February 26, 2025

Trump: ‘Natjerat ćemo Europu da bude jamac sigurnosti u Ukrajini, ali vjerujte mi, kad mi dođemo tamo…‘

Ključni događaji: 

– Zelenski i Trump dogovorili uvjete o ključnom sporazumu o mineralima

– Zelenski u petak putuje u Washington

– Ukrajina napala Krasnodar

– Rusi napali Buču i Harkiv

– Trump nudi ‘zlatne kartice‘ – stalne boravišne dozvole za 5 milijuna dolara

– ISW: Ovim tempom Rusija će osvojiti ostatak Ukrajine za 83 godine

NOVO 19:27 Donalda Trumpa novinari su pitali kako je pregovarati s Vladimirom Putinom. “On je vrlo pametan tip, vrlo je lukava osoba”, odgovorio je Trump.

“Imao sam posla s nekim stvarno lošim ljudima, ali reći ću vam što se toga tiče, on nije imao namjeru, po mom mišljenju, da dođe do ovog rata, rekao je Trump. “Mislim da je htio cijelu stvar (pokrenuti) kad sam izabran, razgovarali smo i mislim da ćemo se dogovoriti”.

Trump je dalje izjavio kako, da nije on bio izabran, “vjerujem da bi on samo nastavio ići kroz Ukrajinu.”

“Tijekom određenog vremena, dodaje, mnogo bi ljudi bilo ubijeno.

“Možete zaboraviti na to. To je vjerojatno razlog zašto je cijela stvar počela”, rekao je Trump govoreći o NATO-u.

19:09 Donald Trump održava svoj prvi sastanak kabineta u Bijeloj kući od svoje inauguracije, a sastanku prisustvuje i njegov bliski savjetnik Elon Musk.

Američki predsjednik je upitan o vrsti sigurnosnih jamstava koje je spreman dati Ukrajini, na što je odgovorio da on neće davati sigurnosna jamstva. “Natjerat ćemo Europu da to učini jer… govorimo o tome da je Europa njihov susjed, ali mi radimo na tome da sve bude dobro”, rekao je Trump, kako prenosi Sky News.

Trump je potom govorio o ugovoru o mineralima s Ukrajinom, nakon što je svom kabinetu rekao da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetiti SAD u petak. “Dogovor koji sklapamo donosi nam veliko bogatstvo”, rekao je. “Vraćamo novac koji smo potrošili i nadamo se da ćemo to uspjeti podmiriti”, dodao je.

Također je rekao kako je to “odličan dogovor i za Ukrajinu”, sugerirajući da će postojati “automatsko osiguranje” jer “nitko neće raditi probleme ljudima kad mi budemo tamo”.

Ranije u srijedu, Zelenski je rekao da Ukrajina “neće imati pravičan mir” bez sigurnosnih jamstava. “Želimo primirje, ali ako nemamo sigurnost, ništa neće funkcionirati”, rekao je Zelenski.

16:06 – Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u srijedu je rekao da Moskva ne može razmatrati “nikakve opcije” kada je posrijedi slanje europskih mirovnih snaga u Ukrajinu i da je svrha takve ideje potaknuti sukob i otežati njegovu deeskalaciju.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak je govorio u korist takvoga koncepta za vrijeme razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, rekavši da bi se ondje mogle rasporediti vojne trupe kako bi se zajamčilo poštivanje mirovnog sporazuma. Trump je rekao da prihvaća takvu zamisao i da ju je prihvatio i Vladimir Putin, no Kremlj je kasnije pojasnio da rusko protivljenje takvom potezu nije drukčije nego što je bilo ranije.

Britanski premijer Keir Starmer, koji bi u četvrtak trebao razgovarati s Trumpom, rekao je da bi bio spreman poslati britanske trupe u Ukrajinu u sklopu bilo kojih poslijeratnih mirovnih snaga.

Russia‘s Foreign Minister Sergei Lavrov gives a joint press conference with Iran‘s Foreign Minister at the foreign ministry headquarters in Tehran on February 25, 2025. (Photo by ATTA KENARE/AFP)

Atta Kenare/Afp

No Lavrov, koji je i ranije prijedlog nazivao “neprihvatljivim”, dosad je najoštrije prigovorio bilo kakvoj mogućnosti raspoređivanja trupa, otklonivši svaku sumnju u pogledu tog prijedloga nakon što je Trump kazao da je Putin ideju prihvatio. “Ne možemo razmatrati nikakve opcije” kad je riječ o europskim mirovnim snagama, rekao je za vrijeme posjeta Kataru.

“Trump je rekao da će odluka o raspoređivanju mirovnih snaga biti moguća samo uz suglasnost obiju strana, očigledno misleći na nas i Ukrajinu, no nas nitko o tomu nije pitao”, rekao je Lavrov, kojeg neki zapadni diplomati nazivaju “doktor No” zbog navike da često iznosi prigovore Moskve i protivi se raznim zapadnim inicijativama.

“Cilj ovakvog pristupa, što ga nameću Europljani, prije svega Francuska, ali i Britanci je ono što sam upravo spomenuo: dodatno podgrijati sukob i zaustaviti sve pokušaje njegova smirivanja.”

Ponovio je da Moskva i dalje želi punu kontrolu nad četirima regijama za koje tvrdi da pripadaju Rusiji, u sklopu bilo kakvog dogovora, premda se Ukrajina tomu protivi.

Ukrajina je ponovno demantirala ruske tvrdnje po kojima je izvršila represiju nad etničkim Rusima i onima koji govore ruski na svom teritoriju.

“Stoga se ne možemo izvući s tako jednostavnim tehničkim mjerama poput raspoređivanja trupa. Moramo razgovarati o temeljnim uzrocima sukoba”, rekao je Lavrov, dodavši kako su “temeljni uzroci bili pokušaj uvlačenja Ukrajine u NATO i potpuno iskorjenjivanje prava Rusa i rusofonog stanovništva”. 

15:33 – Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da se nada da će početni sporazum o mineralima sa SAD-om dovesti do daljnjih dogovora, no ističe da još nisu dogovorena nikakva američka sigurnosna jamstva. Dosadašnji dogovor je, kaže, više okvir, a poziva se na fond u zajedničkom vlasništvu u kojem bi sudjelovalo 50 % ukrajinskih prihoda od prirodnih resursa, no Zelenski dodaje da je prerano za razgovor o novcu. 

– Preliminarni ugovor o mineralima je samo početak, okvir. Može biti veliki uspjeh, a to će ovisiti o našem razgovoru s Trumpom, rekao je Zelenski.

Također je rekao da je njegov tim vršio pritisak na Amerikance da uključe stavku o podršci sigurnosnim jamstvima, no konkretne odluke još nema. 

– Važno je da je rečenica o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu tamo, kaže Zelenski. 

Komentirao je i ranije zahtjeve Donalda Trumpa da Ukrajina vrati vojnu pomoć vrijednu milijarde dolara koju je SAD pružio do sada. Zelenski ističe da dogovor ne predviđa da Ukrajina vrati ‘ni 10 centi‘.

Ako u petak posjeti Bijelu kuću, Zelenski najavljuje da će biti vrlo izravan s pitanjem hoće li Amerika nastaviti podržavati Ukrajinu ili neće.

Na pitanje BBC-a hoće li se Ukrajina povući iz sporazuma ako Trump je ponudi sigurnosna jamstva, rekao je:

– Želim pronaći put do NATO-a ili nešto slično. Ako ne dobijemo sigurnosna jamstva, nećemo imati prekid vatre i ništa neće funkcionirati, ništa, kaže Zelenski. 

Dodao je i da će se zalagati za sigurnosna jamstva za Ukrajinu vezana uz sve buduće bilateralne sporazume. 

14:28 – Ukrajinski premijer govorio je u srijedu o nacrtu dogovora s SAD-om o mineralima, rekavši da tekst pokazuje da Washington podupire napore Kijeva da dobije sigurnosna jamstva, ali za sada ne navodeći ništa konkretnije.

Sporazum je u središtu napora Kijeva da pridobije snažnu potporu Donalda Trumpa dok američki predsjednik nastoji brzo okončati rat s Rusijom. Pristaše Ukrajine strahuju da bi dogovor SAD-a i Rusije mogao ići nauštrb ukrajinskih nacionalnih interesa.

Denis Šmihal, ukrajinski premijer, rekao je da će vlada odobriti nacrt sporazuma kasnije u srijedu kako bi mogao biti potpisan kada predsjednik Volodimir Zelenski posjeti u petak Washington kako bi se susreo s Trumpom.

“Nakon što se ukrajinski predsjednik i američki predsjednik slože o sigurnosnim jamstvima, dogovore o tome kako povezati ovaj preliminarni dogovor sa sigurnosnim jamstvima od SAD-a za našu zemlju, u nazočnosti oba predsjednika predstavnik ukrajinske vlade potpisat će preliminarni sporazum”, rekao je Šmihal.

Premijer je kazao da će Kijev doprinositi 50 posto “svih prihoda od buduće monetizacije svih relevantnih prirodnih resursa u državnom vlasništvu i relevantne infrastrukture.” Ti bi prihodi išli u fond pod zajedničkom kontrolom SAD-a i Ukrajine, dodao je.

“Već postojeći depoziti, postrojenja, licence i rente nisu predmet rasprave prilikom stvaranja ovog fonda”, dodao je.

12:51 – Sergej Lavrov kaže da bi se ruski i američki diplomati sutra trebali sastati u Istanbulu, prenosi Sky News.

Ruski ministar vanjskih poslova rekao je da će dvije zemlje razgovarati o pitanjima rada veleposlanstava dviju zemalja.

Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je da su se obje zemlje složile ponovno uspostaviti “funkcionalnost misija u Washingtonu i Moskvi” tijekom razgovora u Saudijskoj Arabiji prošlog tjedna.

12:15 – Rusija tvrdi da su njezine snage ponovno preuzele dva naselja u svojoj regiji Kursk koja su bila pod kontrolom Ukrajinaca.

Sela Orlovka i Pogrebki sjeverozapadno su od Sudže, glavnog grada u regiji Kursk koji je Ukrajina zauzela u iznenadnoj ofenzivi prošlog kolovoza.

🇷🇺 According to reports from a number of sources, Russian fighters have liberated the settlements of Lebedevka, Pogrebki, Orlovka and Novaya Sorochina in the border area of ​​the Kursk region. pic.twitter.com/8CS6chvotg— Levan Gudadze (@GudadzeLevan) February 26, 2025

Sigurnosni i obrambeni analitičar Michael Clarke kaže da je zadržavanje Sudže ključno za Ukrajinu te da će joj to donijeti bolju pregovaračku poziciju u potencijalnim mirovnim pregovorima.

“Pitanje za Ukrajince sada je povlače li se ili se zadržavaju i možda pojačavaju kako bi zadržali kontrolu još mjesec ili dva?”

Prijavljeno ponovno zauzimanje Orlovke i Pogrebkog dio je stalnih napora Moskve da Kursk oslobodi bilo kakve ukrajinske prisutnosti, dodaje Clarke.

On kaže da je Rusija do sada vratila oko 40% prvobitnog dijela zemlje koji je Ukrajina zauzela prošlog kolovoza. 

“Nedvojbeno Rusi žele zatvoriti ovaj džep prije nego što budu uvučeni u bilo kakve mirovne pregovore o teritoriju, jer ako je džep još uvijek tu, onda će ga morati zamijeniti za nešto.”

12:09 – Ruski ministar vanjskih poslova označio je rasprave o mirovnim snagama koje djeluju u Ukrajini nakon potencijalnog prekida vatre s Rusijom kao “prazne priče”.

Govoreći u Dohi, Sergej Lavrov je rekao da ideja, o kojoj su posljednjih tjedana raspravljale i Britanija i Francuska, ima za cilj dodatno raspirivanje sukoba i da je “prevara” s ciljem da se Ukrajini omogući ponovno naoružavanje.

Rekao je da bi taj potez uvukao Ukrajinu u NATO i “potpuno uništio” prava ljudi koji govore ruski.

Donald Trump rekao je u ponedjeljak da je posebno pitao Vladimira Putina o mogućnosti djelovanja mirovnih snaga u Ukrajini.

Ruski čelnik je navodno rekao da “nema problema s tim”, u oštroj suprotnosti s porukama Kremlja o tom pitanju.

Upitan o komentarima na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov bacio je sumnju na Trumpovu tvrdnju, pozivajući se na raniju izjavu da bi takav potez bio “neprihvatljiv” za Moskvu.

11:46 – Francuski predsjednik Emmanuel Macron izvijestio je u srijedu ostale čelnike država članica EU-a o svom posjetu Washingtonu u okviru priprema za izvanredni samit sljedeći tjedan.

 “Vrlo uspješna priprema za izvanredni samit 6. ožujka, na kojem ćemo odlučiti o potpori Ukrajini i jačanju europske obrane”, objavio je predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa nakon video-konferencije na kojoj su sudjelovali čelnici svih 27 država članica i predsjednica Europske komisije.

Costa je za sljedeći tjedan sazvao izvanredni samit koji će biti posvećen Ukrajini i europskoj sigurnosti. Francuski predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak je u Washingtonu razgovarao tri sata s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Nakon sastanka je izjavio da je postizanje mira u Ukrajini ne smije značiti “predaju” Kijeva te je inzistirao na potrebi “jamstava sigurnosti” kako bi se izbjeglo da Rusija pokrene ponovno napad.

Unatoč velikim razlikama u stajalištima s domaćinom američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, Macron je rekao da je “uvjeren da postoji put” kojim bi se okončao rat u Ukrajini. U četvrtak će u Washingtonu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom razgovarati i britanski premijer Keir Starmer.

Nakon toga, Starmer će u Londonu okupiti čelnike nekoliko država članica EU-a i izvijestiti ih o svojem razgovoru s Trumpom.
Europska unija i Velika Britanija, koja je napustila EU prije pet godina, rade na zajedničkom planu obrane kontinenta.

10:45 – Ruska vojska trebala bi se boriti još najmanje 83 godine kako bi zauzela preostalih 80% Ukrajine, stoji u najnovijem izvješću Instituta za proučavanje rata (ISW).

Thinktank kaže kako se čini da Rusija koristi metodu napredovanja u Ukrajini koja se temelji na pretpostavci da će se rat nastaviti na neodređeno vrijeme i da ne treba ostvariti značajne teritorijalne dobitke u jednoj ofenzivnoj operaciji.

Imajući to na umu, ISW je procijenio da će ruskim snagama trebati najmanje do 2108. da stave pod kontrolu cijelu Ukrajinu, pod pretpostavkom da mogu održati svoju trenutnu stopu napredovanja i goleme gubitke u ljudstvu na neodređeno vrijeme, što je malo vjerojatno.

“Putin je, međutim, artikulirao teoriju pobjede koja pretpostavlja da Rusija može nadživjeti Ukrajinu i Zapad i nastaviti napredovati na bojnom polju sve dok Rusija ne porazi Ukrajinu”, dodaje se u izvješću koje prenosi Skynews.

Sve ovo dolazi usred nade o sporazumu o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine, s predstavnicima Moskve koji su se ovog mjeseca sastali s američkim dužnosnicima u Saudijskoj Arabiji.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da se pripremaju “razgovori na stručnoj razini” između Moskve i Washingtona kao nastavak sastanka u Rijadu.

Nakon razgovora s Donaldom Trumpom ovog tjedna, francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da bi primirje moglo biti dogovoreno u narednim tjednima.

08:39 – Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je u utorak da njegova administracija planira uvesti stalne boravišne dozvole na bazi “zlatne kartice” koje bi koštale 5 milijuna dolara svaka.

“Imućni ljudi dolazit će u našu zemlju kupnjom ove kartice, bit će bogati i bit će uspješni, trošit će puno novca i plaćati puno poreza i zapošljavati mnogo ljudi”, rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući. Rekao je da će se zlatne kartice početi prodavati za otprilike dva tjedna.

Na pitanje bi li razmotrio prodaju kartica ruskim oligarsima, predsjednik je navodno rekao: “Da, moguće. Poznajem neke ruske oligarhe koji su vrlo dobri ljudi.”

Axios napominje da bi plan “zlatne kartice” zamijenio postojeći američki program EB-5, koji je pokrenut 1990. godine i nudi zelene karte ljudima koji ulažu u zemlju. Mediji su rekli da nije jasno može li Trumpova administracija prekinuti ili promijeniti trenutni program bez Kongresa.

08:01 – U napadu ruske bespilotne letjelice na okrug Buča u kijevskoj regiji rano u srijedu jedna je osoba ubijena, a dvije su ozlijeđene, izvijestio je vršitelj dužnosti guvernera Mikola Kalašnik.

Tijelo žrtve otkriveno je dok su vatrogasci gasili požar u dvokatnici privatne kuće. U drugom dijelu okruga u napadu su ozlijeđeni 20-godišnja žena i 44-godišnji muškarac, rekao je Kalašnik. Oštećeno je pet kuća.

Ruske bespilotne letjelice također su gađale Harkiv, rekao je gradonačelnik Ihor Terehov. Krhotine bespilotne letjelice pogodile su deveterokatnicu i ozlijedile dvije osobe.

07:31 – Britanski premijer Keir Starmer ima na umu pet tema, među kojima na prvom mjestu Ukrajinu, uoči sastanka s Donaldom Trumpom na kojem će nastojati izbjeći velike nesporazume.

Starmer u posjet Washingtonu dolazi nakon francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je insistirao da su za trajan mir u Ukrajini potrebna „sigurnosna jamstva”. Ta tema, o kojoj su se dvojica čelnika suglasili prije posjeta SAD-u, prva je i na Starmerovu popisu.

Starmer želi biti „most” između Europe i Sjedinjenih Država kako bi rješenje za okončanje sukoba u Ukrajini obuhvaćalo teritorijalna i sigurnosna jamstva.

Očekuje se da će britanski premijer inzistirati na činjenici da europske mirovne snage za nadzor prekida vatre moraju imati američku „sigurnosnu mrežu” u obliku zračne potpore, u nadi da će njegova ponuda da pošalje britanske vojnike u Ukrajinu umiriti Trumpa.

Među ostalim temama o kojima će razgovarati su carine, trgovinski sporazum, Gaza i arhipelag Chagos.

Starmer se nada da će uvjeriti Donalda Trumpa da bi carine od 25 posto na uvoz čelika i aluminija, koje trebaju stupiti na snagu idući mjesec, nanijele štetu Americi.

Velika Britanija izvezla je 2023. u SAD oko 10 posto svojeg čelika u vrijednosti od gotovo 400 milijuna funti (495 milijuna dolara).

Po britanskom ministru trgovine Jonathanu Reynoldsu, Ujedinjeno Kraljevstvo šalje Sjedinjenim Državama „specijalizirane proizvode” koji im trebaju.

Keir Starmer, u želji da stimulira slabašan britanski gospodarski rast, nada se da će pokrenuti pregovore sa SAD-om o sporazumu o slobodnoj trgovini.

7:00 Istovremeno nastavljaju se napadi između Rusije i Ukrajine. Ukrajina je noćas dronovima napala južnu rusku regiju Krasnodar i oštetila nekoliko kuća, uključujući jednu u crnomorskoj luci Tuapse, rekli su ruski dužnosnici u srijedu.

Oštećene su tri stambene kuće u cijeloj regiji i nema izvješća o ozlijeđenima, objavio je guverner Veniamin Kondratjev na Telegramu, aplikaciji za razmjenu poruka.

Kuća u Tuapseu se zapalila, ali je požar u međuvremenu ugašen, objavio je na istoj platformi Sergej Boiko, načelnik Tuapsea. 

SHOT, ruski kanal vijesti na Telegramu, izvijestio je da se čini da su ukrajinske bespilotne letjelice bile usmjerene na lučko područje i da su stanovnici čuli otprilike 40 eksplozija i da misle da je to bio zvuk djelovanja sustava protuzračne obrane. 

Reuters nije mogao neovisno potvrditi objavu SHOT-a. Ukrajina se nije još oglasila. 

Tuapse je dom najveće ruske rafinerije nafte na Crnom moru i već je nekoliko puta bila na meti ukrajinskih bespilotnih letjelica od početka rata koji je Moskva pokrenula protiv svog susjeda prije tri godine.

Ruska agencija za zrakoplovstvo Rosaviatsia objavila je na Telegramu da je obližnja međunarodna zračna luka Soči, oko 150 kilometara jugoistočno od Tuapsea, zatvorena za zračni promet od utorka navečer kako bi se osigurala zračna sigurnost.

6:50 Ukrajina je pristala na uvjete sporazuma o rijetkim mineralima sa SAD-om, a tijekom noći procurili su novi detalji sporazuma. Navodno u njemu nema nikakvih američkih sigurnosnih jamstava, kao ni nastavka slanja oružja, ali se navodi da SAD žele da Ukrajina bude ‘slobodna, suverena i sigurna‘, prenosi Reuters.

Drugi izvor je rekao Reutersu da se o budućim isporukama oružja još uvijek raspravlja između Washingtona i Kijeva.

Visoki ukrajinski dužnosnik rekao je sinoć AFP-u da su Amerikanci “uklonili sve klauzule koje nam nisu odgovarale, posebice onu o 500 milijardi dolara” koje su minerali trebali donijeti Sjedinjenim Državama.

Isti izvor rekao je AFP-u da bi Washington s Ukrajinom razvijao rudno bogatstvo, a prihodi od toga išli bi u novi fond kojim bi zajednički upravljali Ukrajina i SAD. 

“Čuo sam da dolazi u petak. To mi je sasvim u redu. On bi htio to potpisati sa mnom i razumijem to – to je velika stvar, vrlo velika stvar”, rekao je Donald Trump novinarima u Bijeloj kući. 

Ukrajina je navodno dogovorila uvjete sa SAD-om o ključnom sporazumu o mineralima, barem tako kaže izvor iz ukrajinske vlade za Sky News.

Ovaj sporazum, nakon što bude potpisan, mogao bi otključati novo dugoročno partnerstvo između Kijeva i Bijele kuće nakon napete situacije koja je dominirala proteklih dana.

Izvor je rekao kako postoji plan da dokument bude potpisan “vrlo brzo” i to moguće “tijekom sastanka ukrajinskog i američkog predsjednika”.

Kako javlja Reuters citirajući dva izvora, Volodimir Zelenski planira otputovati u Washington u petak kako bi se sastao s Donaldom Trumpom.

Tu informaciju potvrdio je i američki predsjednik, dodavši da bi ‘ukrajinski predsjednik želio sa mnom potpisati ugovor o mineralima”. “U velikoj mjeri smo se već dogovorili o rijetkim metalima”, dodao je.

Govoreći općenito o mirovnim pregovorima, Trump je rekao da će mirovne trupe biti potrebne Ukrajini u “nekom obliku”.

Ugovor postavlja uvjete za stvaranje novog fonda za ulaganje u ukrajinske minerale, rijetke zemne metale i druge vrijedne prirodne resurse, a više ne sadrži početni zahtjev SAD-a za pravo na 500 milijardi dolara potencijalnog prihoda od izvora, kojeg je Zelenski ranije nazvao neozbiljnim.

Trump, međutim, vidi transakciju minerala s Ukrajinom kao pošten način nadoknade milijardi dolara koje su Sjedinjene Države dale Kijevu – putem oružja i financijske potpore – za pomoć oružanim snagama u njihovoj borbi protiv ruske invazije punog opsega u posljednje tri godine.

Dokument također ne obvezuje Washington da će dati sigurnosna jamstva Ukrajini u svjetlu bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre s Vladimirom Putinom – nešto što Kijevu očajnički treba i što je tražio.

Očekuje se da će detalji o novom partnerstvu biti razrađeni u nadolazećim raspravama.

Dvije strane su se “složile oko okvirnog sporazuma o fondu”, rekao je izvor iz vlade koji je želio ostati anoniman i dodao kako je “ovo je politički korak kako bi se osiguralo da se prihodi od resursa koriste za sigurnost i obnovu Ukrajine.”

Fond bi se sastojao od američkog novca koji bi se ulagao u ukrajinske prirodne resurse, a dobit bi dijelili Washington i Kijev.

Financial Times je prvi izvijestio da konačna verzija dogovora datira od 24. veljače.

“Sporazum o mineralima samo je dio slike. Više smo puta čuli od američke administracije da je to dio veće slike”, izjavila je u utorak Olha Stefanišina, potpredsjednica ukrajinske vlade i ministrica pravosuđa koja je vodila pregovore.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed