Svijet
Svi pričaju o Ukrajini, a na drugom kraju svijeta prijeti najveći od svih ratova, atmosfera ključa: ‘Na opasnom su putu…‘
18.02.2025.
Svi pričaju o Ukrajini, a na drugom kraju svijeta prijeti najveći od svih ratova, atmosfera ključa: ‘Na opasnom su putu…‘
Dok u prijestolnici Saudijske Arabije, Rijadu, traju američko-ruski razgovori delegacija predvođenih šefovima diplomacija dviju zemalja, Marcom Rubiom i Sergejem Lavrovom, sa ciljem eventualnog okončanja ratnih sukoba u Ukrajini, ne nedostaje aktivnosti suprotstavljenih strana ni na nekim drugim svjetskim žarišnim točkama.
S Indo-Pacifika, regije u kojoj Kina uporno nastoji nametnuti svoju dominaciju i provodi svoju pomorsku ekspanziju, stižu vijesti o novim vojnim manevrima Pekinga i Washingtona. Kina je u subotu, kako prenosi Newsweek, rasporedila brodove obalne straže u vodama unutar 60-ak kilometara od obale najzapadnije filipinske provincije Palawan. Filipini su već dugo u teritorijalnom sporu s Pekingom u Južnom kineskom moru. Iako se spor ranije uglavnom odnosio na nekolicinu grebena, kineska obalna straža je više od mjesec dana patrolirala samo nekoliko desetaka kilometara od pokrajine Zambalese u blizini najnaseljenije filipinskog otoka Luzon, gdje se nalazi i glavni grad Manila.
Manila na trenutačne patrole Pekinga gleda kao na nezakonito utvrđivanje svoje jurisdikcije daleko od kineskih voda. Kina, pak, tvrdi da ima suverenitet nad većim dijelom Južnog kineskog mora, navodeći kao argument povijesna prava, unatoč odluci međunarodnog arbitražnog suda iz 2016. koji je odbacio te tvrdnje Pekinga, kako podsjeća američki list.
Podaci o praćenju brodova koje je u nedjelju podijelio Ray Powell, direktor platforme pomorskih analiza i praćenja pomorskog prometa SeaLight pri Sveučilištu Stanford, pokazuju da su brodovi kineske obalne straže napustili Scarborough Shoal, sporni greben koji je Kina prisvojila od susjedne zemlje nakon napetosti 2012. godine – i otplovili prema jugu unutar 35 nautičkih milja od Palawana, arhipelaga u kojem živi populacija od milijun ljudi.
Kineski brodovi bili su unutar isključivog gospodarskog pojasa (Exclusive economic zone – EEZ) Filipina, područja koje se proteže 200 nautičkih milja od njegove obale, gdje Manila ima ekskluzivna prava na istraživanje i iskorištavanje prirodnih resursa prema Konvenciji UN-a o pravu mora (UNCLOS).
Pomorski manevri kod Japana i Filipina
Powell je kinesko raspoređivanje nazvao “demonstracijom sile”, citirajući analizu SeaLighta iz 2023. godine. “Nametljive patrole ključni su dio kineske taktike ‘sivih zona‘, s ciljem uspostavljanja stalne prisutnosti i postupne normalizacije kineske jurisdikcije nad područjima dodijeljenim njezinim susjedima prema međunarodnom pravu”, rekao je on.
Američki amfibijski jurišni brod USS Tripoli
Jam Sta Rosa/Afp
Taktike sive zone odnose se na akcije koje se koriste za postizanje strateške prednosti bez pokretanja punog vojnog odgovora. Iako je stranim brodovima dopušteno prolaziti kroz EEZ prema pravilima o slobodi plovidbe, Filipini su prosvjedovali protiv kineskih pomorskih snaga zbog nezakonitog utvrđivanja jurisdikcije, kao i zbog kineske izgradnje umjetnih otoka unutar svojeg EEZ.
“Filipinska obalna straža ostaje nepokolebljiva u svojoj predanosti potvrđivanju nacionalnog suvereniteta, suverenih prava i pomorske jurisdikcije u Zapadnom filipinskom moru u skladu s UNCLOS-om, Zakonom o filipinskim pomorskim zonama i Arbitražnom odlukom iz 2016.”, napisao je glasnogovornik filipinske obalne straže Jay Tarriela na X-u, vezano uz kineske patrole kod pokrajine Zambales.
PROČITAJTE VIŠE: Satelitske snimke ‘uhvatile‘ deset puta veći od Pentagona u predgrađu Pekinga: ‘Za što se oni spremaju?‘
Kina i Filipini učvrstili su se na svojim pozicijama u sporu u Južnom kineskom moru. U međuvremenu, Manila napreduje sa svojim programom vojne modernizacije vrijednim 35 milijardi dolara, uključujući mornarička plovila iz Južne Koreje, te razmišlja o kupnji nekoliko podmornica. Napetostima dodatno doprinosi raketni sustav srednjeg dometa američke vojske, koji je raspoređen na filipinskom tlu od prošlog travnja. Kina je raspoređivanje tog sustava nazvala “vrlo opasnim potezom”.
U međuvremenu, SAD je u četvrtak objavio da će njihov najnoviji amfibijski ratni brod, koji može nositi nevidljive, ‘stealth‘ borbene zrakoplove, biti stacioniran u Japanu. Japan je potpisnik američkog sigurnosnog sporazuma, kojim se definira prvi otočki lanac odvraćanja s Tajvanom i Filipinima – prema obrambenom konceptu SAD-a – kojem je svrha ograničiti sposobnosti kineskih snaga u slučaju rata u suradnji sa savezničkim zemljama i prijateljskim teritorijima u zapadnom Tihom oceanu.
Pentagon je ranije stacionirao zrakoplove, brodove i vojne postrojbe u Japanu, uključujući i amfibijski jurišni brod USS America, a najava njegove zamjene stigla je nakon što je kineska vojska prošlog prosinca porinula svoj prvi amfibijski jurišni brod nove generacije. Američka pacifička flota priopćila je da će USS Tripoli, sestrinski i drugi amfibijski jurišni brod klase America – raspoređen u operativnu službu u srpnju 2020. godine – napustiti matičnu luku u San Diegu u Kaliforniji i biti raspoređen u luci Sasebo u Japanu – koja se nalazi istočno od Kine preko Istočnog kineskog mora – umjesto broda USS America. Nije jasno kada će biti realizirana “planirana rotacija snaga”, kako je prenio Newsweek.
Rotacija ratnih brodova odražava napetosti u sigurnosnom okruženju u regiji Indo-Pacifika, gdje američka mornarica mora rasporediti najsposobnije brodove za jačanje nacionalne sigurnosti SAD-a i poboljšanje njegove sposobnosti zaštite strateških interesa, kako stoji u priopćenju. Ovo bi bila treća velika rotacija američkih ratnih brodova u indo-pacifičkoj regiji od prošlog studenog, kada se nosač zrakoplova USS George Washington vratio u svoju japansku matičnu luku Yokosuka, a brza jurišna podmornica USS Minnesota raspoređena u Guam.
Novo ‘iskrenje‘ oko Tajvana
“Održavanje sposobnosti naprednih pomorskih snaga s najnaprednijim brodovima podupire predanost Sjedinjenih Država obrani Japana i sigurnosti i stabilnosti vitalne indo-pacifičke regije”, navela je američka Pacifička flota u svom priopćenju. Američka mornarica, kako prenosi Newsweek, nastavit će raspoređivati svoje najnaprednije ratne brodove u zapadnom Tihom oceanu, gdje je Kina proširila svoj pomorski doseg i prisutnost daleko od svojih obala.
Kineski pomorski manevri/Arhivska fotografija
Zhou Yancheng/Xinhua Via Afp
Između Washingtona i Pekinga, kako podsjeća američki list, ‘zaiskrilo‘ je nedavno ponovno i oko Tajvana. Naime, prošlog je tjedna State Department uklonio formulaciju o protivljenju SAD-a neovisnosti Tajvana, na koji Peking polaže pravo kao na kineski teritorij – a koja glasi “ne podržavamo neovisnost Tajvana” – iz svojeg informativnog biltena o odnosima s Tajvanom. Nije jasno zašto je formulacija uklonjena niti je li taj potez povezan s promjenom politike koju je naredila administracija predsjednika Donalda Trumpa.
PROČITAJTE VIŠE: Nakon okršaja u Južnom kineskom moru oglasila se Amerika: ‘Ovo je opasno i može eskalirati‘
Na Tajvanu, državi službenog imena Republika Kina, vladaju od Pekinga neovisne vlasti otkako su se snage poražene u građanskom ratu od komunističkih snaga Mao Zedonga povukle na taj otok. Tajvan nikada nije proglasio neovisnost – što bi bio potez zbog kojeg je Kina prijetila ratom – ali funkcionira kao suverena država s vlastitom demokratskom vladom, vojskom i definiranim teritorijem.
Kao uvjet uspostavljanja diplomatskih odnosa, Peking zahtijeva od zemalja da priznaju načelo “Jedne Kine” i prekinu službene veze s Tajvanom. Više od četiri desetljeća i SAD je slijedio politiku “jedne Kine”, priznajući – ali ne podržavajući – kinesko pravo na otok od 23 milijuna stanovnika i ne izražavajući de jure potporu neovisnosti Tajvana.
Tijekom redovnog brifinga kineskog ministarstva vanjskih poslova u ponedjeljak, glasnogovornik Guo Jiakun rekao je da je State Department ovime “ozbiljno unazadio,” ponizio međunarodno pravo i prekršio stalne sporazume s Pekingom. “Ovo je još jedan primjer SAD-a koji se drži svoje pogrešne politike korištenja Tajvana za obuzdavanje Kine”, dodao je te pozvao SAD da “odmah ispravi svoje nedjela”. Također je iznio zahtjev da Washington “prestane unapređivati svoje suštinske odnose s Tajvanom, prestane pomagati Tajvanu u širenju tzv. međunarodnog prostora, prestane ohrabrivati i podržavati ‘neovisnost Tajvana‘ i izbjegne daljnju ozbiljnu štetu kinesko-američkim odnosima te miru i stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu”.
Predsjednik Tajvana, Lai Ching-te, rekao je da nema potrebe za proglašavanjem neovisnosti jer otok već jest neovisna nacija. Iako SAD službeno ne priznaje neovisnost Tajvan, Washington je i dalje njegov najveći pristaša i opskrbljivač oružjem.
U subotu se američki državni tajnik Marco Rubio sastao s japanskim i južnokorejskim kolegama u Münchenu. U zajedničkom priopćenju trojac je naglasio važnost mira i stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu i usprotivio se “svakim pokušajima jednostranog prisiljavanja ili prisiljavanja na promjene statusa quo”. Također, po prvi puta su prvi diplomati ove tri zemlje pozvali na značajnije sudjelovanje Tajvana u međunarodnim organizacijama.
Kineski nosač aviona Liaoning
Hu Shanmin/Xinhua Via Afp
“Kao što je uobičajeno, informativni list je ažuriran kako bi se javnost informirala o našem neslužbenom odnosu s Tajvanom”, rekao je, pak, za Newsweek glasnogovornik State Departmenta. Dodao je kako Sjedinjene Države ostaju predane svojoj politici ‘jedne Kine‘. “Politika SAD-a vođena je Zakonom o odnosima s Tajvanom, trima američko-kineskim zajedničkim priopćenjima i šest jamstava Tajvanu. Sjedinjene Države predane su očuvanju mira i stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu… Sjedinjene Države i Tajvan imaju čvrst neslužbeni odnos. Dijelimo slične vrijednosti, duboke komercijalne i gospodarske veze i jake veze među ljudima”, zaključio je.
Posljednjih godina Kina je pojačala vojni, ekonomski i diplomatski pritisak kako bi dodatno izolirala i izvršila pritisak Tajvan. Dužnosnici američke obrane i obavještajne službe upozorili su ranije da je kineski predsjednik Xi Jinping naredio svojoj vojsci da bude sposobna za napad na otok do 2027. godine.
Pomiče li se Trumpov fokus?
Nedavni komentari Donalda Trumpa, pak, potaknuli su sumnje na Tajvanu oko toga hoće li SAD smisleno intervenirati u slučaju kineskog nasrtaja. Trump je, naime, optužio Tajvan, najvećeg svjetskog proizvođača naprednih poluvodiča, za “krađu” američke industrije čipova. Nekoliko dana nakon svoje inauguracije 20. siječnja, ponovio je tu tvrdnju i obećao da će vratiti proizvodnju čipova u SAD, prijeteći carinama do 100 posto.
U međuvremenu, The Economist u svojoj analizi tematizira pitanje eventualne povezanosti Trumpove ustrajnosti u brzom rješavanju rata sa situacijom na Indo-Pacifiku. Dok se na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji među Europljanima govorilo o izdaji i “pomirenju”, uz strah da prijetnja američkog napuštanja Ukrajine znači i odricanje SAD-a svoje uloge jamca europske sigurnosti uopće, američki generali i sigurnosni moćnici na obrambenom forumu u Honoluluu govorili su o važnosti jačanja azijskih saveznika. Možda će, kako je sugerirao jedan južnokorejski sudionik, sklapanje sporazuma s Rusijom omogućiti Washingtonu da se usredotoči na odvraćanje moći Kine, piše Economist.
Vojna vježba NATO snaga/Arhivska fotografija
Us Navy Photo/alamy/alamy/profimedia/Us Navy Photo/alamy/alamy/profimedia
Raspoloženje na konferenciji u Honoluluu nedvojbeno je bilo mračno, ali iz bitno drugačijih razloga od onoga u Münchenu. Mnogi u SAD-u vide Rusiju kao neprijatelja s kojim bi se trebali baviti njihovi europski saveznici, dok je Kina strašan suparnik koji se može obuzdati samo uz pomoć saveznika.
Admiral Samuel Paparo, šef američkog Indo-pacifičkog zapovjedništva, upozorio je da je Kina na “opasnom putu”. Kineske robusne i sve sofisticiranije ratne igre oko Tajvana, kako je ocijenio, nisu bile puke vježbe, nego “probe” za invaziju na otok i mogle su poslužiti kao ‘smokvin list‘ za prikrivanje priprema za rat. Također je oglasio uzbunu zbog nespremnosti američkih snaga za takav scenarij. “Naša skladišta (streljiva) su pri kraju. Naši zaostaci u održavanju rastu svakim mjesecom u svakom kritičnom elementu združenih snaga… Ključne zračne, raketne, pomorske i svemirske platforme, zastarijevaju brže nego što ih trenutačno možemo zamijeniti, a mi imamo posla sa sve manjim marginama za pogreške”, rekao je.
Govoreći u Bruxellesu, američki ministar obrane Pete Hegseth poručio je europskim saveznicima da će morati preuzeti primarnu odgovornost za vlastitu sigurnost. SAD od sada daje prioritet suočavanju s Kinom, koja ima “sposobnost i namjeru ugroziti našu domovinu i temeljne nacionalne interese u Indo-Pacifiku”. Štoviše, Trump “neće dopustiti da itko pretvori ‘ujaka Sama‘ u ‘ujaka naivčinu‘”, poručio je on.
PROČITAJTE VIŠE: Kina oko Tajvana rasporedila najveću flotu u posljednjih 30 godin: ‘Ovo je osveta i jasna poruka‘
Osjećajući da bi taj trenutak mogao doći, saveznici u NATO-u posljednjih su godina pokušali pokazati da mogu pomoći SAD-u u očuvanju ravnoteže snaga na Pacifiku. Kanadski ratni brod plovio je kroz Tajvanski tjesnac 16. veljače, izazivajući bijes u Pekingu. Francuski nosač zrakoplova, FS Charles de Gaulle, nalazi se u regiji i provodi vježbe s američkom mornaricom i regionalnim partnerima. Talijanski ITS Cavour stigao je u regiju prošle godine, a Britanci se vraćaju kasnije ove godine.
No, čini se da Trumpova administracija ove napore odbacuje kao besmislene geste. Hegseth je privatno poručio europskim saveznicima da se trebaju držati obrane vlastite regije. Međutim, u Honoluluu su ‘jastrebovi‘ kineskog pitanja bili podijeljeni oko naglog zaokreta Trumpove administracije u Europi. Neki su tvrdili da se “odvraćanje ne može dijeliti”. Ako bi SAD izgubile kredibilitet kao saveznik u Europi, izgubile bi kredibilitet i u Aziji. David Stilwell, bivši dužnosnik State Departmenta u prvoj Trumpovoj administraciji, okrenuo je ‘pilu naopaku‘ kako bi osudio saveznike koji soliraju. “Slabost na jednom mjestu stvara slabost posvuda – to su nezdravi odnosi i rađaju agresiju”, rekao je.
Pomak od Europe na Indo-Pacifik
Neki su smatrali da bi manje činjenja u Europi dovelo do toga da Washington više učini u Aziji, tako da bi se dugo očekivani i često ometani američki “zaokret prema Aziji” napokon ostvario. Drugi su, pak, izrazili zabrinutost da će SAD jednostavno posvuda činiti manje.
Donald Trump, kako piše Economist, zasad nije pokazao čvrstu ruku u Indo-Pacifiku. Uveo je carine Kini, ali je pokušao pridobiti njezinog čelnika Xi Jinpinga, možda u nadi da će postići veliki trgovinski sporazum. Nije pokazao ni ikakav znak povećanja američke obrambene potrošnje na 5 posto BDP-a – s nešto više od 3 – kao što zahtijeva od europskih saveznika. Prvi njegovi gosti u Bijeloj kući bili su japanski premijer Ishiba Shigeru, a odmah nakon njega indijski premijer Narendra Modi. Čini se da to signalizira nastavak fokusa na Indo-Pacifik, dok se u međuvremenu čini da diplomatski jezik o Tajvanu postaje sve oštriji. U zajedničkom priopćenju Trumpa i Ishibe navodi se da se “suprotstavljaju bilo kakvim pokušajima da se jednostrano promijeni status quo silom ili prisilom”, pri čemu je dodatak “prisile” novost.
Ratni brodovi kineske mornarice/Arhivska fotografija
Roslan Rahman/Afp/Profimedia/Roslan Rahman/afp/profimedia
Economist također upozorava na potiho provedenu promjenu na internetskoj stranici State Departmenta, gdje je izbrisana formulacija o izričitom protivljenju SAD-a neovisnosti Tajvana. S druge strane, gušenje USAID-a i obustava financiranja mnogih humanitarnih i drugih projekata diljem svijeta sugeriraju da Trump nije ozbiljan u namjeri osporavanja utjecaja Kine na globalnoj razini, ocjenjuje Economist.
I dok stratezi mogu govoriti o “poklapanju” europske i azijske scene, situaciju s naoružanjem postaje ozbiljnija kako se američki arsenali iscrpljuju. Nedostatak streljiva u Aziji barem je djelomično uzrokovan američkom potporom Europi, primjerice u sustavima protuzračne obrane. Slanje više njih u Ukrajinu značilo bi manje za obranu slabo zaštićenih baza na Pacifiku. Ako se moraju donijeti teški izbori, zaključuje Economist, admiral Paparo je bio jasan oko toga što bi trebali biti američki prioriteti. “Ako ste birali svjetsko gravitacijsko središte prije 100 godina, to bi bilo negdje u istočnoj i srednjoj Europi. Danas je točno u Indo-Pacifiku”, zaključio je on.
https://www.jutarnji.hr/feed/
Svijet
‘Ceremonije‘ koje Hamas izvodi prilikom predaje talaca razbjesnile su Izrael: ‘Prava uvreda je ono što oni nama rade‘
February 23, 2025
‘Ceremonije‘ koje Hamas izvodi prilikom predaje talaca razbjesnile su Izrael: ‘Prava uvreda je ono što oni nama rade‘
Hamas je u nedjelju osudio odluku Izraela da odgodi oslobađanje palestinskih zatvorenika i pritvorenika, rekavši da je izraelska tvrdnja da su ceremonije predaje talaca “ponižavajuće” lažna i izgovor za izbjegavanje izraelskih obveza prema sporazumu o prekidu vatre u Gazi.
“Netanyahuova odluka odražava namjerni pokušaj prekida sporazuma, predstavlja jasno kršenje njegovih uvjeta i pokazuje nepouzdanost okupacijskih vlasti u provedbi svojih obveza”, rekao je Ezzat El Rashq, član političkog ureda Hamasa, u izjavi.
Izrael je ranije rekao da odgađa oslobađanje stotina palestinskih zatvorenika koje je planirao osloboditi dan ranije dok Hamas ne ispuni svoje uvjete, naglašavajući krhkost sporazuma o prekidu vatre u Gazi.
Netanyahuov ured objavio je priopćenje u nedjelju rano ujutro u kojem se navodi da Izrael čeka s predajom 620 palestinskih zatvorenika i pritvorenika “dok se ne osigura oslobađanje sljedećih talaca, i bez ponižavajućih ceremonija”.
El Rashq iz Hamasa rekao je da ‘ceremonije‘ ne uključuju uvrede taocima, “već odražavaju humano i dostojanstveno postupanje prema njima”, dodajući da je “prava uvreda” ono čemu su palestinski zatvorenici izloženi tijekom procesa oslobađanja.
Dužnosnik palestinske militantne skupine naveo je primjere na koje načine izraelske vlasti ponižavaju palestinske zatvorenike i zatočenike – vezane su im ruke i imaju povez preko očiju, uz prijetnje da ne smiju održavati nikakve proslave povodom svojeg oslobađanja.
Hamas je doveo taoce na pozornicu pred gomilom i ponekad govore prije nego što su izručeni. Lijesovi s ostacima talaca također su nošeni kroz gomile.
Izraelska objava, koja je također optužila Hamas za opetovano kršenje primirja starog mjesec dana, uslijedila je nakon što je palestinska militantna skupina u subotu predala šest talaca iz Gaze u sklopu razmjene dogovorene u sklopu primirja.
Šest talaca oslobođenih u subotu bili su posljednji živi izraelski zarobljenici koji su trebali biti predani tijekom prve faze prekida vatre. Tijela četiri mrtva izraelska taoca trebala bi biti predana sljedeći tjedan.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
Svijet
Putinova ‘specijalna operacija‘ u Ukrajini traje već tri godine, on se danas obratio vojnicima: ‘Imamo jedan prioritet‘
February 23, 2025
Putinova ‘specijalna operacija‘ u Ukrajini traje već tri godine, on se danas obratio vojnicima: ‘Imamo jedan prioritet‘
Ruski predsjednik Vladimir Putin je u nedjelju obećao ruskim snagama osigurati modernije oružje i tehnologiju, dan prije treće godišnjice invazije Moskve na Ukrajinu.
“Zahvaljujem svim sudionicima posebne vojne operacije na njihovom borbenom duhu i odlučnosti za pobjedu”, kazao je Putin u videoporuci u nedjelju u povodu proslave Dana branitelja domovine, jednog od najvažnijih državnih praznika u Rusiji.
Kremlj rusku invaziju na Ukrajinu službeno zove “specijalnom vojnom operacijom”.
“Danas, usred brzih promjena u svijetu, naš strateški put prema jačanju i razvoju oružanih snaga ostaje nepromijenjen”, poručio je Putin.
Na temelju iskustva i zahtjeva na bojištu, opremanje vojnika novim oružjem je prioritet, dodao je Putin.
Putin je to rekao uoči veće tiskovne konferencije koju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski namjerava održati u nedjelju, gdje se očekuje da će predstaviti situaciju na bojišnici.
Do Zelenskovog brifinga dolazi nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump, u preokretu američke politike, oštro kritizirao Zelenskog, nazvavši ga “diktatorom” jer je ukinuo izbore zbog rata koji je Putin započeo 24. veljače 2022.
SAD je za Ukrajinu bio najvažniji saveznik i opskrbljivač oružjem kada je na čelu bio Trumpov prethodnik Joe Biden, no nedavni Trumpovi komentari upućuju na to da Sjedinjene Države možda neće nastaviti podupirati Ukrajinu.
Dok ruska vojska nastavlja napredovati na istoku Ukrajine, nezavisni stručnjaci procjenjuju da je poginulo najmanje 95.000 ruskih vojnika, no te se brojke ne mogu provjeriti.
Od početka rata, Putin je zemlju preoblikovao u ratno gospodarstvo.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
Svijet
Uskoro jedan od najvažnijih sastanaka oko Ukrajine, neočekivana izjava iz Švicarske: ‘Odmah možemo dati 200 ljudi‘
February 23, 2025
Uskoro jedan od najvažnijih sastanaka oko Ukrajine, neočekivana izjava iz Švicarske: ‘Odmah možemo dati 200 ljudi‘
Ključni događaji:
– Duda: SAD bi trebao imati veću prisutnost u Poljskoj i srednjoj Europi
– Macron i Starmer će se sastati s Trumpom
– U ruskim napadima na Ukrajinu ubijena jedna osoba, oštećene kuće
– Meloni pozvala na jedinstvo Zapada na američkoj konferenciji konzervativaca
Na Ukrajinu ispaljeno rekordnih 267 dronova
Ukrajinski dužnosnici kažu da je u noćašnjem napadu lansirano 267 dronova, nazivajući to ‘rekordnim brojem za jedan napad‘.
To je najveći broj bespilotnih letjelica lansiranih u jednom napadu od početka ruske invazije 24. veljače 2022., kaže Jurij Ignat, glasnogovornik zapovjedništva ukrajinskih zračnih snaga.
Više od polovice dronova oborila je protuzračna obrana, dodaje.
Švicarska bi mogla sudjelovati u mirovnoj misiji u Ukrajini
Švicarska bi mogla dati svoj doprinos budućoj mirovnoj misiji u Ukrajini ako se to zatraži i ako se vlada složi, rekao je zapovjednik švicarskih oružanih snaga Thomas Suessli u intervjuu objavljenom u nedjelju.
“Vjerojatno bismo mogli osigurati oko 200 vojnika za devet do 12 mjeseci”, rekao je Suessli za list SonntagsBlick, naglašavajući da će vlada i parlament odlučiti ako Švicarskoj bude upućen takav poziv.
Razgovor o slanju mirovnih snaga zasad je čisto hipotetski jer je nejasno kako će se razvijati situacija između Rusije i Ukrajine, dodao je Suessli.
“Još nema mira i nije bilo zahtjeva Ujedinjenih naroda”, rekao je.
Neutralna Švicarska sudjeluje u nekoliko mirovnih misija diljem svijeta, s najvećom na Kosovu, gdje ima vojnike raspoređene kao potporu NATO-vim snagama za Kosovo (KFOR).
Europske sile raspravljale su o mogućnosti slanja mirovnih snaga u Ukrajinu usred diplomatskih napora da se okonča sukob, tri godine nakon ruske invazije punog opsega 2022.
Trudeau i Trump razgovarali o ratu u Ukrajini i ilegalnoj trgovini fentanilom
Kanadski premijer Justin Trudeau i američki predsjednik Donald Trump razgovarali su u subotu, raspravljajući o ratu u Ukrajini i naporima u borbi protiv ilegalne trgovine fentanilom, objavio je Trudeauov ured u priopćenju.
Poziv je uslijedio u trenutku kada čelnici skupine vodećih industrijaliziranih zemalja G7 planiraju u ponedjeljak održati poziv s glavnim tajnikom NATO-a, čelnicima Europske unije i čelnicima Rumunjske i Poljske kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini.
Bijela kuća je rekla da su i Trump i Trudeau izrazili želju da vide kraj trogodišnjeg rata.
“Obojica čelnika rekla su da iščekuju poziv u ponedjeljak”, stoji u priopćenju Bijele kuće.
Trump okrivljuje među ostalima i Kanadu za epidemiju ovisnosti o fentanilu u Americi smatrajući da ne suzbija učinkovito krijumčarenje, a nezadovoljan je i zbog njezina odnosa prema ilegalnoj imigraciji.
Meloni pozvala na jedinstvo Zapada na američkoj konferenciji konzervativaca
Talijanska premijerka Giorgia Meloni pozvala je u subotu na jedinstvo Zapada, snažno američko-europsko partnerstvo i stalnu potporu Ukrajini protiv ruske agresije na konferenciji konzervativaca u blizini Washingtona.
“Europa je daleko od izgubljene i nikada neće biti izgubljena”, rekla je Meloni u video obraćanju na Konferenciji konzervativne političke akcije (CPAC), koja sebe predstavlja kao najveće i najutjecajnije okupljanje konzervativaca na svijetu.
Meloni je izrazila povjerenje u američkog predsjednika Donalda Trumpa, također govornika na konferenciji.
“Naši protivnici se nadaju da će se predsjednik Trump odmaknuti od nas, ali poznavajući ga kao snažnog i učinkovitog vođu, kladim se da će se oni koji se nadaju podjelama pokazati u krivu”, rekao je talijanski premijer.
Uspostavljajući ravnotežu između konzervativne retorike i širih geopolitičkih interesa, Meloni je kritizirala lijevi liberalizam, elite, “woke” ideologiju, “kulturu otkazivanja” i tradicionalne medije, dok je naglašavala potrebu da se zapadne nacije ujedine protiv unutarnjih i vanjskih prijetnji.
Talijanska čelnica pohvalila je nedavni govor američkog potpredsjednika JD Vancea na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, u kojem je oštro kritizirao europske saveznike optužujući ih za ograničavanje slobode izražavanja i ugrožavanje demokracije.
Meloni je rekla da je Vance s pravom rekao “da prije razgovora o sigurnosti moramo znati što branimo”.
Meloni je također upozorila na potencijalni trgovinski rat između SAD-a i Europe, naglašavajući međuovisnost njihovih gospodarstava i rizik igranja na ruku drugim velikim silama.
Osvrćući se na borbu Ukrajine protiv ruske invazije u posljednje tri godine, Meloni je rekla: “Sreća ovisi o slobodi, a sloboda ovisi o hrabrosti.”
“Danas moramo nastaviti surađivati za pravedan i trajan mir, mir koji se može izgraditi samo uz doprinos svih, ali iznad svega, uz snažno vodstvo”, dodala je Meloni.
To je, rekla je, ono za što se Trump zauzima.
Američki predsjednik nedavno je kritizirao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, nazvavši ga “diktatorom” jer je zbog rata otkazao izbore.
Macron i Starmer će se sastati s Trumpom
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer otputovat će sljedeći tjedan u Washington zbog zabrinutosti u Europi glede čvršćeg stava američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Ukrajini i obraćanja Moskvi na treću godišnjicu sukoba.
Očekuje se da će čelnici dviju europskih nuklearnih sila, koji će putovati odvojeno, pokušati uvjeriti Trumpa da ni pod koju cijenu ne žuri s dogovorom o prekidu vatre s Vladimirom Putinom, zadržati Europu uključenom i razgovarati o vojnim jamstvima Ukrajini.
Emmanuel Macron i Keir Starmer
Ludovic Marin/Afp
Macron, koji pokušava iskoristiti odnos s Trumpom izgrađen tijekom njihovih prvih predsjedničkih mandata, rekao je da bi pristanak na loš dogovor koji bi predstavljao kapitulaciju Ukrajine signalizirao slabost neprijateljima Sjedinjenih Država, uključujući Kinu i Iran.
“Reći ću mu: Duboko u sebi ne možeš biti slab pred predsjednikom (Putinom). Nisi ti, nije od čega si napravljen i nije u tvojim interesima”, rekao je u jednosatnoj sesiji odgovora i pitanja na društvenim mrežama uoči posjeta Bijeloj kući u ponedjeljak.
Posjeti dolaze usred raskola između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kojeg je Trump opisao kao “diktatora”, što je uznemirilo europske saveznike Kijeva, koji su već uzdrmani zbog agresivnijeg stava SAD-a u trgovini, diplomaciji, pa čak i unutarnjoj europskoj politici.
Philip Golub, profesor međunarodnih odnosa na Američkom sveučilištu u Parizu, rekao je da su Trumpovi brzi potezi u njegovim prvim tjednima na dužnosti, kao i retorika drugih američkih dužnosnika, bili veliki šok za Europljane.
“Nisu mogli očekivati da će se nekako unutar Sjedinjenih Država pojaviti ova ultranacionalistička koalicija snaga koja će zapravo izazvati glas Europe u svjetskim poslovima na tako oštar i snažan način”, rekao je za Reuters.
Dodao je da Macron vjeruje da ima “povijesnu ulogu” u odlasku u Washington kako bi osigurao da Europa može utjecati na konačne pregovore o Ukrajini.
Keir Starmer i Emmanuel Macron
Abacapress, Abaca Press/alamy/profimedia/Profimedia
“Može li, međutim, nešto postići u ovom posjetu, sasvim je druga stvar”, dodao je.
Starmer, koji je također upozorio da kraj rata ne može biti “privremena pauza prije nego što Putin ponovno napadne”, bit će u Washingtonu u četvrtak.
Govoreći u podcastu Fox Newsa u petak, Trump je rekao da Macron i Starmer nisu “učinili ništa” da okončaju rat. “Nema sastanaka s Rusijom!” rekao je, iako je Macrona opisao kao svog “prijatelja”, a Starmera kao “jako finog momka”.
Emmanuel Macron i Keir Starmer
Ludovic Marin/Afp
Vojna jamstva
Međutim, dvije zemlje žele pokazati Trumpu da su spremne preuzeti veći teret za europsku sigurnost.
Britanija i Francuska učvršćuju ideje sa saveznicima o vojnim jamstvima za Ukrajinu i njihova će dva čelnika nastojati uvjeriti Trumpa da pruži američka jamstva u bilo kojem dogovoru nakon prekida vatre, rekli su zapadni dužnosnici.
Njihove vojske započele su početno planiranje prošlog ljeta za poslijeratni scenarij, ali su se rasprave ubrzale u studenom nakon što je Trump osigurao mjesto predsjednika SAD-a, rekli su francuski vojni dužnosnik i dva diplomata.
Također su dobili potporu u sastavljanju niza opcija od zemalja poput Danske i baltičkih država dok Europljani raspravljaju o tome što bi bili spremni učiniti ako dođe do sporazuma i ako budu potrebne mirovne snage, rekli su dužnosnici.
Iako su i Britanija i Francuska isključile mogućnost trenutnog slanja trupa u Ukrajinu, planovi, koji su još u fazi koncepta, usredotočeni su na pružanje zračne, pomorske, kopnene i kibernetičke potpore koja bi imala za cilj odvratiti Rusiju od pokretanja bilo kakvih budućih napada, rekli su zapadni dužnosnici.
Europski čelnici i predstavnici NATO-a
Sieradowski/euc/zuma Press/profimedia/Sieradowski/euc/zuma Press/profimedia
Zračna i pomorska sredstva mogla bi se nalaziti u Poljskoj ili Rumunjskoj, vraćajući siguran međunarodni zračni prostor i osiguravajući da Crno more ostane sigurno za međunarodnu plovidbu, rekao je dužnosnik.
Dio britanskih i francuskih razgovora usredotočen je na mogućnost slanja europskih mirovnih snaga. Iako američke čizme na terenu možda neće biti potrebne, odvraćanje u obliku američkih projektila srednjeg dometa i naposljetku nuklearnog oružja ostat će ključno.
Opcije o kojima se raspravlja ne bi bile usredotočene na osiguranje trupa za crtu bojišnice ili granicu od 2000 km koju bi ostale osiguravale ukrajinske snage, već dalje prema zapadu, rekla su trojica europskih diplomata i vojni dužnosnik.
Te postrojbe mogle bi dobiti zadatak da štite ključnu ukrajinsku infrastrukturu poput luka ili nuklearnih postrojenja kako bi umirili ukrajinsko stanovništvo. Međutim, Rusija je jasno dala do znanja da će se protiviti europskoj prisutnosti u Ukrajini.
Francuski vojni dužnosnik rekao je kako nema smisla govoriti o brojkama u ovoj fazi jer će to ovisiti o tome što je konačno dogovoreno.
U ruskim napadima ubijena jedna osoba, oštećene kuće – ukrajinski dužnosnici
Rusija je tijekom noći pokrenula nekoliko valova napada projektilima i bespilotnim letjelicama ciljajući Kijev i druge dijelove Ukrajine, ubivši jednog civila u Krivom Rihu i oštetivši zgrade i automobile u Kijevu i drugdje, rekli su dužnosnici rano u nedjelju.
Muškarac je preminuo u bolnici, a 30-godišnja žena je teško ozlijeđena u raketnim napadima na središnji grad Krivi Rih, rekao je Serhij Lisak, guverner regije Dnjepropetrovsk, u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Oštećena je i zgrada koja je pružala infrastrukturne usluge, rekao je Lisak, ne dajući dodatne pojedinosti.
Tri su osobe ozlijeđene u napadu dronom na regiju Odesa kada se zapalila privatna kuća, rekao je na Telegramu Oleh Kiper, guverner regije na ukrajinskom Crnom moru.
Ukrajina
Genya Savilov/Afp
Jedna 53-godišnja žena također je ozlijeđena, a nekoliko stambenih kuća oštećeno u napadu na jugoistočnu regiju Zaporižja, rekao je Ivan Fedorov, guverner regije, na Telegramu.
Viševalni napadi dronovima na glavni grad Kijev oštetili su nekoliko stambenih kuća i automobila, ali nema izravnih izvješća o ozlijeđenima, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko na Telegramu.
Obje strane poriču ciljanje civila u ratu koji će u ponedjeljak obilježiti svoju treću godišnjicu i koji je Rusija započela invazijom punog opsega u veljači 2022. na svog manjeg susjeda.
Tisuće civila poginule su u sukobu, a velika većina njih su Ukrajinci.
Ukrajinske zračne snage priopćile su da su Kijev te središnji i istočni dijelovi zemlje bili pod uzbunom za zračni napad oko šest sati tijekom noći.
Trumpov pobjednički krug u govoru na skupu konzervativaca
Predsjednik Donald Trump napravio je svojevrsni pobjednički krug prije velikog okupljanja konzervativaca u subotu kako bi proslavio svoj prvi mjesec na dužnosti, razdoblje obilježeno dubokim rezovima u federalnoj birokraciji i sukobima sa saveznicima.
U govoru nalik mitingu pred oduševljenom publikom na Konferenciji konzervativne političke akcije u National Harboru u Marylandu, na periferiji Washingtona, Trump je hvalio svoja postignuća od dolaska na dužnost 20. siječnja i kritizirao svoje političke protivnike, uključujući bivšeg predsjednika Joea Bidena.
“Svaka stvar koju je dotaknuo pretvorila se u govno”, rekao je Trump o svom prethodniku, izazvavši ovacije publike.
Neformalna anketa među sudionicima provedena ranije pokazala je kontinuiranu potporu Trumpu dok on daje nagovještaje da se želi kandidirati za treći mandat 2028., što bi zahtijevalo promjenu Ustava SAD-a.
Neslužbeno istraživanje Konferencije konzervativne političke akcije (CPAC) dalo je Trumpu podršku od 99 posto, prema anketaru Jimu McLaughlinu, koji je pročitao rezultate na pozornici.
Rekao je da 61 posto ispitanika kaže da bi Trumpov potpredsjednik, JD Vance, trebao biti republikanski kandidat 2028. godine. McLaughlin nije spomenuo Trumpa u vezi s 2028.
Donald Trump
Roberto Schmidt/Afp
Dvadeset drugi amandman Ustava kaže da “nitko ne smije biti izabran na dužnost predsjednika više od dva puta.”
Na događaju Mjeseca crnačke povijesti u četvrtak Trump se našalio s publikom: “Trebam li se ponovno kandidirati? Recite vi meni.”
U svom prvom mjesecu mandata Trump je izazvao niz kontroverzi. Uznemirio je Washington postavljanjem milijarderskog savjetnika Elona Muska na čelo nastojanja da se smanji veličina federalne birokracije smanjenjem broja osoblja u mnogim saveznim agencijama.
“Elon radi sjajan posao”, rekao je Trump u subotu. “Volimo Elona, zar ne?”
Donald Trump
Roberto Schmidt/Afp
Musk je u subotu poručio saveznim zaposlenicima da objasne što su postigli prošlog tjedna ili će se suočiti s otkazom.
Musk je u četvrtak u CPAC-u dočekan kao heroj kada mu je argentinski libertarijanski predsjednik Javier Milei uručio motornu pilu na pozornici.
“Ovo je motorna pila za birokraciju”, rekao je Musk, mašući alatom po zraku.
U objavi na društvenim mrežama ranije u subotu, Trump je rekao da bi Musk mogao učiniti više za smanjenje vladinog rasipanja.
“Elon radi sjajan posao, ali volio bih ga vidjeti da postane agresivniji. Upamtite, moramo spasiti zemlju”, rekao je.
Trump je široko nametnuo carine mnogim saveznicima i razljutio Europljane inzistirajući da plaćaju više za zajedničku obranu NATO-a i vršeći pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da postigne dogovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju ukrajinskog rata.
Također je rekao da su Sjedinjene Države blizu sporazuma s Ukrajinom o podjeli prihoda od ukrajinskih minerala.
Njegova glasnogovornica Karoline Leavitt rekla je novinarima u Bijeloj kući da će savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz raditi danonoćno tijekom vikenda na dogovoru o okončanju rusko-ukrajinskog rata.
Duda: SAD bi trebao imati veću prisutnost u Poljskoj i srednjoj Europi
Trebalo bi pojačati prisutnost SAD-a u Poljskoj i srednjoj Europi, rekao je poljski predsjednik Andrzej Duda američkom predsjedniku Donaldu Trumpu tijekom kratkog sastanka u subotu u Washingtonu.
“Rekao sam da treba pojačati sigurnost Poljske i srednje Europe, ali on je rekao da kao jedan od najvjerodostojnijih saveznika ne bih trebao biti zabrinut”, rekao je Duda.
Pete Hegseth i Andrej Duda
Sergei Gapon/Afp
On je odbio komentirati je li razgovarao o nedavnoj oštroj razmjeni između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, dodavši da je njegov dojam da je američki predsjednik zainteresiran “učiniti Ukrajinu jačom, uključujući i putem gospodarskih veza”.
Trump je u srijedu osudio Zelenskog kao “diktatora” i upozorio da ukrajinski predsjednik mora brzo djelovati kako bi osigurao mir s Rusijom, koja je napala Ukrajinu prije gotovo tri godine, ili riskira gubitak svoje zemlje.
Promjena tona SAD-a, najvažnijeg podupiratelja Ukrajine, uznemirila je europske dužnosnike i potaknula strahove da bi Kijev mogao biti prisiljen na mirovni sporazum koji ide u prilog ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Trump je ponovno potvrdio blisko savezništvo između SAD-a i Poljske i pohvalio predanost Varšave povećanju potrošnje za obranu, objavila je Bijela kuća na X-u u subotu nakon sastanka.
Pete Hegseth i Andrej Duda
Sergei Gapon/Afp
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
-
Domaće zvijezde4 days ago
Baka Prase ostao bez YouTube kanala – Evo što se dogodilo!
-
Crna kronika6 days ago
Teška nesreća na raskrižju u Velikoj Gorici, jedna osoba je poginula
-
Strane zvijezde1 week ago
Justin Bieber nahvalio slavnu glumicu na društvenim mrežama: Ponovno potaknuo glasine o razvodu s Hailey
-
Split vijesti6 days ago
Ne propustite večer smijeha u Lenas baru
-
Split vijesti6 days ago
DORA 2025. Uskoro ceremonija otvaranja Glazbenih dana HRT-a
-
Svijet5 days ago
Uskoro presuda koja bi mogla izazvati tektonske potrese u BiH, iz Banje Luke poručili: ‘Već idući dan ćete imati referendum!‘
-
Rijeka vijesti5 days ago
POKOPI NA GROBLJIMA (1099)
-
Promo5 days ago
Zamka Trap Karneval/Jedini točan izbor za trap izlazak