Svijet
Trump: Zelenski je diktator, ostat će bez države; Stigla prva reakcija Ukrajine
19.02.2025.
Trump: Zelenski je diktator, ostat će bez države; Stigla prva reakcija Ukrajine
NOVO 17:20 Na X-u se oglasio ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha i reagirao na Trumpov post. Sibiha tvrdi da se Ukrajina nema namjeru predati.
– Izdržali smo najstrašniji napad u modernoj povijesti Europe i tri godine totalnog rata. Naš narod i predsjednik Volodimir Zelenski odbili su pokleknuti pod Putinovim pritiskom. Ukrajinu nitko ne može natjerati da odustane. Branit ćemo svoje pravo na postojanje, napisao je Sibiha.
Ukraine withstood the most horrific military attack in Europe’s modern history and three years of a total war.The Ukrainian people and their President @ZelenskyyUa refused to give in to Putin’s pressure.Nobody can force Ukraine to give up. We will defend our right to exist.— Andrii Sybiha 🇺🇦 (@andrii_sybiha) February 19, 2025
17:10 Američki predsjednik Donald Trump oglasio se na svojoj mreži Truth Social i tamo ponovnog prozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
– Taj skromni komičar nagovorio je SAD da mu daju 350 milijardi dolara. Sada mu je bolje da se pokrene inače će ostati bez države. On je diktator koji je na vlasti bez izbora. Ja volim Ukrajinu, ali Zelenski je napravio očajan posao. Zemlja mu je uništena, milijuni su poginuli nizašto. Istovremeno, mi uspješno pregovaramo s Rusijom da završimo rat, napisao je Trump.
pic.twitter.com/PMcrOwXejI— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) February 19, 2025
15:21 – Ruski predsjednik Vladimir Putin pohvalio je u srijedu ishod razgovora Rusije i Sjedinjenih Država u Saudijskoj Arabiji i poručio da Ukrajina neće biti isključena iz pregovora o okončanju rata.
“Bez povećanja razine povjerenja između Rusije i Sjedinjenih Država, nemoguće je riješiti mnoga pitanja, uključujući ukrajinsku krizu”, rekao je Putin u svojim prvim komentarima o održanom sastanku u utorak u Rijadu.
“Cilj ovog sastanka bio je povećanje povjerenja između Rusije i SAD-a”, rekao je Putin.
Ukrajinske i europske vlade nisu bile pozvane na razgovore u prijestolnicu Saudijske Arabije, što je povećalo njihovu zabrinutost da bi Rusija i Sjedinjene Države mogle sklopiti dogovor koji zanemaruje njihove vitalne interese.
Ali Putin tvrdi da Rusija nikad nije odbacila razgovore s Europljanima ili s Kijevom te da su oni ti koji su odbili razgovarati s Moskvom.
“Mi nikome ništa ne namećemo. Mi smo spremni, to sam već stotinu puta rekao – ako žele, neka se ti pregovori održe. I mi ćemo biti spremni vratiti se za pregovarački stol”, rekao je ruski predsjednik.
“Nitko ne isključuje Ukrajinu”, dodao je Putin, naglasivši da stoga nema potrebe za “histeričnom” reakcijom na američko-ruske razgovore.
Ruski predsjednik pozdravio je razgovore ruskih i američkih šefova diplomacija održanih u utorak u Saudijskoj Arabiji. Nazvao ih je “prvim korakom” u obnovi odnosa dviju sila.
“Informiran sam o tome, ocjenjujem to pozitivno, ima rezultata”, rekao je Putin, prenosi ruska državna televizija. “Poduzeli smo prvi korak za nastavak rada u vrlo različitim područjima”, dodao je.
Putin je uvjeravao da je sastanak s Amerikancima bio “vrlo prijateljski i vrlo srdačan”, ocjenjujući da je tim Donalda Trumpa “otvoren za pregovarački proces”.
Putin je govorio i o mogućnosti susreta s američkim predsjednikom.
“Bilo bi mi drago sastati se s Donaldom (Trumpom) (…) A mislim da bi i njemu”, rekao je Putin, ali dodao da ne može reći kad bi se taj susret mogao organizirati.
Moskva i Washington su nakon razgovora odlučili obnoviti diplomatske misije, postavljajući temelje za obnovu odnosa. Uspostavit će “konzultativni mehanizam” za prevladavanje sporova te imenovati pregovarače za Ukrajinu.
Prozivke Ukrajini
Putin je sugerirao u srijedu da je napad ukrajinskog drona na stanicu Kaspijskog naftovodnog konzorcija (CPC) u južnoj Rusiji možda bio koordiniran s Europom, ali je rekao da se nada da to nije slučaj.
Putin je rekao da vjeruje da Ukrajina nije mogla sama organizirati takav napad i da je vjerojatno zaprimila zapadne obavještajne podatke.
Dron je u ponedjeljak pogodio stanicu na naftovodu u Rusiji, što je smanjilo isporuku nafte iz Kazahstana na svjetska tržišta putem zapadnih tvrtki, uključujući Chevron i Exxon Mobil.
Putin je u srijedu rekao i da su ruske snage pokrenule novu ofenzivu u Ukrajini.
“Posljednja informacija koju sam dobio prije sat vremena je da su borci 810. brigade sinoć prešli granicu između Rusije i Ukrajine”, rekao je Putin.
Prema agenciji Tass, postrojbe su došle iz ruske regije Kursk u kojoj se od ljeta vode borbe. Ondje su snage Kijeva zauzele nekoliko stotina četvornih kilometara.
Kijev je to odmah demantirao.
“Putinove informacije o velikoj ruskoj ofenzivi su laž”, objavio je na Telegramu Andrij Kovalenko, glasnogovornik ukrajinskog vladinog centra za borbu protiv dezinformacija.
14:35 – Napad američkog predsjednika Donalda Trumpa na njegova ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog dio je niza Trumpovih “teško razumljivih” izjava koje potiču pitanja o “koherentnosti” američkog stajališta u ovome sukobu, rekla je u srijedu glasnogovornica francuske vlade.
Emmanuel Macron se pred Vijećem ministara osvrnuo na “stajalište Sjedinjenih Država izneseno kroz raznolike i često nerazumljive izjave koje je iznio predsjednik Trump”, a od takvog stajalište se “traži dosljednost tijekom vremena”, istaknula je Sophie Primas. “Jučerašnje su izjave upravo u skladu s tim (…) Ne razumijemo dobro američku logiku”, dodala je.
Donald Trump je u utorak izazvao zaprepaštenje kad je optužio Volodimira Zelenskog da je započeo rat, a poznato je da je ofenzivu na Ukrajinu pokrenula ruska vojska u veljači 2022. Kazao je i da je ukrajinski predsjednik vrlo nepopularan.
To je bila njegova reakcija na kritike ukrajinskog predsjednika koji je Washington optužio da je u utorak u Rijadu započeo pregovore s Rusijom “o Ukrajini bez Ukrajine” te je mjesto za pregovaračkim stolom zatražio za svoju zemlju i za Europljane.
Donald Trump
/Profimedia
“Danas sam čuo – ‘oh, nismo bili pozvani‘. Pa ovdje ste već tri godine. Trebali ste to završiti prije tri godine. Niste to trebali nikada ni započinjati”, rekao je novi stanar Bijele kuće. “Rusija želi nešto učiniti. Žele stati na kraj divljem barbarstvu”, dodao je, bez spomena o masakrima nad civilima koji se od samog početka sukoba pripisuju ruskoj vojsci.
Usred diplomatskih previranja ruski su napadi u Ukrajini nastavljeni i u srijedu. Veliko stambeno područje u južnome lučkom gradu Odesi ostalo je danas bez grijanja i električne energije.
Ruska vojska već tri godine napada ukrajinsku energetsku i civilnu infrastrukturu, bombardirajući pritom gradove i mjesta širom Ukrajine.
12:33 – Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pohvalio je u srijedu američkog predsjednika Donalda Trumpa jer je rekao da je prethodna potpora SAD-a ukrajinskim nastojanjima da se pridruži vojnom savezu NATO-a bila glavni uzrok rata u Ukrajini.
Trump je rekao da ne vidi način na koji je Rusija mogla dopustiti Ukrajini da se pridruži NATO-u, te je okrivio bivšeg demokratskog predsjednika Joea Bidena za navodnu promjenu stajališta SAD-a o članstvu Ukrajine u NATO-u.
“On je prvi i do sada, po mojem mišljenju, jedini zapadni čelnik koji je javno i glasno rekao da je jedan od temeljnih uzroka situacije u Ukrajini bila drska linija prethodne administracije da uvuče Ukrajinu u NATO”, rekao je Lavrov zastupnicima.
“Ni jedan zapadni čelnik to nikada nije rekao, a on je to rekao nekoliko puta. Ovo je već signal da razumije našu poziciju”, rekao je Lavrov.
Usred razgovora sa Sjedinjenim Državama u utorak u Rijadu, Rusija je zahtijevala od NATO-a da odustane od obećanja iz 2008. da će Ukrajini jednog dana dati članstvo u savezu predvođenim SAD-om i odbacila ideju da bi snage članice NATO-a mogle biti čuvari mira prema nekoj vrsti sporazuma o prekidu vatre.
12:15 – Zelenski je odgovorio i na pitanje o odbijanju Trumpovog prijedloga, koji bi SAD-u omogućio preuzimanje postotka u ukrajinskim rijetkim metalima.
– Štitim Ukrajinu. Ne mogu prodati našu zemlju, rekao je Zelenski i dodao da američki zahtjevi o povratu 500 milijardi dolara kao dio ugovora o mineralima ‘nisu ozbiljan razgovor‘, ali kaže da će raditi na ‘ozbiljnom dokumentu‘ ako sadrži sigurnosna jamstva.
Na pitanje što bi osiguralo najbolja jamstva za Ukrajinu, Zelenski kaže da je NATO najjače jamstvo.
– Ne mogu prodati svoju zemlju – dodao je Zelenski.
11:58 Volodimir Zelenski izjavio je da, ako ga sada itko želi zamijeniti kao čelnika, to neće uspjeti jer ima visoki rejting za svoj rad. Ukrajinski čelnik pozvao se ponovno na istraživanje javnog mnijenja za koje kaže kako ukazuje da 58 posto Ukrajinaca ima povjerenje u njega kao vođu. Također navodi da Ukrajina primjećuje “puno dezinformacija” iz Rusije. “Uz dužno poštovanje prema predsjedniku Donaldu Trumpu kao vođi… on živi u ovom prostoru dezinformacija”, dodao je Zelenski, kako prenosi BBC.
Njegovi komentari dolaze nakon što je Trump ustvrdio da je rejting Zelenskom – koji je osvojio petogodišnji mandat 2019. – pao za četiri posto.
Sky News piše da treba napomenuti da je rejting Zelenskog zapravo oko 50%, što je slično Trumpovom.
11:17 – Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je američki prijedlog sporazuma o ključnim mineralima nepravedan jer ne uključuje sigurnosna jamstva, te da ne želi da Ukrajina postane središte za sirovine, citirali su njegovu izjavu turski mediji u srijedu.
Prošlog tjedna Kijev je Washingtonu poslao revidirani nacrt sporazuma koji bi mogao otvoriti njegove goleme resurse ključnih minerala za američka ulaganja kako bi pomogao pridobiti američku potporu, usred zabrinutosti u Kijevu zbog ranije američke verzije.
Zelenski i Erdogan u Ankari
Handout/Afp
“Rekao sam ‘ovaj dokument nije spreman, nećemo ovo potpisati. Nastavite raditi na ovom dokumentu‘, rekao je Zelenski nekim turskim medijima nakon razgovora u utorak u Ankari.
“Uvijek sam otvoren za vaše ulaganje u našu zemlju, u naše prirodne resurse… Ali ako želimo nešto dati, moramo nešto i primiti”, citirala ga je državna novinska agencija Anadolu.
“Ne želimo postati centar sirovina ni za koji kontinent”, rekao je.
Zelenski je iznio obrise dogovora u intervjuu za Reuters ovog mjeseca. Minerali o kojima je riječ uključivali bi rijetke zemne metale, kao i titan, uranij i litij među ostalima.
Američki predsjednik Donald Trump, koji se nije obvezao na nastavak vitalne vojne pomoći Ukrajini, rekao je da želi 500 milijardi dolara u rijetkim zemnim metalima iz Kijeva da bi potpora Washingtona bila “osigurana”.
Posjet Zelenskog Ankari vremenski se poklopio sa sastankom američkih i ruskih dužnosnika u Rijadu, bez Ukrajinaca, o ratu u Ukrajini.
Zelenski je rekao da vjeruje da Ukrajina ima podršku u Washingtonu, ali da želi vidjeti veću potporu od Trumpa.
“Vidimo da je (SAD) uklonio Putina iz njegove političke izolacije, ali to je njihova vlastita odluka. Ali kada kažete ‘ovo su naši planovi za okončanje rata‘, to postavlja pitanja za nas. Gdje smo mi? Gdje smo mi na pregovaračkom stolu? Ovaj rat se odvija unutar Ukrajine”, rekao je.
“Za pregovaračkim stolom bi trebali biti ljudi koji mogu zaustaviti (ruskog predsjednika Vladimira) Putina ako se želi vratiti u rat. I oni nam moraju biti u stanju dati stvarna – ne samo obećanja – i konkretna sigurnosna jamstva. Spremni smo za takav dijalog”, citirala ga je turska državna agencija.
10:30 – Predsjednici Rusije i SAD-a Vladimir Putin i Donald Trump mogli bi se sastati već ovaj mjesec, rekao je u srijedu glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, a prenose ruske novinske agencije.
Peskov je za američko-ruske razgovore održane u utorak u Rijadu rekao da su „vrlo, vrlo važan korak” prema postizanju dogovora o prekidu rata u Ukrajini.
Vladimir Putin u Kremlju
Metzel Mikhail/tass/profimedia/Metzel Mikhail/tass/profimedia
„Kako bi se, slikovito govoreći, provele mjere oživljavanja, diplomati će krenuti raditi u svjetlu dogovora Lavrova i Rubija”, rekao je Peskov o šefovima diplomacija dviju država.
„No to je prvi korak. Naravno, nemoguće je sve popraviti u jedan dan ili tjedan. Dug je put pred nama”, dodao je.
Zelenski i Erdogan u Ankari
Handout/Afp
Razgovor u saudijskoj prijestolnici prvi je put da su SAD i Rusija izravno govorili o prekidu najvećeg sukoba u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Na sastanku nije bilo predstavnika iz Europe ni Ukrajine.
Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Trumpa za Ukrajinu, stigao je u Kijev u srijedu ujutro kako bi razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
https://www.jutarnji.hr/feed/
February 23, 2025
Papa Franjo i dalje je u kritičnom stanju
Prema najnovijim informacijama iz Vatikana, zdravstveno stanje pape Franje i dalje je kritično. Kako prenosi Sky News, 88-godišnji poglavar Katoličke crkve hospitaliziran je već više od tjedan dana zbog dvostruke upale pluća i kroničnog bronhitisa.
“Sveti Otac doživio je produljenu respiratornu krizu koja je zahtijevala primjenu kisika visokog protoka”, navodi se u službenom priopćenju Vatikana. Zabrinjavajuće je što papa “pati više nego jučer”, a liječnici su mu morali dati i transfuziju krvi zbog otkrivene trombocitopenije.
Unatoč teškom stanju, papa je dio dana proveo sjedeći u naslonjaču, no prognoza je i dalje neizvjesna. Već drugi tjedan zaredom neće predvoditi nedjeljnu molitvu, a očekuje se da će pripremiti pisanu propovijed koju će netko drugi pročitati.
Papa Franjo
Alberto Pizzoli/Afp
Sve se glasnije spekulira i o mogućo papinoj ostavci, o čemu se Vatikan još nije očitovao. Liječnici ističu da Franjo “nije izvan opasnosti”, ali da trenutno ne postoji opasnost od smrtnog ishoda.
Uz respiratorne probleme, papa se bori i s višestrukom infekcijom bakterija i virusa u dišnom sustavu. Očekuje se da će ostati u bolnici Gemelli u Rimu barem još tjedan dana.
Latinska Amerika moli za Franju
Ljudi diljem Latinske Amerike molili su se za papu Franju, prvog vođu Katoličke crkve koji dolazi s tog područja, nakon što je Vatikan u subotu izvijestio da je papa rođen u Argentini u kritičnom stanju u rimskoj bolnici.
Katolici od Meksika do Argentine i Pacifika do atlantskih obala prisustvovali su misama, palili svijeće i pojedinačno molili za papin oporavak.
“Mi … molimo za njega s povjerenjem u Boga i molimo za njegovo zdravlje s radošću”, rekao je argentinski svećenik Adrian Bennardins.
Pohvalio je Franju što je globalnu Katoličku crkvu učinio “bližom, jednostavnom, bratskom, ne izostavljajući nikoga”.
Oko 54 posto Latinoamerikanaca izjasnilo se kao katolici u istraživanju Latinobarometra iz 2024. koje je intervjuiralo ljude u 18 zemalja, što je pad u odnosu na 80 posto 1995.
Među vjernicima, ljudi su rekli da osjećaju srodstvo s Franjom, koji je postao Papa 2013. i primljen u bolnicu 14. veljače, zbog kulturološke sličnosti.
“Budući da je Latinoamerikanac, on govori naš jezik i dijeli osjećaje latinoameričke zajednice jer dolazimo iz slične kulture”, rekao je Grisel Jimenez koji je prisustvovao misi u bazilici Guadalupe u Mexico Cityju.
Franjo je započeo svoju karijeru kao isusovački svećenik u Argentini, a kasnije je služio kao nadbiskup Buenos Airesa i kardinal.
U Buenos Airesu, papina slika s izrazom “grad moli za vas” projiciran je na čuveni gradski obelisk u noći s petka na subotu.
Argentina je ranije ovog tjedna uputila nacionalni poziv svim “viljama” i “bariosima” – siromašnim četvrtima i gradovima – da mole za Papu.
Gabriel Indihar (50) poslušao je poziv, vjerujući u snagu zajedničke molitve.
“Kada zajednica moli zajedno, ona ima veći doseg do Boga tako da on može učiniti te čudesne preobrazbe”, rekao je Indihar. “To je zahtjev koji upućujemo papi.”
U susjednom Brazilu, najvećoj katoličkoj zemlji na svijetu, ljudi su se također pridružili molitvama.
“Kao katolik, ne radi se samo o štovanju Krista, već i o molitvi za papu, molitvi za našu crkvu i molitvi za svijet”, rekao je Helio Martins Da Silva, vjernik u Sao Paulu.
Zdravstveno stanje pape Franje pogoršalo se u protekla 24 sata, priopćio je Vatikan u subotu, dodavši da je pretrpio “produženu respiratornu krizu nalik astmi” i da je primio transfuziju krvi.
“Sveti Otac je na oprezu i proveo je dan u stolici, iako mu je lošije nego jučer. U ovom trenutku prognoza je i dalje neizvjesna”, priopćio je Vatikan.
Franjo je primljen u rimsku bolnicu Gemelli 14. veljače nakon što je nekoliko dana imao problema s disanjem. Otad mu je dijagnosticirana obostrana upala pluća.
Vatikan je objavio da su liječnici papi morali prepisati “visoki protok” kisika zbog poteškoća s disanjem i da su transfuzije krvi bile potrebne jer su testovi pokazali da je imao nisku razinu trombocita, što je povezano s upalom pluća.
“Stanje Svetog Oca i dalje je kritično”, navodi se u priopćenju. “Papa nije izvan opasnosti.”
Gemelli bolnica u Rimu
Alberto Pizzoli/Afp
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
February 23, 2025
Danas je jedan od najvažnijih dana u modernoj povijesti Europe
Ishod današnjih parlamentarnih izbora u Njemačkoj neće biti presudan samo za njemačke građane, nego i za budućnost cijelog Starog kontinenta koji se, baš kao i Njemačka, nalazi na povijesnoj prekretnici.
Pariz, London, Rim i Varšava čekaju da vide tko će u ponedjeljak preuzeti kormilo nad zatrokiranim gospodarskim motorom Europske unije, a ankete daju prednost Friedrichu Merzu, lideru demokršćanske stranke CDU, socijalno konzervativnom njemačkom poduzetniku koji je godinama bio na čelu najvećeg ulagačkog fonda na svijetu.
Protuprosvjednici blokiraju cestu i krajnje desničare u Berlinu
Odd Andersen/Afp
Friedrich Merz i njegov CDU – i sestrinski CSU – prema anketama bi trebali dobiti oko 30 posto glasova Nijemaca, a u kampanji su isticali Merzove gospodarske reference, navodeći da će on donijeti teške odluke i izbaviti Njemačku iz nezabilježene ekonomske krize. Nijemci žive sve lošije, njemačku svjetski poznatu industriju potopila je vanjska konkurencija nakon što su joj prve udarce zadali covid-19 i zavrtanje ruskih plinskih pipa, a u zemlji je u usponu krajnja desnica, radikalna i za pojmove drugih europskih krajnjih desnica.
Zemlju od prošle godine potresaju teroristički napadi čiji su počinitelji mahom bili imigranti. Alternativa za Njemačku, velikim dijelom upravo zbog toga, u anketama je druga politička snaga u zemlji i ima podršku čak 20,5 posto Nijemaca – svakog petog građanina. Takva snaga u parlamentu neviđena je od Drugoga svjetskog rata i u skladu je s globalnim trendovima.
PROČITAJTE VIŠE Jutarnji u utvrdi njemačke radikalne desnice: ‘Obožavamo Thompsona, ali nažalost, prolazimo isto što i on‘
Friedrich Merz
Volker Hartmann/Afp
Alice Weidel
Fabrizio Bensch/Afp
Analize se slažu da će ponedjeljak označiti kraj kancelara Olafa Scholza koji je vladao u sklopu tzv. semafor koalicije i čije su upravljanje Njemačkom obilježili unutarkoalicijsko svađanje i politička paraliza zemlje. Scholzov SPD ima oko 15 posto podrške, a posljednje ankete prije dana odluke pokazivale su da se Slobodni demokrati (FPD – liberali) i dvije krajnje lijeve stranke – Die Linke i Savez Sahre Wagenknecht (BSW) – bore da prijeđu prag od pet posto iako je Die Linke zabilježio solidan rast posljednjih tjedana. Ovisno o tome kako prođu male stranke, očekuje se koalicijski dogovor u jednoj od tri kombinacije: CDU i Zeleni, CDU i SPD – tzv. velika koalicija te CDU, Zeleni i SPD. Prelazak praga FPD-a potencijalno bi unio promjene u koalicijsku križaljku, no put do dogovora mogao bi biti mukotrpan i dug.
Američka administracija pomno će pratiti rezultate. Elon Musk, koji je desna ruka američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegov glavni “spin doktor” na međunarodnoj političkoj sceni, pomagao je AfD-u da dođe do što većeg broja glasova. Poručio je da samo AfD može “spasiti Njemačku”, a s lidericom te stranke Alice Weidel napravio je intervju po uzoru na intervju koji je napravio s Trumpom prije nego što je Trump trijumfalno ušao u Bijelu kuću. Musk se nije ustručavao ni od komentara visoke politike u Njemačkoj, među ostalim je otvoreno vrijeđao Olafa Scholza i neke druge političare.
Pokušavajući utjecati na izbore u Njemačkoj, potpredsjednik SAD-a J. D. Vance u nedavnim je govorima rekao da Europa mora srušiti postojeće “vatrozide”, sugerirajući da bi velike tradicionalne europske stranke trebale odustati od politike zajedničkog blokiranja ulaska krajnje desnih stranaka u vladu. Vance se čak obrušio na slobodu govora u Njemačkoj i Europi, tvrdeći da Europljani žive pod “režimima”. Međutim, prema svim dostupnim izjavama i najavama, AfD, koliko god da mu rasla podrška, neće moći ući u njemačku vladu.
PROČITAJTE VIŠE I njemačka oporba nezadovoljna Trumpovim planom za Ukrajinu: ‘To se ne radi, pogotovo ne prijateljima‘
Kancelar Olaf Scholz
Ralf Hirschberger/Afp
No, izgledni kancelar Merz i dalje bi mogao biti u nezgodnoj poziciji jer osim što bi koalicijski pregovori mogli potrajati, takva nova vladajuća bilaterala ili trilaterala mogla bi zapinjati na brojnim pitanjima, pogotovo proračunu i fiskalnoj politici.
Među ključnim stavkama izbornih programa u slučaju CDU-CSU je smanjenje poreznog opterećenja, rezanje socijalne pomoći i zatvaranje njemačkih granica. Na jednom od posljednjih skupova uoči izbornog dana Merz je poručio da će Njemačka pod njegovim vodstvom zauzeti snažniju poziciju na međunarodnoj sceni te da će “značajan dio vremena posvetiti držanju Europske unije na okupu” s obzirom na “tektonske pomake u svjetskim središtima moći”.
Scholzov SPD bi podigao poreze za najbogatije i pokrenuo investicijski fond za državnu infrastrukturu vrijedan 100 milijardi eura. Zeleni žele nastavak odmicanja od fosilnih goriva i popuštanje kočnica za zaduživanje, a AfD traži pooštravanje politike prema imigrantima, nastavak kupnje ruskog plina i neprijateljski je orijentiran prema Bruxellesu, a prijateljski prema Moskvi.
Za razliku od prošlog saziva, u kojem je bilo rekordnih 735 zastupnika, u novom Bundestagu trebalo bi sjediti 630 zastupnika.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
Svijet
Reuters ekskluzivno otkrio detalje najnovije Trumpove ucjene. Ako je istina, Ukrajinu čeka i vojni i civilni potres
February 22, 2025
Reuters ekskluzivno otkrio detalje najnovije Trumpove ucjene. Ako je istina, Ukrajinu čeka i vojni i civilni potres
Američki pregovarači su navodno zaprijetili da će Ukrajini onemogućiti pristup Starlinku ako se ne uspije postići dogovor o mineralima, piše Newsweek, pozivajući se na izvore Reutersa.
To su izjavila “tri izvora upoznata s tim” koja su razgovarala s Reutersom.
Starlink Kijevu i njegovoj vojsci pruža ključnu internetsku povezanost. Postoji oko 42.000 Starlink terminala koji rade u bolnicama, tvrtkama i vojnim objektima u Ukrajini, prema The Kyiv Independentu.
Donald Trump
Jim Watson/Afp
“Gubitak Starlinka promijenio bi igru”, rekla je za Reuters Melinda Haring, viša suradnica Atlantic Councila.
Nedavno je Zelenski odbio prijedlog SAD-a kojim bi američke tvrtke dobile 50 posto vlasništva nad ukrajinskim nalazištima rijetkih minerala, kao način da se zemlja oduži za vojnu pomoć.
PROČITAJTE VIŠE S Trumpom se može samo na jedan način. Onako kako to radi Macron
Volodimir Zelenski
Dia Images/abaca/abaca Press/profimedia/Dia Images/abaca/abaca Press/profimedia
Zelenski je odbio potpisati sporazum, uz stav da je previše fokusiran na interes SAD-a i da nedostaju odredbe koje bi pomogle u odvraćanju buduće ruske agresije, izvijestio je The Associated Press.
“Nisam dopustio ministrima da potpišu sporazum jer po mom mišljenju nije spreman zaštititi nas i naše interese”, rekao je Zelenski na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji.
Povrh toga, SAD i Rusija održali su mirovne pregovore bez Ukrajine u Saudijskoj Arabiji, a Zelenski je rekao da je Trump pod utjecajem ruskih dezinformacija, dok je Trump Zelenskog nazvao “diktatorom bez izbora”.
Pristup Ukrajine Starlinku doveden je u pitanje u raspravama najmanje dva puta, navodi Reuters.
Prvi put nakon što je Zelenski odbio prijedlog Bessenta, a drugi put u četvrtak, tijekom sastanka s američkim izaslanikom za Ukrajinu Keithom Kelloggom.
PROČITAJTE VIŠE Iz Washingtona sad i prijete Kijevu da potpišu sporazum koji Trump traži, samo je jedan američki dužnosnik ostao uz Zelenskog
Elon Musk
Alex Wong/Getty Images Via Afp
Reuters je izvijestio da je Kijevu rečeno da se suočava s neminovnim gašenjem Starlinka ako ne postigne dogovor o mineralima.
Elon Musk je poslao tisuće Starlink terminala u Ukrajinu kako bi zamijenio komunikacijske usluge koje je Rusija uništila nakon početka svoje invazije 2022. Milijarder je kasnije ograničio pristup jer je postao kritičniji prema načinu na koji Kijev vodi rat.
Reutersov izvor je rekao: “Ukrajina živi na Starlinku. Oni to smatraju svojom zvijezdom Sjevernjačom. Gubitak Starlinka bio bi veliki udarac.”
Mike Waltz, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost, rekao je tijekom prethodne konferencije za novinare: “Potrebno je duboko cijeniti ono što su američki ljudi i američki porezni obveznici, kao i predsjednik Trump u svom prvom mandatu učinili.”
U četvrtak je Zelenski objavio na X-u: “Dan intenzivnog međunarodnog rada. Moj sastanak s generalom Kelloggom vraća nadu, a potrebni su nam čvrsti sporazumi sa SAD-om—sporazumi koji će uistinu funkcionirati. Naložio sam svom timu da radi brzo i vrlo razumno.”, piše Newsweek.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
Papa Franjo i dalje je u kritičnom stanju
Danas je jedan od najvažnijih dana u modernoj povijesti Europe
‘Papa pati i u kritičnom je stanju!‘
Baka Prase ostao bez YouTube kanala – Evo što se dogodilo!
Teška nesreća na raskrižju u Velikoj Gorici, jedna osoba je poginula
Justin Bieber nahvalio slavnu glumicu na društvenim mrežama: Ponovno potaknuo glasine o razvodu s Hailey
-
Domaće zvijezde4 days ago
Baka Prase ostao bez YouTube kanala – Evo što se dogodilo!
-
Crna kronika5 days ago
Teška nesreća na raskrižju u Velikoj Gorici, jedna osoba je poginula
-
Strane zvijezde1 week ago
Justin Bieber nahvalio slavnu glumicu na društvenim mrežama: Ponovno potaknuo glasine o razvodu s Hailey
-
Split vijesti6 days ago
Ne propustite večer smijeha u Lenas baru
-
Svijet5 days ago
Uskoro presuda koja bi mogla izazvati tektonske potrese u BiH, iz Banje Luke poručili: ‘Već idući dan ćete imati referendum!‘
-
Rijeka vijesti5 days ago
POKOPI NA GROBLJIMA (1099)
-
Promo5 days ago
Zamka Trap Karneval/Jedini točan izbor za trap izlazak
-
Zagreb6 days ago
Grad Đakovo: Nove vizure grada nakon rekonstrukcije cesta