February 25, 2025

Užarili se ruski Telegram kanali: ‘Zaharova je bila u pravu, Vučić je kao Sharon Stone!‘; Kremlj: ‘Prihvaćamo ispriku‘

Ruse je, čini se, prilično iživcirao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sa svojim novim dramoletom, koji je uslijedio ubrzo nakon glasanja o rezoluciji o Ukrajini u UN-u. Naime, mnogi su u zgradi na East Riveru ostali osupnuti kada su na velikom ekranu vidjeli da je Srbija glasala za ukrajinsku rezoluciju. Očekivalo se, kao što je to bio slučaj do sada, da će u Beogradu ostati vjerni politici ‘sjedenja na (najmanje) dvije stolice‘ i biti suzdržani.

Vučić se potom pojavio na TV Happy i u svom obraćanju naciji ‘objasnio‘ da je, barem kako on navodi, došlo do pogreške te da Srbija nije smjela zauzeti stav podrške Ukrajini.

Rezoluciju je pripremila Ukrajina s europskim saveznicima, a usvojena je s 93 glasa za, 18 protiv, među kojima su bile Rusija i SAD, te uz 65 suzdržanih. Vučić je u ponedjeljak navečer potvrdio da je Srbija glasala za europsku rezoluciju, dok je za drugu rezoluciju, onu američku, glasala suzdržano. Dodao je kako je suzdržano trebalo glasati za obje.

Adoption of today‘s UNGA resolution on an early & just peace in Ukraine confirms the importance of upholding the UN Charter & respecting all countries‘ territorial integrity & sovereignty. Peace in Ukraine. In line with the Charter. ✅ 93 votes in favor ❌ 18 votes against pic.twitter.com/JYp7d5K0Sv— 🇪🇺EU at UN-NY (@EUatUN) February 24, 2025

“Ja mislim da je Srbija danas napravila grešku, ispričavam se građanima zbog toga i sam snosim krivicu za to, zato što sam valjda i umoran i opterećen i ne mogu stići sve”, rekao je dramatizirajući situaciju Vučić, kako su prenijeli regionalni mediji.

Da je Srbija ostala suzdržana, dodao je, ne bi negirala stavove o teritorijalnom integritetu.

PROČITAJTE VIŠE: Ruska diplomatkinja razbjesnila Beograd: Vučića u Ovalnom uredu usporedila sa Sirovim strastima

Aleksandar Vučić

Martin Bertrand/Hans Lucas Via Afp

“Ne mislim da se trebamo dodvoravati bilo kojoj sili, ni Rusima ni Amerikancima, rekao je Vučić i dodao da je Srbija tri godine izdržala u najtežoj mogućoj situaciji kada je riječ o sankcijama Rusiji – koje unatoč pritiscima iz Europske unije te ranije i iz SAD-a, nikada nije uvela – a tu poziciju “neće srušiti jedna, dvije ili tri rezolucije”.

“Kao što vidite, to govorim u ovom trenutku kada je sasvim jasno da ću zbog toga da izgubim naklonost ili političke poene u EU. Smatram da je Srbija morala da bude suzdržana. Nemam nikoga drugog da krivim osim sebe, nisam stigao time da se bavim dovoljno”, rekao je Vučić.

Glasanje Srbije i Vučićevo objašnjenje navodne pogreške su, ironično i s podsmijehom, ali i oštro, kritizirani u reakciji koju je objavila internetska stranica Pravda Ukraine, čiji se izvor i autentičnost ne mogu potvrditi.

“A sjećate li se kako su svi napadali (glasnogovornicu ruskog ministarstva vanjskih poslova) Mariju Zaharovu što je Vučićevo ponašanje na nekom skupu visokih zapadnih drugova usporedila s ponašanjem heroine Sharon Stone u “Sirovim strastima”? Domoljubi, liberali i neutralci, svi su vikali uglas…”, navodi se u komentaru.

PROČITAJTE VIŠE: Svi su ostali u čudu kako je Srbija glasala u UN-u, Vučić se obratio narodu: ‘Ja sam kriv!‘

“Pa tko je na kraju bio u pravu kada je riječ o Vučićevoj pravoj prirodi? Jučerašnje glasanje u Ujedinjenim narodima, kad su braća Srbi glasali protiv Rusije… A onda je, očito, kada je Vučiću grubo ukazano na “grešku” srpskih predstavnika, požurio “ispričati se” u ime srpskog naroda… “Greška je”, kaže, “izašla na vidjelo, pritisnuta je kriva tipka, ušlo se na kriva vrata…”, stoji u komentaru.

Glasanje o rezoluciji o Ukrajini u UN-u

Michael M. Santiago/Getty Images Via Afp

“U tome je sav smisao slavenskog “jedinstva”.. Oslobodili su se od osmanlijskog jarma, žrtvujući živote tisuća ruskih vojnika, a pomagali su im u svemu i uvijek, svim tim Bugarima, Srbima i Crnogorcima. I uvijek su zauzvrat dobili samo “hvala”, da… kao jučer… Rusija nema prijatelja ni saveznika osim vlastite vojske i mornarice… Car-otac (nije najjasnije na koga se pod time točno misli, iako se neke pretpostavke nadaju same po sebi, op.a.) je bio u pravu. I nisu potrebni. Snaći ćemo se. Uvijek jesmo. I Zakharova je bila u pravu, nisu tada trebali pustiti sve pse na nju”, stoji u komentaru, kako navodi stanovita Pravda Ukraine.

Inače, u spominjanju Sharon Stone i očito njezinu legendarnu scenu prebacivanja noge preko noge u filmu “Sirove strasti”, aludira se na događaj 2020. godine, kada se glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova objavom na Facebooku
osvrnula na sastanak od Ovalnom uredu u Bijeloj kući u Washingtonu, gdje su srpski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Avdullah Hoti potpisali sporazume o ekonomskoj suradnji u nazočnosti Donalda Trumpa, koji je tada bio u svom prvom predsjedničkom mandatu.

We should thank Maria Zakharova for opening the eyes of those believing that foreign policy has anything to do with the myths of eternal friendship. We hope that @EU_Commission will seize the moment and offer to Serbia and the rest of the Western Balkans clear path for joining EU pic.twitter.com/uVeckfB7Xs— Milan Antonijević (@AntonMilan) September 6, 2020

“Ako ste pozvani u Bijelu kuću, a stolica je postavljena kao da vas ispituju, sjedite kao na fotografiji broj 2. Tko god da jeste. Vjerujte mi”, napisala je Zaharova. Pritom na prvoj fotografiji Vučić skrušeno sjedi sam na stolici u sredini ispred golemog stola za kojim sjedi Trump, a na drugoj je čuvena scena Sharon Stone iz “Sirovih strasti” na ispitivanju.

Blic je komentirao kako Zaharova pritom nije imala za reći ništa pohvalno nego joj je cilj bio poniziti i izvrijeđati srpsku stranu, a komentar Zaharove je tada prokomentirao i Vučić. “Marija Zaharova najviše govori o sebi. Primitivizam i prostakluk govore o njoj, kao i o onima koji su je imenovali. Neka se oni time bave, ja joj neću odgovarati”.

Zaharova se naknadno ispričala zbog izjave.

“Ispričavam se, ali moja objava je krivo protumačena. Jedino što je u njoj napisano bilo je neslaganje s arogantnim stavom posebnih. Trikovi protokola postali su jedna od metoda koju američki dužnosnici redovito koriste kako bi na umjetan način stvorili vidljivost vlastite posebnosti. A to je neprihvatljivo”, naglasila je Zaharova na Facebooku uz istu fotografiju.

Kremlj prihvatio Vučićevu ispriku: ‘Događa se‘

Kremlj je u utorak rekao da prihvaća ispriku srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koju je on uputio dan ranije zbog glasanja Srbije za europsku rezoluciju u UN-u, u povodu obljetnice ruske invazije na Ukrajinu, rekavši kako je to bila “pogreška” koju on zbog previše obveza nije mogao kontrolirati.

Kremlj je prihvatio Vučićevu ispriku “za podršku Srbije antiruskoj rezoluciji o Ukrajini u UN-u”, objavio je portal Sputnjik, citirajući Dmitrija Peskova, glasnogovornika ruskog predsjednika.

“Naravno, prihvatili smo. Naravno da se tehničke greške događaju i naravno, takva brza reakcija šefa države nam jako imponira”, rekao je Peskov novinarima.

Srbija je glasala za rezoluciju usvojenu u Općoj skupštini UN-a u ponedjeljak kojom se ponovno potvrđuje podrška Ukrajini i njezinu teritorijalnom integritetu. (Hina)

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

February 25, 2025

Presuda koja bi mogla presuditi Bosni i Hercegovini? Ovo je sve što trebate znati o suđenju Dodiku

Sud BiH sutra će protiv čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika izreći presudu zbog nepoštivanja odluka visokog međunarodnog predstavnika, piše Detektor.ba. 

Dodiku i direktoru Službenog glasnika RS Milošu Lukiću 26. veljače Sud BiH izreći će presudu po optužnici koja ih tereti za nepoštivanje odluka visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt

Antonio Balic/Cropix

Budu li proglašeni krivima mogu dobiti kazne do pet godina zatvora kao i zabranu obnašanja bilo kakvih dužnosti u tijelima izvršne i zakonodavne vlasti ili u institucijama koje se financiraju iz proračuna.

Dodik i njegovi bliski suradnici već danima prijete ‘radikalnim mjerama‘ koje će poduzeti bude li presuda osuđujuća.

Urednici Detektora Semir Mujkić i Džana Brkanić odgovorili su na najčešća pitanja o presudi Dodiku koju će izreći sutkinja Sena Uzunović godinu dana od početka suđenja. 

PROČITAJTE VIŠE Dodik najavio ‘srpsku Uniju‘: ‘Kad nastupi faza dva, obratit ćemo se Srbiji i zatražiti federaciju!‘

Za što je Dodik optužen?

Narodna skupština je u ljeto 2023. usvojila zakon prema kojem se odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta neće objavljivati u “Službenom glasniku”. Prije nego što je stupio na snagu, visoki predstavnik Christian Schmidt je poništio taj zakon. Kada je Dodik najavio da će potpisati ukaz o proglašenju zakona iako je on poništen, Schmidt je izmijenio Kazneni zakon BiH tako da je nepoštivanje odluka visokog predstavnika učinio kaznenim djelom.

Dodik je, unatoč tome, potpisao proglašenje dva poništena zakona, a Miloš Lukić je kao vršitelj dužnosti direktora te zakone objavio u Službenom glasniku, nakon što su dva rukovoditelja podnijela ostavku.

U rujnu 2023. je podignuta optužnica protiv Dodika i Lukića, no Sud BiH je tu optužnicu vratio na doradu.

Lukić i Dodik su od 1. do 9. srpnja 2023. u Banjoj Luci, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu dva zakona, nastavili s pravnim radnjama ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika, stoji u optužnici. 

Dodik je, koristeći službene ovlasti, donio ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, koji je svojeručno potpisao, a što je Narodna skupština usvojila 21. lipnja, na taj način ne primjenjujući i ne provodeći odluku visokog predstavnika kojom se obustavlja zakonodavni postupak donošenja navedenog zakona, kao i ukaz, stoji u prvoj točki optužnice.

Milorad Dodik dolazi na ročište Sud BiH

Antonio Balic/Cropix

U drugoj točki se navodi da je Lukić, kao vršitelj dužnosti direktora “Službenog glasnika Republike Srpske”, 9. srpnja potpisao obrazac kojim je omogućio objavljivanje odluka i zakona koje mu je proslijedio Dodik.

Dodik i Lukić, kao službene osobe u institucijama Republike Srpske, nisu primijenili i proveli odluke visokog predstavnika za BiH, stoji u optužnici.

Kakvu kaznu može dobiti?

Prema Kaznenom zakonu BiH, za ovo se kazneno djelo predviđa kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Tužiteljstvo BiH je u završnoj riječi zatražilo strože kazne, bliže zakonskom maksimumu te mjere prestanka obavljanja funkcije kao i zabrana vršenja službene dužnosti na period od deset godina. 

Obrana je pak zatražila oslobađajuću presudu uz obrazloženje da Christian Schmidt nema zakonodavne ovlasti.

U slučaju da dobije kaznu do godinu dana, Dodik bi mogao otkupiti takvu kaznu i ne otići u zatvor. Postoji mogućnost i uvjetne kazne. Tada bi Dodik bio proglašen odgovornim, ali ne bi išao u zatvor. U određenom periodu ne bi smio ponoviti isto kazneno djelo jer bi na taj način svoju kaznu preinačio u zatvorsku. 

Milorad Dodik dolazi na ročište Sud BiH

Antonio Balic/Cropix

U slučaju osuđujuće presude, može se izreći zabrana političkog djelovanja. 

Presuda koja bude izrečena sutra neće biti pravomoćna, a Dodik će snositi posljedice tek nakon izricanja drugostupanjske, pravomoćne presude, do koje bi moglo proći i nekoliko mjeseci.

PROČITAJTE VIŠE Dodik: ‘Ako me osude, slijedi raspad BiH, Republika Srpska će se istog trena odcijepiti!‘

Kako je teklo suđenje?

Nakon nekoliko odgađanja, suđenje je počelo u veljači 2024. godine, a krajem prošle godine je zbog Dodikove operacije došlo do zastoja. Ranije je postupak razdvojen i zbog Lukićevog zdravstvenog stanja, no onda je opet spojen. 

Suđenje je često bilo odgađano i zbog Dodikovih sastanaka, na zahtjev obrane. 

Ispred Suda BiH su se uoči svakog ročišta okupljali Dodikovi pristaše, a nakon svakog ročišta je Dodik održavao konferencije za novinare te kritizirao sud i vršio pritisak na suce.

Koji su dokazi izneseni?

Tužiteljstvo je kao dokaze prikazalo odluke Christiana Schmidta kojima se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, koje je Narodna skupština RS-a usvojila na sjednicama održanim u lipnju 2023.

Saslušan je mali broj svjedoka, među kojima su i pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) koji su saslušavali tada osumnjičene Dodika i Lukića.

Dodik je u svom svjedočenju rekao da je potpisao ukaze o spornim zakonima prije nego što je bio službeno upoznat da su objavljene izmjene po kojima je nepoštivanje odluka visokog predstavnika kazneno djelo.

Svjedoci obrane su bili savjetnici koji su Dodiku rekli da Ustav ne poznaje mogućnost nepotpisivanja ukaza i da bi, ako to ne učini, mogao odgovarati.

Među dokazima obrane su i zapisi sa sjednica UN-a. Time se htjelo dokazati da Schmidt nije legalno postavljen za visokog predstavnika. 

Obrana je tražila i izuzeće sutkinje Sane Uzunović pozivajući se na ratnu prošlost.

Odvjetnik Goran Bubić

Antonio Balic/Cropix

Zašto je ovo suđenje važno?

Ovo je suđenje test za pravosuđe BiH, nakon što je Dodik godinama osporavao nadležnosti državnog pravosuđa i svojim nastupima pokušao stvoriti dojam da je iznad zakona i vladavine prava.

U ovom je slučaju čak i sam protiv sebe podnio kaznenu prijavu kako bi pokazao slabosti državnog pravosuđa.

Dio građana je vratio dio izgubljenog povjerenja u pravosuđe već i nakon samog podizanja optužnice protiv Dodika, no on je već više puta rekao da neće poštivati presudu ako bude osuđujuća i da neće ići u zatvor. 

Što će se dalje događati?

Sutrašnja prvostupanjska nepravomoćna presuda neće imati posljedice na Dodika sve do donošenja pravomoćne presude. 

Sud kao privremenu mjeru može donijeti određene zabrane za Dodika do donošenja drugostupanjske presude, no ranije je takva praksa bila rijetka u slučajevima visokopozicioniranih optuženika. 

Nakon presude je u roku od dva tjedna moguće podnijeti žalbe, a Sud će ih zatim razmatrati. Još nije najavljen datum izricanja drugostupanjske presude, koja se najprije priopćuje strankama u postupku, a zatim i javnosti. Prema dosadašnjoj praksi Suda BiH, to može potrajati i do nekoliko mjeseci. 

Do trećestupanjskog postupka bi moglo doći u slučaju da prvostupanjska presuda bude oslobađajuća, a drugostupanjska osuđujuća.

Dodik će u slučaju osuđujuće presude imati pravo žalbe Ustavnom sudu, pišu urednici Detektora Semir Mujkić i Džana Brkanić.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

February 25, 2025

Goleme ruske snage zapele kod Pokrovska, ne mogu se probiti na ključnu cestu: ‘Ukrajinci su pronašli smrtonosno oružje!‘

Dok je Rusija opijena ‘kopernikanskim obratom‘ SAD-a pod Donaldom Trumpom, koji pokazuje široko ‘razumijevanje‘ za Moskvu u ničim izazvanoj trogodišnjoj invaziji svojeg bliskog ruskog kolege Vladimira Putina na Ukrajinu, ruske snage u Ukrajini se i dalje muče na terenu.

Ruski napad na Pokrovsk, evakuirani grad-utvrdu i ključno ukrajinsko logističko središte u regiji Doneck, oko kojeg se nalazi cijeli niz urbanih naselja koja se protežu sjeverno preko istočne Ukrajine – koji je krenuo prije gotovo godinu – i dalje je u zastoju, izvijestila je proukrajinska ruska analitička skupina Conflict Intelligence Team (CIT).

Ukrajinske brigade, navodi skupina, nedavno su izvele protunapad nekoliko kilometara južno od Pokrovska, ponovno zauzevši teren oko sela Lisivka i pojačavši obrambenu tampon zonu oko samog grada. Uspješna operacija uslijedila je nakon sličnog ukrajinskog protunapada ranije ovog mjeseca na zapadnoj strani Pokrovska.

PROČITAJTE VIŠE: Dramatični preokret duž cijele fronte, ovo se nije dogodilo od početka rata: ‘Naši napadi su samoubilačke misije!‘

Rusko napredovanje oko sela Baranivka, 20-ak kilometara istočno od Pokrovska, demantira, pak, informacije o ruskom porazu na potezu između Avdiivke i Pokrovska. Više od godinu dana taj je teritorij igrao veliku ulogu u ruskim ratnim planovima.

Nakon što je definitivno Avdiivku sravnila sa zemljom u veljači prošle godine i konačnog izbacivanja iz grada ukrajinske postrojbe koja je ostao bez streljiva, ruska središnja grupacija snaga – na papiru, radi se o najmanje 50.000 vojnika plus tisuće vozila – krenula je prema Pokrovsku, 30-ak kilometara zapadno.

Krajem prošle godine Rusi su stigli do predgrađa grada, a tamo su naletjeli na ‘zid‘ od ukrajinskih dronova. Prema CIT-u, ruski izvori “pripisuju usporavanje povećanoj koncentraciji ukrajinskih snaga, posebice… jedinica bespilotnih letjelica”, kako piše analitičar Forbesa David Axe.

pokrovsk road cutter 🔪 pic.twitter.com/u4bAsGF8FF— imi (m) (@moklasen) February 24, 2025

Ukrajina je prošle godine proizvela 2,2 milijuna eksplozivnih FPV bespilotnih letjelica, a ove godine namjerava proizvesti još više, kako prenosi ukrajinski mediji riječi predsjednika Volodimira Zelenskog. Rusija je također proizvela milijune dronova, ali ukrajinski su, navodi autor, mnogo kvalitetniji.

Također, učinkovito ukrajinsko elektroničko ometanje često prizemljuje sve osim onih najboljih ruskih dronova, modela s optičkim vlaknima koji se ne oslanjaju na radio signale. Kako bi potisnuli ruske dronove s optičkim vlaknima – kojima se upravlja pomoću dugih kablova na odmatanje – ukrajinski operateri dronova oko Pokrovska naučili su uočiti duga vlakna koja reflektiraju sunce.

PROČITAJTE VIŠE: Širi se snimka s ruskog vozila koje juri ‘cestom smrti‘ kod Pokrovska: ‘To se ne može izdržati, ovo je šansa!‘

Ne samo da ukrajinske bespilotne letjelice dominiraju u snagama na prvoj liniji, nego također lete kilometrima iza linije fronte kako bi hvatale ruske opskrbne kamione koji se kreću cestama prema Pokrovsku. Ovi dronovi “cestovni presretači” pretvorili su jednu važnu rusku liniju opskrbe – cestu Očeretine-Prohres – u groblje ruskih kamiona, kombija, automobila i terenskih vozila.

Ti dronovi često gađaju iste točke zagušenja prometa, napadajući vozilo po vozilo i stvarajući gomile olupina koje ometaju promet. Napadi su “značajno zakomplicirali logistiku /ruskih oružanih snaga)”, ističe u svom izvješću CIT.

Strahujući od poraza, Rusi se okreću drugim ciljevima, navodi ukrajinski Centar za obrambene strategije. “Rusko zapovjedništvo… svoju glavnu pozornost usmjerava ne na Pokrovsk, već na susjedne smjerove Novopavlivka i Toreck”.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed