17/04/2025

Smatraju da je liječnik sustavno ubio i više od 15 pacijenata. Ono što je napravio nakon otkriva zaista poremećeni um

U Berlinu je protiv 40-godišnjeg liječnika podignuta optužnica zbog sumnje da je ubio 15 pacijenata koristeći kombinaciju smrtonosnih lijekova. Tužitelji ga terete i za podmetanje požara u domovima nekih žrtava kako bi prikrio tragove, piše BBC. Prema optužnici, između rujna 2021. i srpnja 2024. usm…

16/04/2025

SNAŽAN VREMENSKI ZAOKRET NA VELIKI PETAK: Za samo 48 sati Njemačku zahvaća temperaturni pad, moguć i snijeg  

Njemačku očekuje snažan vremenski preokret. Nakon proljetnog sunca dolaze kiša, a možda čak i snijeg – koje regije su posebno pogođene?
 
 
Travanj još jednom potvrđuje svoj status najpromjenjivijeg mjeseca u godini: dok se na Veliki četvrtak očekuju temperature do 29°C u nekim dijelovima Njemačke, za Veliki petak (18. travnja 2025.) najavljuje se drastična promjena vremena, izvještava meteorolog Dominik Jung za portal wetter.net.
Vremenski preokret na Veliki petak: Hladnoća, kiša i snijeg
Stručnjaci već danima najavljuju da će se vremenska situacija „okrenuti za 180 stupnjeva“. Tijekom blagdana bi prema portalu wetter.net ponovno trebalo zahladiti. U nekim dijelovima Njemačke mogao bi pasti čak i snijeg – vremenski fenomen usred proljeća?
Meteorolozi smatraju da je vremenski preokret unutar samo 48 sati itekako moguć: od gotovo ljetnog proljeća do zimskih uvjeta. Prema Jungovim prognozama, već od Velikog petka možemo očekivati zimske uvjete.
Još do sredine tjedna stanovnici istočne Njemačke mogu uživati u gotovo ljetnoj toplini – termometri bi u četvrtak mogli pokazivati i do 29°C, navodi wetter.net. No, samo nekoliko sati kasnije stiže hladna fronta sa sjeverozapada, koja donosi znatno niže temperature i jaku kišu – što je prema stručnjacima savršena kombinacija za iznenadni snježni preokret u višim predjelima.
Zimski uvjeti za Uskrs: Snijeg u zapadnonjemačkim planinama
Prema prognozi pad temperature najviše će pogoditi regije Eifel, Hunsrück i Sauerland. U područjima iznad 500 metara nadmorske visine moglo bi doći do susnježice ili mokrog snijega – usred travnja, baš na Veliki petak. „Takvi ekstremni padovi temperature tipični su za travanj – ali u ovoj jačini su jasan znak sve izraženijih vremenskih ekstrema“, izjavio je meteorolog Jung.
I portal weather.com smatra da je snijeg za Uskrs moguć. Na području uz Alpe i u Allgäuu moglo bi ponovno pasti snijega od Uskrsne nedjelje do ponedjeljka – no tek iznad 900 metara. U noći na Uskrsni ponedjeljak moguće su i snježne pahulje u nešto nižim područjima, ali se neće zadržati.
Zašto je snijeg za Uskrs moguć?
Iznenadni snijeg u proljeće potiče meteorološki fenomen poznat kao „ohlađivanje padalinama“ – Niederschlagsabkühlung.
Padajući kišni pljuskovi dodatno hlade zrak blizu tla – osobito kad već dolazi hladan zrak sa sjeverozapada, objašnjava Meteo Schweiz.
U višim predjelima zapadne Njemačke to može dovesti do snijega i pri temperaturama nešto iznad 0°C.
Fenix-magazin/IK
The post SNAŽAN VREMENSKI ZAOKRET NA VELIKI PETAK: Za samo 48 sati Njemačku zahvaća temperaturni pad, moguć i snijeg   appeared first on Fenix Magazin.

16/04/2025

DANI VAZMENOG TRODNEVLJA: Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota uvode vjernike u bitnu jezgru kršćanske vjere: muku, smrt i uskrsnuće Isusa Krista

Veliki je četvrtak, dan kojim počinju Dani Vazmenoga Trodnevlja, a na taj dan Crkva se spominje Posljednje večere na kojoj je Isus Krist, uoči muke, smrti i uskrsnuća, ustanovio Euharistiju i sakrament svećeništva.
 

Na Veliki četvrtak Krist je učenicima ostavio zapovijed bratske ljubavi.
U svakoj se biskupijskoj zajednici ujutro na Veliki četvrtak slavi misa posvete ulja, na kojoj biskup i svećenici koji su dio dijecezanskoga svećenstva obnavljaju obećanja s ređenja. Blagoslivljaju se i ulja za slavljenje sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i svetu krizmu.
Navečer, na misi Večere Gospodnje, stavljen je naglasak na znak bratske ljubavi pa na toj misi svećenik pere noge vjernicima.
U dane Svetog trodnevlja, tj. od četvrtka do subote, redovito se nisu obavljali težački poslovi na polju. U te dane ne zvone crkvena zvona, a u južnoj Hrvatskoj običaj je da se na Veliki četvrtak zvona  vezuju.
Veliki petak – spomen Kristove muke
Veliki petak jedini je dan u godini kad Katolička Crkva ne slavi misu, ali postoje obredi.
To je dan spomena Kristove muke, razapinjanja i smrti, pa liturgija ne predviđa slavljenje svete mise. No kršćanska se zajednica okuplja kako bi promišljala o velikom otajstvu zla koje pritišće čovječanstvo, kako bi se u svjetlu Božje Riječi i dojmljivom liturgijom spomenula Kristovih patnji.
Kako bi se izrazila ljubav i dioništvo vjernika s Kristovim patnjama, kršćanska tradicija potaknula je razne oblike pučke pobožnosti, procesije i svete predstave koje žele što dublje u vjernikovu dušu utisnuti osjećaje istinskoga sudioništva u Kristovoj žrtvi.
Među tim pobožnostima posebno se ističe križni put, koji je obogaćen raznovrsnim duhovnim i umjetničkim izričajima koji ovise o senzibilitetu različitih kultura.
Svi katolički vjernici na Veliki petak od 18 do 60 godina poste, što znači da se osoba jednom u danu najede do sita i još dva puta nešto pojede, a za starije od 14 godina obvezatan je i nemrs, odnosno taj se dan ne jede meso.
Na Veliki petak, obično se jede riba, poglavito u primorskim krajevima, a u sjevernoj Hrvatskoj grah, suho voće, kompoti, štrudl od sira te tijesto s orasima i makom. U ranijim razdobljima ljudi su pili i čašu crnoga vina kao uspomenu na prolivenu Kristovu krv.
Jedan od hrvatskih običaja su i tzv. žudije, čuvari Kristova groba u južnohrvatskim predjelima. Žudije su sastavljene od 12 stražara predvođenih zapovjednikom tzv. judom kao trinaestim članom. Obično su odjeveni u odore rimskih vojnika. Uprizorenje počinje na Veliki četvrtak kada izlaze pred oltar, gdje stražare izmjenjujući se po četvorica sve do Vazmenog bdijenja.
Žudijski običaji završavaju na Veliku subotu, kada se pjevaju “Gloria” i “Slava Bogu na visini”. Nakon gašenja svjetla, začuje se jak zvuk i uzvik: “Isus je uskrsnuo”, ponovno se pale svjetla, a žudije padaju na pod i preplašeni pobjegnu.
Velika subota – dan duboke tišine
Velika subota obilježena je dubokom tišinom, crkve su ogoljene i nisu predviđena liturgijska slavlja, a velika se važnost pridaje pristupanju sakramentu pomirenja.
Velika subota završava Vazmenim bdijenjem koje uvodi u nedjelju Kristova Uskrsa.
Crkva bdije uz novi blagoslovljeni oganj i razmišlja o velikom obećanju, sadržanu u Starom i Novom zavjetu, o konačnom oslobođenju od staroga ropstva grijehu i smrti.
Uz vazmenu svijeću u Crkvi odjekuje veliki vazmeni navještaj: Krist je doista uskrsnuo, smrt nad njim nema više moći! Svojom smrću on je zauvijek pobijedio zlo i svim je ljudima podario Božji život.
Prema drevnoj tradiciji za Vazmenoga bdijenja katekumeni primaju krštenje, čime se ističe dioništvo svih kršćana u otajstvu smrti i uskrsnuća Kristova.
Dani Vazmenog Trodnevlja – Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota obično se nazivaju “svetima” ili “velikima” jer omogućuju ponovno proživljavanje središnjega događaj kršćanskoga otkupljenja te vjernike uvode u bitnu jezgru kršćanske vjere: muku, smrt i uskrsnuće Isusa Krista.
To su dani koji čine srce i stožer čitave liturgijske godine kao i života Crkve.
Vazmeno bdijenje na Veliku subotu slavi se u različito vrijeme, a na bdijenju je blagoslov jela.

Fenix-magazin/SIM/Hina
The post DANI VAZMENOG TRODNEVLJA: Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota uvode vjernike u bitnu jezgru kršćanske vjere: muku, smrt i uskrsnuće Isusa Krista appeared first on Fenix Magazin.