17/03/2025

‘Situacija je van kontrole, nemoguće je pojesti sendvič na ulici. Napadaju s leđa, kljucaju bez milosti‘

Dolaskom toplijeg vremena galebovi u Puli sve više ‘napadaju‘ ljude. Potraga za hranom ne pita, pa je na pulskoj gradskoj tržnici sasvim uobičajena scena kako srednjoškolce ili turiste nadlijeću galebovi i otimaju im sendviče iz ruku. Uvijek dolijeću s leđa, a mnogi se žale da ih pritom i ozlijede jer galebovi imaju oštar kljun. A sve se to događa, objašnjava nam porečki veterinar Branko Jurić, koji već godinama u Puli, Poreču, Rovinju i Novigradu zamjenjuje galebova jaja onim plastičnim, zato što su galebovi nakon zatvaranja velikih odlagališta otpada našli urbane sredine kao mjesto gdje se brzo mogu nahraniti.

Branko Jurić, direktor porečke veterinarske bolnice

Goran Šebelić/Cropix

– Galebovi se u ovom periodu pare, pa se možda zato malo više sakupljaju. Gnijezda će početi savijati negdje od početka do sredine travnja, kada vrijeme postane toplije. Za galebove kažem da su bolji od Vakule, oni najbolje predviđaju prognozu kada se počnu gnijezditi. A u tom periodu trebalo bi dojaviti pozicije kako bismo mogli i ove godine zamijeniti jaja – ističe Jurić. S ovom su akcijom krenuli još 2011., najprije u Poreču, kako bi smanjili populaciju galebova u gradu, odnosno kako bi ih vratili u njihova prirodna staništa – a to su hridi, otoci i morska obala. Naime, zamjenom jaja ne utječe se na brojnost galebova, nego ih se tjera u njihovo prirodno okruženje gdje mogu podizati podmladak.

Galeb čeka hoće li mu tko baciti komadić hrane

Goran Šebelić/Cropix

Sele kad nema podmlatka

– Kada vide da na nekoj poziciji ne mogu dobiti podmladak, oni se jednostavno sele. I to je cilj ove akcije zbog sve većeg broja galebova u gradovima. Oni jednostavno napadaju ljude u potrazi za hranom jer i je to lakše nego loviti ribu u moru. Prije su se snalazili na velikim odlagalištima otpada koja su u međuvremenu sanirana i naravno da su otišli na mjesta gdje najlakše dolaze do hrane. No, zanimljivo je da su promijenili hranidbeni lanac. Sada znaju napadati i manje ptice, čak i vjeverice – ističe Jurić. Dodaje da bi sada građani trebali pratiti gdje se na njihovim zgradama okuplja veći broj galebova te prijaviti savijanje gnijezda kako bi ekipa iz Veterinarske ambulante Poreč mogla izaći na teren.

Ilustracija

Goran Šebelić/Cropix

– Mi ćemo ići u zamjenu jaja na terenu kada se snesu do tri jaja. To je maksimum koji snesu. Prije toga ništa nema smisla jer kada uklonimo jedno sneseno jaje, snijet će drugo i ništa nismo napravili. Galebovi leže na jajima otprilike mjesec dana. Kad vide da se u tom periodu ništa ne događa, napuštaju gnijezdo i odlaze drugdje – ističe Jurić. Trenutačno se galebovi u gradovima najviše okupljaju i gnijezde pokraj škola i vrtića, gdje brzo dolaze do hrane, iznad supermarketa i pekarnica. Jurić zato apelira na sve da ne bacaju hranu na ulici ili u školskom dvorištu, da ne hrane ptice i da otpad od hrane u kontejnerima na otvorenom dobro zatvore.

Galebovi se hrane u kontejnerima i smeće razvlače po ulicama

Goran Šebelić/Cropix

Snažne ptice

– U protivnom galebovi sve raznesu po ulici i tu se okupljaju. Oni su jake ptice koje bez problema mogu otvoriti poklopac kontejnera ako nije dobro zatvoren i dignuti vrećicu otpada od dva kilograma. Galebovi su divlje ptice koje ne treba hraniti jer se snalaze u prirodi i zato ih nikako ne treba hraniti na ulici. Negdje je to komunalnim redom i zabranjeno, kao u Puli. Isto tako, hranilišta za mačke ne bi trebala biti na ulici, nego zatvorena jer su galebovi jači od mačaka i dođu prije njih – ističe Jurić. Od ove godine u akciju su uključena i hotelska naselja umaške Plave lagune, pa i edukacije djece. Jer galebovi nisu samo agresivni prema ljudima kada traže hranu. Oni su agresivni i kada im se izlegu ptići te počnu učiti letjeti. Mnogi tada ispadaju iz gnijezda, a onda ih čuva čitavo jato, pa im se ne treba približavati.

Ilustracija

Nikola Vilić/Cropix

– Najveću promjenu vidjeli smo u Poreču, gdje ovu akciju provodimo već 14 godina. Isto tako, velika je promjena i u turističkim te hotelskim naseljima, gdje možemo kontrolirati situaciju. Tamo smo smanjili populaciju za 80 posto. U gradovima to ide sporije jer svi moraju znati da nije dovoljna samo zamjena jaja. Potrebno je biti odgovoran u odlaganju otpada i ne hraniti ptice. Zajedničkim trudom možemo onda doći do rezultata – zaključio je Jurić.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/feed