripremu i provedbu turističke sezone, u sklopu čega su poseban naglasak stavili na provođenje nadzora neregistriranog obavljanja ugostiteljskih i turističkih djelatnosti, a od ukupnog broja nadzora koje su u tome segmentu proveli, u čak 11,9 posto slučajeva pokazalo se da je riječ o neregistriranom pružanju ugostiteljskih i turističkih usluga, dakle najmu odnosno radu na crno.

PROČITAJTE VIŠE ‘Cijene su nam rasle duplo brže od Mediterana, Grčka i Španjolska su jeftinije od nas, tako dalje ne ide!‘

Dvije trećine ne plaćaju pristojbu

Nažalost, u izvješću nema informacije o kojem je točno broju jedinica odnosno objekata, bilo smještajnih bilo nekih drugih, riječ, no činjenica je da se neka nelegalna odnosno neregistrirana aktivnost otkrije u svakom osmom nadzoru. Iz Inspekcije su nam pojasnili da je nelegalan rad zatečen kod fizičkih osoba koje se bave ugostiteljstvom odnosno uslugama smještaja, kao i kod ostalih vrsta subjekata.

To, naravno, nije sve.

Dalje se navodi da su turistički inspektori posebno nadzirali i primjenu Zakona o turističkoj pristojbi u sklopu čega su proveli 1667 nadzora, a rezultati su još gori nego kod neregistriranog pružanja usluga. Ovdje je otkrivena čak 1201 povreda, što znači da su u čak 72 posto slučajeva otkrivene neke nezakonitosti kod plaćanja pristojbe, najvjerojatnije njezino izbjegavanje.

Kupači na plaži, ilustrativna fotografija

Mihael Barisic/Cropix

Cijeli niz povreda

Idemo dalje, turistička je inspekcija ukupno u 2024. godini odradila 7547 nadzora u kojima je 64,56 posto objekata prošlo test jer nije kršilo nikakve propise, no istovremeno to znači da ih je čak 35,44 posto zatečeno u povredama propisa.

Od ukunog broja nadzora nelegalne djelatosti, neregistrirani smještaj otkriven je u 12 posto

Jure Miskovic/Cropix

Jednostavnije rečeno, propise je u 2024. godini kršilo više od trećine ugostiteljskih i smještajnih objekata – dakle, minimalno svaki treći zatečen je s nekom povredom – a trećina tih “nevaljalih” na kraju je prošla s primjenom načela oportuniteta, dok su ostalima zbog težina povreda ipak izrečene propisane mjere.

Kako su pojasnili iz Inspektorata, najčešće povrede propisa odnosile su se na nepridržavanje propisanog radnog vremena, neomogućavanje gostu podnošenja pisanog prigovora u ugostiteljskom objektu ili neisticanje obavijesti o zabrani usluživanja odnosno dopuštanja konzumiranja alkoholnih pića osobama mlađima od 18 godina.

PROČITAJTE VIŠE Hrvatska proglašena najboljom europskom destinacijom za putovanja u 2025. godini

Neki nemaju tehničke uvjete

Dalje, utvrđeno je i da u nekim objektima nije moguće utvrditi normative o utrošku namirnica za pojedino jelo, piće ili napitak, nerijetko nema istaknutih cijena usluga ili se objekt ne pridržava istaknutih cijena, a zatečena su i kršenja poput neisticanja natpisa s oznakom vrste ugostiteljskog objekta, odnosno vrste i kategorije ugostiteljskog objekta na ulazu, te neispunjavanja propisanih minimalnih uvjeta.

Glavni državni inspektor Andrija Mikulić

/Cropix

U izvješću se navodi da je došlo do povećanja broja obavljenih nadzora i povreda propisa nad prijavom i odjavom turista te naplatom i uplatom turističke pristojbe, posebno u odnosu na 2020. godinu, kad su ti postupci bili suspendirani zbog posebnih okolnosti uzrokovanih pojavom koronavirusa. U tom periodu, naime, inspektori nisu imali ovlasti prekršajno sankcionirati prekršitelje Zakona, i tu su mogućnost dobili tek nakon svibnja 2023. godine, kad je proglašen prestanak pandemije.

Kako je za Jutarnji komentirala predsjednica Udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković, velike brojke nelegalnog smještaja nisu nepoznanica, a Marković tvrdi da se prema njezinu iskustvu najčešće radi o stranim državljanima.

Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja

Treba postrožiti kazne

“Nemamo nikakvu službenu statistiku, no tako nam prijavljuju naši članovi. Riječ je najčešće o strancima koji u Hrvatskoj kupe nekretninu i ovdje je iznajmljuju nelegalno iako se u vlastitoj domovini to nikad ne bi usudili. Naš je stav jasan, treba drastično podići kazne za nelegalni najam, koje očito nisu dovoljno demotivirajuće, te pojačati nadzor, i to na takav način da prekršiteljima više nikad ne bi palo na pamet baviti se ilegalnom djelatnošću”, stroga je Marković.

Suočavamo je i s podacima vezanima za izbjegavanje plaćanja turističke pristojbe za koju Marković kaže da s njom nije upoznata, ali da platforme putem kojih se u Hrvatskoj iznajmljuje smještaj pokušavaju uz pomoć korištenja poreznih brojeva i sličnog smanjiti mogućnost iznajmljivanja nekretnine bez plaćanja davanja.

U ugostiteljskim objektima najčešće je otkriveno neisticanje ili nepridržavanje cijena, kao i normativa

Dragan Matic/Cropix/Cropix

“Nije jasno zašto se takvi slučajevi jednostavno ne ovrše – lako je doći do podataka o onima koji nisu platili pristojbu, lako je detektirati i iznose, pa bi takve situacije trebalo promptno ovršiti”, smatra Marković.

Prema podacima iz Godišnjeg izvješća, nadzorima turističke inspekcije bili su obuhvaćeni hoteli, kampovi, privatni iznajmljivači, OPG-ovi, luke nautičkog turizma te turističke agencije i subjekti koji se bave iznajmljivanjem sportske i rekreacijske opreme za turiste.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/feed