February 23, 2025

Papa Franjo i dalje je u kritičnom stanju

Prema najnovijim informacijama iz Vatikana, zdravstveno stanje pape Franje i dalje je kritično. Kako prenosi Sky News, 88-godišnji poglavar Katoličke crkve hospitaliziran je već više od tjedan dana zbog dvostruke upale pluća i kroničnog bronhitisa.

“Sveti Otac doživio je produljenu respiratornu krizu koja je zahtijevala primjenu kisika visokog protoka”, navodi se u službenom priopćenju Vatikana. Zabrinjavajuće je što papa “pati više nego jučer”, a liječnici su mu morali dati i transfuziju krvi zbog otkrivene trombocitopenije.

Unatoč teškom stanju, papa je dio dana proveo sjedeći u naslonjaču, no prognoza je i dalje neizvjesna. Već drugi tjedan zaredom neće predvoditi nedjeljnu molitvu, a očekuje se da će pripremiti pisanu propovijed koju će netko drugi pročitati.

Papa Franjo

Alberto Pizzoli/Afp

Sve se glasnije spekulira i o mogućo papinoj ostavci, o čemu se Vatikan još nije očitovao. Liječnici ističu da Franjo “nije izvan opasnosti”, ali da trenutno ne postoji opasnost od smrtnog ishoda.

Uz respiratorne probleme, papa se bori i s višestrukom infekcijom bakterija i virusa u dišnom sustavu. Očekuje se da će ostati u bolnici Gemelli u Rimu barem još tjedan dana.

Latinska Amerika moli za Franju

Ljudi diljem Latinske Amerike molili su se za papu Franju, prvog vođu Katoličke crkve koji dolazi s tog područja, nakon što je Vatikan u subotu izvijestio da je papa rođen u Argentini u kritičnom stanju u rimskoj bolnici.

Katolici od Meksika do Argentine i Pacifika do atlantskih obala prisustvovali su misama, palili svijeće i pojedinačno molili za papin oporavak.

“Mi … molimo za njega s povjerenjem u Boga i molimo za njegovo zdravlje s radošću”, rekao je argentinski svećenik Adrian Bennardins.

Pohvalio je Franju što je globalnu Katoličku crkvu učinio “bližom, jednostavnom, bratskom, ne izostavljajući nikoga”.

Oko 54 posto Latinoamerikanaca izjasnilo se kao katolici u istraživanju Latinobarometra iz 2024. koje je intervjuiralo ljude u 18 zemalja, što je pad u odnosu na 80 posto 1995.

Među vjernicima, ljudi su rekli da osjećaju srodstvo s Franjom, koji je postao Papa 2013. i primljen u bolnicu 14. veljače, zbog kulturološke sličnosti.

“Budući da je Latinoamerikanac, on govori naš jezik i dijeli osjećaje latinoameričke zajednice jer dolazimo iz slične kulture”, rekao je Grisel Jimenez koji je prisustvovao misi u bazilici Guadalupe u Mexico Cityju.

Franjo je započeo svoju karijeru kao isusovački svećenik u Argentini, a kasnije je služio kao nadbiskup Buenos Airesa i kardinal.

U Buenos Airesu, papina slika s izrazom “grad moli za vas” projiciran je na čuveni gradski obelisk u noći s petka na subotu.

Argentina je ranije ovog tjedna uputila nacionalni poziv svim “viljama” i “bariosima” – siromašnim četvrtima i gradovima – da mole za Papu.

Gabriel Indihar (50) poslušao je poziv, vjerujući u snagu zajedničke molitve.

“Kada zajednica moli zajedno, ona ima veći doseg do Boga tako da on može učiniti te čudesne preobrazbe”, rekao je Indihar. “To je zahtjev koji upućujemo papi.”

U susjednom Brazilu, najvećoj katoličkoj zemlji na svijetu, ljudi su se također pridružili molitvama.

“Kao katolik, ne radi se samo o štovanju Krista, već i o molitvi za papu, molitvi za našu crkvu i molitvi za svijet”, rekao je Helio Martins Da Silva, vjernik u Sao Paulu.

Zdravstveno stanje pape Franje pogoršalo se u protekla 24 sata, priopćio je Vatikan u subotu, dodavši da je pretrpio “produženu respiratornu krizu nalik astmi” i da je primio transfuziju krvi.

“Sveti Otac je na oprezu i proveo je dan u stolici, iako mu je lošije nego jučer. U ovom trenutku prognoza je i dalje neizvjesna”, priopćio je Vatikan.

Franjo je primljen u rimsku bolnicu Gemelli 14. veljače nakon što je nekoliko dana imao problema s disanjem. Otad mu je dijagnosticirana obostrana upala pluća.

Vatikan je objavio da su liječnici papi morali prepisati “visoki protok” kisika zbog poteškoća s disanjem i da su transfuzije krvi bile potrebne jer su testovi pokazali da je imao nisku razinu trombocita, što je povezano s upalom pluća.

“Stanje Svetog Oca i dalje je kritično”, navodi se u priopćenju. “Papa nije izvan opasnosti.”

Gemelli bolnica u Rimu

Alberto Pizzoli/Afp

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

February 23, 2025

Danas je jedan od najvažnijih dana u modernoj povijesti Europe

Ishod današnjih parlamentarnih izbora u Njemačkoj neće biti presudan samo za njemačke građane, nego i za budućnost cijelog Starog kontinenta koji se, baš kao i Njemačka, nalazi na povijesnoj prekretnici.

Pariz, London, Rim i Varšava čekaju da vide tko će u ponedjeljak preuzeti kormilo nad zatrokiranim gospodarskim motorom Europske unije, a ankete daju prednost Friedrichu Merzu, lideru demokršćanske stranke CDU, socijalno konzervativnom njemačkom poduzetniku koji je godinama bio na čelu najvećeg ulagačkog fonda na svijetu.

Protuprosvjednici blokiraju cestu i krajnje desničare u Berlinu

Odd Andersen/Afp

Friedrich Merz i njegov CDU – i sestrinski CSU – prema anketama bi trebali dobiti oko 30 posto glasova Nijemaca, a u kampanji su isticali Merzove gospodarske reference, navodeći da će on donijeti teške odluke i izbaviti Njemačku iz nezabilježene ekonomske krize. Nijemci žive sve lošije, njemačku svjetski poznatu industriju potopila je vanjska konkurencija nakon što su joj prve udarce zadali covid-19 i zavrtanje ruskih plinskih pipa, a u zemlji je u usponu krajnja desnica, radikalna i za pojmove drugih europskih krajnjih desnica. 

Zemlju od prošle godine potresaju teroristički napadi čiji su počinitelji mahom bili imigranti. Alternativa za Njemačku, velikim dijelom upravo zbog toga, u anketama je druga politička snaga u zemlji i ima podršku čak 20,5 posto Nijemaca – svakog petog građanina. Takva snaga u parlamentu neviđena je od Drugoga svjetskog rata i u skladu je s globalnim trendovima.

PROČITAJTE VIŠE Jutarnji u utvrdi njemačke radikalne desnice: ‘Obožavamo Thompsona, ali nažalost, prolazimo isto što i on‘

Friedrich Merz

Volker Hartmann/Afp

Alice Weidel 

Fabrizio Bensch/Afp

Analize se slažu da će ponedjeljak označiti kraj kancelara Olafa Scholza koji je vladao u sklopu tzv. semafor koalicije i čije su upravljanje Njemačkom obilježili unutarkoalicijsko svađanje i politička paraliza zemlje. Scholzov SPD ima oko 15 posto podrške, a posljednje ankete prije dana odluke pokazivale su da se Slobodni demokrati (FPD – liberali) i dvije krajnje lijeve stranke – Die Linke i Savez Sahre Wagenknecht (BSW) – bore da prijeđu prag od pet posto iako je Die Linke zabilježio solidan rast posljednjih tjedana. Ovisno o tome kako prođu male stranke, očekuje se koalicijski dogovor u jednoj od tri kombinacije: CDU i Zeleni, CDU i SPD – tzv. velika koalicija te CDU, Zeleni i SPD. Prelazak praga FPD-a potencijalno bi unio promjene u koalicijsku križaljku, no put do dogovora mogao bi biti mukotrpan i dug.

Američka administracija pomno će pratiti rezultate. Elon Musk, koji je desna ruka američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegov glavni “spin doktor” na međunarodnoj političkoj sceni, pomagao je AfD-u da dođe do što većeg broja glasova. Poručio je da samo AfD može “spasiti Njemačku”, a s lidericom te stranke Alice Weidel napravio je intervju po uzoru na intervju koji je napravio s Trumpom prije nego što je Trump trijumfalno ušao u Bijelu kuću. Musk se nije ustručavao ni od komentara visoke politike u Njemačkoj, među ostalim je otvoreno vrijeđao Olafa Scholza i neke druge političare. 

Pokušavajući utjecati na izbore u Njemačkoj, potpredsjednik SAD-a J. D. Vance u nedavnim je govorima rekao da Europa mora srušiti postojeće “vatrozide”, sugerirajući da bi velike tradicionalne europske stranke trebale odustati od politike zajedničkog blokiranja ulaska krajnje desnih stranaka u vladu. Vance se čak obrušio na slobodu govora u Njemačkoj i Europi, tvrdeći da Europljani žive pod “režimima”. Međutim, prema svim dostupnim izjavama i najavama, AfD, koliko god da mu rasla podrška, neće moći ući u njemačku vladu.

PROČITAJTE VIŠE I njemačka oporba nezadovoljna Trumpovim planom za Ukrajinu: ‘To se ne radi, pogotovo ne prijateljima‘

Kancelar Olaf Scholz

Ralf Hirschberger/Afp

No, izgledni kancelar Merz i dalje bi mogao biti u nezgodnoj poziciji jer osim što bi koalicijski pregovori mogli potrajati, takva nova vladajuća bilaterala ili trilaterala mogla bi zapinjati na brojnim pitanjima, pogotovo proračunu i fiskalnoj politici.

Među ključnim stavkama izbornih programa u slučaju CDU-CSU je smanjenje poreznog opterećenja, rezanje socijalne pomoći i zatvaranje njemačkih granica. Na jednom od posljednjih skupova uoči izbornog dana Merz je poručio da će Njemačka pod njegovim vodstvom zauzeti snažniju poziciju na međunarodnoj sceni te da će “značajan dio vremena posvetiti držanju Europske unije na okupu” s obzirom na “tektonske pomake u svjetskim središtima moći”.

Scholzov SPD bi podigao poreze za najbogatije i pokrenuo investicijski fond za državnu infrastrukturu vrijedan 100 milijardi eura. Zeleni žele nastavak odmicanja od fosilnih goriva i popuštanje kočnica za zaduživanje, a AfD traži pooštravanje politike prema imigrantima, nastavak kupnje ruskog plina i neprijateljski je orijentiran prema Bruxellesu, a prijateljski prema Moskvi.

Za razliku od prošlog saziva, u kojem je bilo rekordnih 735 zastupnika, u novom Bundestagu trebalo bi sjediti 630 zastupnika.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

February 22, 2025

Reuters ekskluzivno otkrio detalje najnovije Trumpove ucjene. Ako je istina, Ukrajinu čeka i vojni i civilni potres

Američki pregovarači su navodno zaprijetili da će Ukrajini onemogućiti pristup Starlinku ako se ne uspije postići dogovor o mineralima, piše Newsweek, pozivajući se na izvore Reutersa. 

To su izjavila “tri izvora upoznata s tim” koja su razgovarala s Reutersom.

Starlink Kijevu i njegovoj vojsci pruža ključnu internetsku povezanost. Postoji oko 42.000 Starlink terminala koji rade u bolnicama, tvrtkama i vojnim objektima u Ukrajini, prema The Kyiv Independentu.

Donald Trump

Jim Watson/Afp

“Gubitak Starlinka promijenio bi igru”, rekla je za Reuters Melinda Haring, viša suradnica Atlantic Councila.

Nedavno je Zelenski odbio prijedlog SAD-a kojim bi američke tvrtke dobile 50 posto vlasništva nad ukrajinskim nalazištima rijetkih minerala, kao način da se zemlja oduži za vojnu pomoć.

PROČITAJTE VIŠE S Trumpom se može samo na jedan način. Onako kako to radi Macron

Volodimir Zelenski

Dia Images/abaca/abaca Press/profimedia/Dia Images/abaca/abaca Press/profimedia

Zelenski je odbio potpisati sporazum, uz stav da je previše fokusiran na interes SAD-a i da nedostaju odredbe koje bi pomogle u odvraćanju buduće ruske agresije, izvijestio je The Associated Press.

“Nisam dopustio ministrima da potpišu sporazum jer po mom mišljenju nije spreman zaštititi nas i naše interese”, rekao je Zelenski na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji.

Povrh toga, SAD i Rusija održali su mirovne pregovore bez Ukrajine u Saudijskoj Arabiji, a Zelenski je rekao da je Trump pod utjecajem ruskih dezinformacija, dok je Trump Zelenskog nazvao “diktatorom bez izbora”.

Pristup Ukrajine Starlinku doveden je u pitanje u raspravama najmanje dva puta, navodi Reuters.

Prvi put nakon što je Zelenski odbio prijedlog Bessenta, a drugi put u četvrtak, tijekom sastanka s američkim izaslanikom za Ukrajinu Keithom Kelloggom.

PROČITAJTE VIŠE Iz Washingtona sad i prijete Kijevu da potpišu sporazum koji Trump traži, samo je jedan američki dužnosnik ostao uz Zelenskog

Elon Musk

Alex Wong/Getty Images Via Afp

Reuters je izvijestio da je Kijevu rečeno da se suočava s neminovnim gašenjem Starlinka ako ne postigne dogovor o mineralima.

Elon Musk je poslao tisuće Starlink terminala u Ukrajinu kako bi zamijenio komunikacijske usluge koje je Rusija uništila nakon početka svoje invazije 2022. Milijarder je kasnije ograničio pristup jer je postao kritičniji prema načinu na koji Kijev vodi rat.

Reutersov izvor je rekao: “Ukrajina živi na Starlinku. Oni to smatraju svojom zvijezdom Sjevernjačom. Gubitak Starlinka bio bi veliki udarac.”

Mike Waltz, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost, rekao je tijekom prethodne konferencije za novinare: “Potrebno je duboko cijeniti ono što su američki ljudi i američki porezni obveznici, kao i predsjednik Trump u svom prvom mandatu učinili.”

U četvrtak je Zelenski objavio na X-u: “Dan intenzivnog međunarodnog rada. Moj sastanak s generalom Kelloggom vraća nadu, a potrebni su nam čvrsti sporazumi sa SAD-om—sporazumi koji će uistinu funkcionirati. Naložio sam svom timu da radi brzo i vrlo razumno.”, piše Newsweek.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed