19/03/2025

Šef sindikata: ‘Gaze nas đonom, ali odaziv je izvrstan!‘; Stipić odgovorio ministru: ‘Mene će netko tko je pobjegao iz zbornice učiti poslu?‘

9.53 U zbornici Prehrambeno-tehnološke škole u Zagrebu rezala se torta s natpisom “Štrajk”.

Josip Bandic/Cropix

Josip Bandic/Cropix

Josip Bandic/Cropix

9.48 Vlada ima pravo ne platiti štrajk, ali ne može govoriti da će se nadoknaditi taj posao – poručio je Željko Stipić, čelnik Sindikata Preporod, u razgovoru za N1.

– Bude li se to nadoknađivalo, onda će to biti plaćeno. Ako vlada misli da može kazniti učitelje, bez da kazni učenike… Ako se to bude nadoknađivalo, platit će se. Bude li se nadoknađivalo subotom, platit će se i više – dodao je.

O sjednici vlade i izjavama ministra Fuchsa rekao je:

– Mislio sam da se nešto hitno događa. Ako želite donijeti odluku da štrajk ne bude plaćen, to možete donijeti do dana kad krene obračun plaća. Ovo je samo poruka, zastrašujuća. To je nama neka vrsta komplimenta. Oni ozbiljno shvaćaju ono što mi već tjednima to najavljujemo i na terenu radimo. Ministar? On je na tu prijetnju dodao još nešto, a to je njegova prijetnja da učitelja ima previše. To se može shvatiti kao najava nečeg puno opasnijeg od toga da neće biti plaćen jedan dan u štrajku. Kad to kažete dan uoči štrajka, to znači da ste spremni razračunati se s onim koji vam prave probleme. Znači li to da su spremni na zatvaranjem škola u nekim sredinama?

Odgovorio je i ministru Piletiću koji je rekao da reakcije sindikata nisu opravdane.

– U štrajku svatko treba raditi svoj posao. Uloga je sindikata da štrajk uspije. Neka svatko radi svoj posao. Sad mene koji sam 34 godine u zbornici netko tko je pobjegao iz zbornice prije dvije godine podučava kako brinuti o učenicima?

9.36 – Medijima se upravo obratio Zrinko Turalija, čelnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, poručivši da ih odluke vlade o neplaćanju štrajka neće obeshrabriti. Otkrio je i da je odaziv na štrajk “izvrstan”.

– Očito u ovom društvu moramo vući korake da bismo motivirali i sve ostale. Krenuli su nas gaziti đonom. Kad vas netko udara batinom, a nije spreman sjesti za stol… Ako ne bude stola, bit će štrajka – poručio je Turalija.

Gostujući u emisiji „A sada Vlada“ Hrvatskog radija, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs govorio je o organizaciji rada u školama tijekom štrajka. Ponovio je kako su svi učenici dužni doći u škole, budući da nitko ne može djeci onemogućiti pravo na obrazovanje.

– Još je prerano za podatke o odazivu štrajku, no Ministarstvo je obavilo razgovore s ravnateljima škola i dekanima visokih učilišta te znanstvenih instituta. Ravnatelji imaju jasnu uputu, djeca trebaju doći u školu. Nitko ne može djeci onemogućiti dolazak u školu, pravo na obrazovanje je ustavna kategorija. Ako radi dio učitelja, postoji mogućnost spajanja razreda i organizacija raznih aktivnosti za djecu. Ako doista bude velik broj nastavnika u štrajku, u tom slučaju škola će poslati djecu kući ili organizirati njihovo čuvanje, izjavio je Fuchs.

Zamjene za štrajkaše

Dodao je kako sindikati insistiraju na nastavku svojih akcija, no Vlada neće platiti štrajk.

– Insistirat ćemo na točnoj evidenciji o broju djelatnika u štrajku i to će biti jedini relevantan podatak. Postavit će se pitanje – tko je rekao da djeca ne dolaze u školu? U slučaju da neki nastavnik želi održati nastavu, no učenika nema, tada ćemo  provjeriti tu situaciju. Ako djece nema, jasno je da se nastava ne može odvijati, rekao je Fuchs.

Komentirajući izjavu sindikalca Željka Stipića kako će Radovan Fuchs ostati upamćen po istome kao i bivši ministar prosvjete Božidar Puglednik, kada je 1998. „štrajkolomcima“ odlučio platiti dvostruku dnevnicu što je prozvano „pugelnica“, Fuchs je pojasnio okolnosti plaćanja prekovremenog rada. Naime, Ministarstvo je uoči štrajka najavilo da će biti plaćen prekovremeni rad onim djelatnicima koji će ‘uskakati‘ kao zamjene u nastavu onima u štrajku.

– Gospodin Stipić priča o novoj valuti, „fuchsici“, a mi smo i inače bombardirani svaki dan sa zahtjevima za dodatnim plaćanjem rada, pa ako netko pomaknuo stolicu, traži da se to plati bez obzira je li tijekom radnog vremena ili ne. Prekovremeni rad po zakonu se plaća, pa i ovdje; ako učitelj odraditi nastavu izvan svog radnog vremena bit će plaćen. Nama su na prvom mjestu učenici, djeca, mi stajemo iza njihovih prava iz Konvencije pravima djeteta. Zato što netko štrajka, postoji netko tko će uskočiti kako djeca ne bi imala štetu zbog ovakvog organiziranja aktivnosti od strane sindikata. To je isto kao kada je netko na bolovanju ili odsutan s radnog mjesta, ravnatelj organizira zamjenu i taj prekovremeni rad se plaća, objasnio je Fuchs.

Upitan o potrebi nadoknade nastave rekao je da će se za to još vidjeti, a ukoliko štrajk bude trajao dulje tada Vlada ima drugih mehanizama.

Razlozi za bunt

– Nadam se da će učitelji uvidjeti da za ovo što su tri sindikata priredila naprosto nema potrebe. Nadam se da neće ići dalje, jer najiskrenije, uz sve što je napravljeno za sustav obrazovanja u proteklih šest godina, doista nema razloga za bunt, zaključio je Fuchs.

Govorio je o nikada većim ulaganjima u sustav obrazovanja, uz provedbu čitavog niza reformi, gdje su paralelno plaće rasle svake godine, čak i tijekom covid-krize kada su plaće padale u realnom sektoru.

– Zadnje povećanje bilo je 30 posto, a ići će i dalje. Optuživati da se ništa nije ulagalo, potpuno je krivo i služi da bi se stvarali neredi, rekao je.  

Tri sindikata obrazovanja pred Vladu su stavila pet zahtjeva, a ključni su rast osnovice od 10 posto, linearno povećanje koeficijenata (za osam posto) ili – do primjene novih koeficijenata – uvođenje privremenog prosvjetnog dodatka. Fuchs tvrdi kako bi posljednje bilo protuzakonito.

– O shemi koeficijenata se može razgovarati, je li ona idealna i jesu li potrebne korekcije. Zato je i uspostavljeno Vijeće za praćenje plaća, kako bi Vlada korigirala neke od koeficijenata. Međutim, ne uzimaju se u obzir dodatni faktori zašto je neki koeficijent viši, neki manji. Tri sindikata koja organiziraju štrajk najčešće se pozivaju na usporedbu plaća učitelja i socijalnog radnika, ne uzimajući u obzir različite dodatke. Vijeće mora sve to skupa usporediti, staviti u međuodnos i donijeti neku odluku, rekao je Fuchs uz dodatak kako misli da ova Vlada sve bolje i bolje vrednuje zaposlenike u prosvjeti.

Kako je naveo, povod za pokretanje štrajka bilo je neprihvaćanje potpisa rasta osnovice tri plus tri, dok je sindikalni zahtjev bio četiri plus četiri. Naglasio je kako se predstavnici Vlade i sindikata uskoro ponovo sastaju na pregovorima o daljnjem rastu osnovice u 2026. godini.

Nema ocjenjivanja

Fuchs je potvrdio kako Vlada ostaje pri stavu da na sustav obrazovanja i znanosti neće primjenjivati uredbu o ocjenjivanju djelatnika, što je također jedan od zahtjeva sindikata.

– Primjena odluke o neocjenjivanju se još ne primjenjuje, tako ostaje do daljnjega, a drugi zahtjevi sindikata iznijeti tijekom mirenja, poput rasta osnovice više nije jedan posto više, nego je vraćeno na deset, pa uz to još nekoliko zahtjeva. Mi smo ponudili da možemo razgovarati o nekim stvarima, no oni su odbili potpisati Dodatak I. TKU. Gdje smo tu smo, organizirali su štrajk. I dalje ću poštivati odluku o neocjenjivanju djelatnika, no dalje više nemamo što razgovarati, rekao je Fuchs, uz dodatak kako ne zna što bi sada bio kompromisni dogovor.

– Oni jedino insistiraju na tome da se da apsolutna garancija za linearno povećanje koeficijenata, što ja ne mogu dati. Prijelazna varijanta koju predlažu, a to je prosvjetni dodatak, za to ne postoji zakonsko uporište. Poanta reforme plaća bila je da se maknu kojekakvi dodaci i oni su pretočeni u koeficijente. Jedina mogućnost dodatka koja ostaje jest ukoliko nastupe izvanredne okolnosti. Mi nemamo nikakvih takvih okolnosti, nemamo ratno stanje, nemamo pandemiju, pa nema razloga da se uvede krizni dodatak, rekao je ministar te još jednom ponovio kako nikakvog povoda za štrajk realno nema. Jer, kako kaže, plaće su rasle, Vlada je učinila maksimalno da se prosvjetnim djelatnicima da na značenju, smanjeno je administrativno opterećenje te su ukinute anonimne prijave.

Danas se održava štrajk u obrazovanju u organizaciji triju sindikata

U osnovnim i srednjim školama te na fakultetima i institutima u srijedu ujutro počeo je jednodnevni štrajk upozorenja u organizaciji triju obrazovnih sindikata koji, uz ostalo, traže povećanje osnovice i koeficijenata te zaštitu i primjeren društveni status.

Štrajk organiziraju Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama (NSZSŠ) i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, a po njihovim jučerašnjim najavama održava se u oko 95 posto škola u kojima djeluju.

Kroz proces pregovora s Vladom sindikati su iznijeli pet zahtjeva – traže rast osnovice od 10 posto, povećanje koeficijenata, prosvjetni dodatak te uvođenje privremenog dodatka dok se ne ‘riješi pitanje‘ koeficijenata. 

Osim toga traže odgodu modularne nastave u strukovnim školama za godinu dana, kao i izuzimanje nastavnika od ocjenjivanja definiranog po Zakonu o plaćama i Uredbi o ocjenjivanju.

Predstavnici triju sindikata najavili su da ovim štrajkom “počinju”, a da će “svaki sljedeći štrajk biti dublji, širi, drugačiji”.

Iz resornog Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, kao i Vlade poručili su im da za štrajk nema razloga, a ministar Radovan Fuchs pozvao je roditelje da pošalju djecu u školu jer će nastava biti organizirana.

Ministarstvo je zbog toga izdalo i upute školama o osiguravanju sigurnog boravka učenika, organizaciji školske prehrane i produženog boravka te redovitom informiranju roditelja i učenika.

Osim toga, škole su obvezne evidentirati radnike u štrajku te podatke unijeti u sustav Centralizirani obračun plaća (COP). 

S obzirom na povećane obveze, ravnateljima je omogućeno odobravanje prekovremenog rada djelatnicima. Također, u suradnji s osnivačima i prijevoznicima potrebno je osigurati neometan prijevoz učenika.

Prema odluci Vlade s telefonske sjednice održane u utorak, zaposlenicima u štrajku bit će umanjene plaće i dodaci na plaće za vrijeme sudjelovanja u štrajku.

U današnjem štrajku ne sudjeluje Sindikat hrvatskih učitelja (SHU) jer ga smatraju pravno upitnim i s nejasnim ciljevima. Prema izjavi predsjednice SHU-a Sanje Šprem jedini je zakoniti dio zahtjeva triju sindikata borba za osnovicu. 

Posebnost je i ta da se danas, u vrijeme održavanja štrajka, u osmim razredima osnovnih škola održavaju nacionalni ispiti, odnosno piše se ispit iz prvog stranog jezika.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/feed