February 28, 2025

Veliko državno zemljište kraj Pule dobiva prve nasade: U brijunskom priobalju sadi se čak 100 različitih sorti smokava

Podignuti su prvi trajni nasadi na državnoj zemlji od 60 hektara između Vodnjana i Pule s predivnim pogledom na Brijune. Posađeno je prvih 5 hektara maslina, smokava različitih sorti i različitih uzgojnih oblika, zatim kakiji, bademi, žižule i drijenak. Zasadio ih je Željko Prgomet iz Rovinja koji ima nadaleko poznati rasadnih Skink i koji je poznat baš po uzgoju smokava. Ovo je samo dio onoga što će zasaditi jer na jesen kreće sadnja još 4 hektara ostalih voćaka koje trenutačno priprema u svom rasadniku.

– Bitna nam je bioraznolikost i htjeli smo da čitav ovaj naš projekt ne bude samo proizvodnog karaktera, nego proizvodno edukativnog. Na parceli imamo i jednu spilju oko koje smo posadili planiku, koja je nekad ovdje rasla, upravo radi bioraznolikosti. Prve će u rod smokve, i to za tri godine, kojih će biti nekih stotinjak sorti. Prvenstveno ćemo ih mi prerađivati jer se već sada time bavimo i u svom asortimanu imamo 145 različitih proizvoda od smokava, kaže nam Prgomet.

Nasad smokve i masline, investitor Željko Prgomet, državno poljoprivredno zemljište između Vodnjana i Pule, Foto Barbara Ban

U njegovom susjedstvu njegov brat Damir priprema teren za najveći rasadnik ukrasnog bilja na ovim prostorima na čak 20 hektara koji je planirao uređivati ovog proljeća. No radovi će se prolongirati do jeseni.

– Sredinom ožujka dolazi nam jedna tvrtka iz Engleske koja će početi projektirati vrtni centar i vjerujem da će prva faza biti gotova za tri mjeseca, a da će projektiranje trajati od šest do devet mjeseci, tako da bi s kompletnom izgradnjom krenuli iduće proljeće. Nadamo se da bismo dio već odradili ove jeseni. Bit će to park-šuma sa skulpturama akademskog kipara Deana Jokanovića-Toumina. Radi se o jednom sklopu arboretuma i parka prirode, najavio je Prgomet koji također u Rovinju ima svoj rasadnik na dva hektara te tri vrtna centra u Rovinju, Rijeci i Malinskoj.

Cilj mu je povećati proizvodnju ukrasnog bilja za naše centre, ali i za druge. Bit će to poseban projekt kakav nije viđen na ovom prostorima, najavljuje nam Prgomet. Bit će to rasadnik mediteranskog ukrasnog bilja poput čempresa, mirte, palmi, i slično u koji će Prgomet uložiti između 4 i 5 milijuna eura. Plan mu je kroz novi rasadnik povećati proizvodnju ukrasnog bilja za 30 do 40 posto.

Nasad smokve i masline, investitor Željko Prgomet, državno poljoprivredno zemljište između Vodnjana i Pule, Foto Barbara Ban

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/feed

February 28, 2025

Milanović o angažmanu vojske izvan Hrvatske: ‘Dobro ćemo razmisliti prije nego vas negdje pošaljemo‘

Predsjednik RH i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović poručio je u petak pripadnicima 45. naraštaja ročnika na svečanoj prisegi u vojarni “123. Brigade HV” da će Hrvatska pažljivo razmatrati angažman vojnika izvan domovine.

Milanović je istaknuo da neće biti avanturizma, već će se odluke temeljiti na proračunu, analizi rizika i koristi za državu.

Svečana prisega 45. naraštaja ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju

Nenad Opacak/Cropix

“Kao vrhovni zapovjednik mogu obećati da ćemo svaki put jako dobro razmisliti prije nego donesemo odluku o vašem angažmanu izvan Hrvatske. Razmotrit ćemo gdje ćete ići, što ćete raditi, koje ćete interese štititi i kakvi su rizici“, rekao je Milanović.

Svečana prisega 45. naraštaja ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju

Nenad Opacak/Cropix

Predsjednik je posebno istaknuo važnost obrane Hrvatske unutar njezinih granica. “Vaša prisega govori o slobodi, demokraciji i obrani Hrvatske. Hrvatska se prije svega brani unutar svojih granica, iako ne isključivo”, rekao je.

Upozorio na izazove s kojima se Hrvatska suočava u osiguravanju potrebnih resursa za vojsku. “Hrvatska će morati biti pametna u korištenju onoga što ima kako bi osigurala sve što je potrebno za obranu“, rekao je uz objašnjenje da država ovisi o malom broju dobavljača, a cijene opreme rastu.

Svečana prisega 45. naraštaja ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju

Nenad Opacak/Cropix

Istaknuo potrebu jačanja vojne pričuve, naglašavajući da Hrvatska već 18 godina nema obvezno služenje vojnog roka. “Bez pričuve vojska ne može postojati, moramo graditi profesionalnu vojsku i pričuvu kako bismo osigurali budućnost”, rekao je.

Na svečanosti su prisegu položila ukupno 287 ročnika i ročnica, od čega 281 po redovnom programu te šest vrhunskih sportaša i sportašica po skraćenom programu. Milanović je ovaj veliki odaziv protumačio kao znak optimizma i povjerenja u budućnost.

Svečana prisega 45. naraštaja ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju

Nenad Opacak/Cropix

“Ovo nije običan posao – on je težak, zahtjevan i elitni, ali vaš odabir govori o vjeri u bolje sutra”, zaključio je predsjednik. 

Svečanosti su, uz predsjednika Milanovića, nazočili i državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg, načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga general-pukovnik Tihomira Kundid te brojni drugi.

Svečana prisega 45. naraštaja ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju

Nenad Opacak/Cropix

Svečana prisega 45. naraštaja ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju

Nenad Opacak/Cropix

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/feed

February 28, 2025

Trump bi Hrvatskoj mogao zadati težak udarac

Carine američkog predsjednika Donalda Trumpa od visokih 25 posto zadale bi težak udarac i hrvatskom gospodarstvu, ali i izvozu u SAD koji je narastao na rekordne razine.

Za neke hrvatske tvrtke američko je tržište presudno. Jedna od takvih kompanija je HS Produkt iz Karlovca koja na godinu proizvede najmanje 40 tisuća VHS pušaka za SAD. Dođe li do uvođenja carina, poslovanje bi im moglo biti ozbiljno ugroženo. “Povećanje cijene 20 ili 25 posto je značajan iznos, čime bismo u svakom slučaju izgubili konkurentnost na tržištu”, rekao je za RTL Danas Željko Pavlin, predsjednik Uprave HS Produkta.

Stoga pomno prate signale koji stižu od američkog predsjednika. “Nitko sa sigurnošću ne zna što se može dogoditi. Mi se u svakom slučaju nadamo da se te tarife u konačnici neće ostvariti u ovom smislu i na ovaj način kako to predsjednik Trump govori, nego da će Europa i Amerika naći neki zajednički jezik”, kaže Pavlin.

Iako su primarno orijentirani na tržište Europe, u Ameriku izvozi i Končar. Prošlu godinu zaključili su s dobiti većom od milijardu eura. “Od toga je 11 milijuna eura napravljeno u Americi, kada gledamo one brojke koje se konsolidiraju u Končarevoj bilanci, to su mahom bili mjerni transformatori”, govori predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak. Ameriku vide kao tržište u kojem namjeravaju značajno rasti. “A rast ćemo prije svega tako da ćemo promišljati o lokalizaciji proizvodnje na američkom tlu, da ćemo razmišljati o tome da u nekim segmentima, posebno onima u kojima smo jaki i na europskom tlu, radimo veće iskorake”, govori Kolar.

Iako SAD nije najvažnije izvozno tržište, hrvatske je robe tamo je sve više. Njezina vrijednost u 2024. narasla je 736 milijuna eura, što je 40 posto više u odnosu na godinu ranije kada smo izvezli robe u vrijednosti 527 milijuna eura. Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku u prvih 11 mjeseci 2024. godine najviše smo zaradili na izvozu lijekova (185 milijuna eura), zatim na transformatorima s tekućim dielektrikom (105 milijuna eura). Na trećem su mjestu revolveri i pištolji (82 milijuna eura). U velikoj mjeri u Ameriku izvozimo i džemove, marmelade i paste od voća za koje smo dobili više od 7 milijuna eura.

Stručnjak: ‘Carine su mač s dvije oštrice‘

Carine od visokih 25 posto zadale bi težak udarac hrvatskom gospodarstvu, ali i građanima, kažu stručnjaci. “Ako nešto košta 25 posto više – netko to mora platiti. Pitanje je samo kod tog plaćanja što onaj koji to direktno plaća može prevaliti na partnere u lancu, ali će razina cijena sigurno porasti”, objašnjava ekonomski stručnjak Mladen Vedriš i dodaje: “Carine su mač s dvije oštrice, kako pogađa onoga prema kome je usmjeren, ništa nije manje opasno za onoga tko mač drži u ruci da se i sam posiječe.”

Snježana Korjanac vodi trgovinu s američkim proizvodima u Zagrebu. Ona s druge strane strahuje kakav će biti odgovor Europe. “U našem dućanu je gotovo sve iz Amerike i ako Europa povisi carine, naravno da će to utjecati na prodajnu cijenu naših proizvoda. Isto tako postoji mogućnost da sva roba više neće biti dostupna”, govori Korjanac.

Što kaže ministar?

Ministar financija Marko Primorac poručuje da nitko iz ovoga neće izaći kao pobjednik. “Zaoštravanje uvjeta i trgovinskih odnosa nije nešto što je poželjno. Mislim da to može donijeti štetu svima, nitko iz ovoga neće izaći kao pobjednik”, kaže ministar. Na pitanje može li se tarifni rat preliti na cijene svih proizvoda, i hoće li život biti još skuplji odgovara, Primorac odgovora: “Ako se tako nešto dogodi i ako se dogovor ne postigne, to nije nešto što može donijeti dobro bilo kojoj strani.”

“Zbog najave uvođenja carina europske tvrtke i potrošački očekuju zaštitu. Mi se nadamo da ćemo u razgovoru s našim američkim partnerima pronaći rješenje na obostrano zadovoljstvo“, kazao je za RTL Danas državni tajnik za vanjsku trgovinu Zdenko Lucić.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/feed