06/03/2025

Putin potegao ključan potez u zbližavanju sa SAD-om; Ukrajinci: ‘U problemu smo, situacija je jako opasna‘; Rusi Macronu: ‘On vodi u ponor‘

Ključni događaji

Europski čelnici danas se sastaju na summitu u Bruxellesu

Razgovarat će se o povećanju izdvajanja za obranu i pomoć Ukrajini

Norveška je najavila da će “značajno” povećati pomoć Ukrajini

U ruskim zračnim napadima na Ukrajinu poginulo je osam osoba

Rusija je imenovala novog veleposlanika u Americi

Francuska je ponudila obavještajnu pomoć Ukrajini

Norveški premijer: Značajno povećavamo pomoć Ukrajini, a to što rade Amerikanci je žalosno

Dok se čeka početak summita u Bruxellesu (12.30), dobre vijesti za Ukrajinu stižu sa sjevera Europe. Norveški premijer Jonas Gahr Støre jutros je održao govor u parlamentu u kojem je najavio da će “značajno” povećati izdvajanja za pomoć Ukrajini.

– Naša zemlja suočava s najozbiljnijom sigurnosnom situacijom od Drugog svjetskog rata – rekao je Støre, a prenosi Guardian.

Osvrnuo se i na poteškoće u suradnji s novom američkom administracijom pod vodstvom Donalda Trumpa, ali dodao da se nada nastavku odnosa. Američki prekid vojne pomoći nazvao je “vrlo žalosnim” te pohvalio Veliku Britaniju i Francusku jer su preuzele vodeću ulogu u europskoj potpori Ukrajini.

Jonas Gahr Støre

Handout/Afp

Govorio je i o nužnosti da se norveško društvo bolje pripremi za sve potencijalne krize te ponovio pozive na “jačanje civilne otpornosti”.

Osam poginulih u ruskim zračnim napadima 

Najmanje osam osoba poginulo je u noćašnjim ruskim zračnim napadima diljem Ukrajine. Kako smo već prenijeli, četiri osobe poginule su u Krivij Rihu, rodnom gradu Volodimira Zelenskog, gdje je hotel u središtu grada pogođen raketom. BBC javlja da su još četiri osobe stradale u napadima na regiju Donjeck, Harkiv, Sumi i Herson.

Plenković na summit otputovao sa slovenskim premijerom

Hrvatski premier Andrej Plenković otputovao je u Bruxelles na summit EU-a u zrakoplovu hrvatske vlade zajedno sa slovenskim kolegom Robertom Golobom.

“Zajedno s Robertom Golobom otputovao sam na izvaredni sastanak Europskog vijeća na kojem ćemo raspraviti o dugoročnoj podršci Ukrajini  i europskoj obrani. Nastavljamo graditi prijateljske odnose Hrvatske i Slovenije i suradnju u pogledu zajedničkih sigurnosnih izazova”, objavio je Plenković na društvenoj mreži X.

Čelnici država članica EU-a sastaju se u četvrtak u Bruxellesu na izvanrednom summitu, koji bi mogao biti prekretnica u stvaranju obrambene unije nakon što je postaje sve jasnije da ne mogu računati na Sjedinjene Države kao jamca sigurnosti.

Na summitu će sudjelovati i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji je pod velikim pritiskom Sjedinjenih Država da prihvati prekid vatre bez traženih sigurnosnih jamstava.

Zajedno s predsjednikom @vladaRS Robertom Golobom otputovao sam 🛩️ na izvanredni sastanak @EUCouncil, na kojem ćemo raspraviti o dugoročnoj podršci #Ukraine i europskoj obrani. Nastavljamo graditi prijateljske odnose 🇭🇷🇸🇮 i suradnju u pogledu zajedničkih sigurnosnih izazova. pic.twitter.com/cfPnP40cB4— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) March 6, 2025

Veliki zaokret napravljen je u Njemačkoj, gdje je u pregovorima u stvaranju nove koalicijske vlade dogovorena uspostava izvanproračunskog fonda od 500 milijardi eura za obranu i jačanje konkuretnosti.

Summit je posvećen jačanju europske obrane i potpori Ukrajini. Prije početka summita (12.30) ponovno će se sastati veleposlanici država članica koji će pokušati usuglasiti tekst zaključaka kojima se protivi Mađarska i Slovačka.

Slovačka traži da se u tekstu spomene tranzit plina preko Ukrajine, dok Mađarska upozorava na nepremostive razlike u pristupu prema Ukrajini. Ostaje otvoreno kako će se ostali čelnici postaviti ako te dvije zemlje ostanu pri svom stajalištu.

Čelnici će na stolu imati prijedlog plana za naoružavanje Europe, koji je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila u utorak. Po njezinim riječima, plan bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za obranu.

Putin imenovao novog veleposlanika u Americi

Da odnosi između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država nastavljaju zatopljavati, pokazao je i potez ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je imenovao novog veleposlanika u SAD-u, javlja BBC. Nakon što je gotovo pola godine to mjesto bilo upražnjeno, novi veleposlanik bit će Aleksander Darčijev, koji je ranije bio ruski ambasador u Kanadi.

Obnavljanje diplomatskih odnosa bila je jedna od tema na nedavnim američko-ruskim sastancima u Rijadu i Istanbulu.

Vladimir Putin

Sergei Bobylyov/Afp

Ukrajinski zastupnik: U problemu smo, situacija je jako opasna

Ukrajina je sad u velikom problemu, izjavio je oporbeni zastupnik Oleksij Gončarenko komentirajući činjenicu da je Donald Trump odlučio stopirati svu vojnu i obavještajnu pomoć Ukrajini.

– Situacija je jako, jako opasna. Deseci tisuća ljudi ugroženi su zbog toga. Prema Trumpu moramo biti jasni oko naših namjera te postići dogovor tako da ukrajinski zahtjevi budu ispunjeni – rekao je Gončarenko.

Dodao je da se nada “konkretnim koracima” na današnjem summitu u Bruxellesu, ali naglasio:

– Ne možete uništiti rusku raketu priopćenjem.

Rusi kritiziraju i ismijavaju Macrona: ‘Njegove lažne sugestije vode u ponor‘

Ruski dužnosnici i zakonodavci su u četvrtak kritizirali francuskog predsjednika Emmanuela Macrona jer je rekao da Rusija prijeti Europi te upozorili da bi takve izjave mogle približiti zapad novom svjetskom ratu.

Ruska invazija na Ukrajinu dovela je do najvećeg sukoba zapada i Rusije od kubanske raketne krize 1962., a Kremlj i Bijela kuća su upozorili protiv pogrešnih koraka koji bi mogli prouzročiti Treći svjetski rat.

No, napredovanje ruskih snaga u Ukrajini 2024., odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napravi zaokret u američkoj politici prema Ukrajini i Rusiji te njegov zahtjev za mirovnim sporazumom kako bi se okončao rat izazvao je krizu među europskim silama, koje se boje da Sjedinjene Američke Države okreću leđa Europi.

Emmanuel Macron u obraćanju naciji

Ludovic Marin/Afp

Macron je u obraćanju naciji u srijedu rekao da je Rusija “prijetnja za Francusku i Europu”, a da je Ukrajina već sada “globalni sukob”  te da je on otvoren prema raspravi o proširenju francuskog nuklearnog kišobrana na saveznike u Europi.

– Takva pogrešna analiza dovodi do kobnih grešaka – kazao je Konstantin Kosačev, utjecajni ruski zastupnik, koji je kazao da je Macron krivo shvatio reakciju Rusije na proširenje i agresiju vojnog saveza predvođenog SAD-om prema Rusiji.

PROČITAJTE VIŠE Dramatično TV obraćanje Emmanuela Macrona: ‘Dogovorili smo se za idući tjedan. Žalim zbog svega, ali kreće nova era!‘

– Macron manijakalno svojim građanima, saveznicima i cijelom svijetu nameće posve pogrešan koncept onoga što se zbiva – ‘Rusi dolaze!‘ Takvi krivi zaključci i lažne sugestije vode u ponor.

Rusija i SAD su daleko najveće nuklearne sile u svijetu, te svaka od njih ima preko 5000 nuklearnih bojnih glava. Treća je Kina s oko 500, potom Francuska s 290 i Ujedinjeno Kraljevstvo s 225, prema Federaciji američkih znanstvenika.

Ruski dužnosnici kažu da žestoka retorika Macrona, britanskog premijera Keira Starmera i drugih europskih sila tijekom proteklih dana naprosto nema pokriće tvrdom, vojnom moći te ističu rusko napredovanje na bojištu u Ukrajini.

Predsjednik Vladimir Putin je prošle godine naredio da se veličina redovne vojske poveća sa 180.000 na 1,5 milijuna aktivnih pripadnika oružanih snaga, što bi je učinilo drugom najvećom u svijetu nakon kineske.

Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, ismijala je Macronove tvrdnje da Francuska ima najučinkovitiju vojsku u Europu.

Marija Zaharova

Sefa Karacan/Anadolu Via Afp

Sergej Markov, bivši savjetnik Kremlja, kazao je da je Macron oklevetao Rusiju lažima i vojnom propagandom.

Putin je u više navrata kao besmislice odbacio zapadne tvrdnje da bi Rusija jednog dana mogla napasti članicu NATO saveza, što bi se prema povelji saveza smatralo napadom na sve 32 članice saveza.

Ukrajina i zapad govore da Putin u Ukrajini provodi grabež teritorija u imperijalističkom stilu te su opetovano obećale da će poraziti Rusiju, koja trenutačno zauzima nešto manje od 20 posto Ukrajine, uključujući poluotok Krim te istočnu i južnu Ukrajinu.

Putin rat prikazuje kao dio povijesne borbe sa zapadom, za koji tvrdi da je ponizio Rusiju nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. tako što je proširio NATO i ušao u ono što smatra sferom utjecaja Moskve, što uključuje Ukrajinu.

Kosačev je rekao da se Macron odmiče od nasljeđa bivšeg predsjednika Charlesa de Gaullea i dodao da očito traži kako prebaciti krivnju za sve francuske i europske probleme isključivo na Rusiju.

Francuska nudi obavještajne podatke Ukrajini

Nakon što su Sjedinjene Američke Države prekinule dostavu obavještajnih podataka Ukrajini, Francuska nudi svoju pomoć. Sébastien Lecornu, ministar obrane, izjavio je za radio France Inter da su Francuzi spremni popuniti prazninu koja je nastala odlukom iz SAD-a.

– Nema nijednog agenta DGSE-a (Francuska obavještajna agencija, op. a.), nijednog časnika generalštaba u Francuskoj koji smatra da Rusija nije prijetnja. Također, predsjednik Republike zatražio je od mene da ubrzam pakete francuske pomoći za Ukrajinu, kako bih nadoknadio američku pomoć koja više ne dolazi – rekao je Lecornu.

Sébastien Lecornu: “Il n‘y a pas un agent de la DGSE, pas un officier d‘état-major en France qui considère que la Russie n‘est pas une menace” #le710inter pic.twitter.com/6AQSvoZ5yr— France Inter (@franceinter) March 6, 2025

Medvedev se ruga francuskom predsjedniku: ‘Micron nikome nije prijetnja‘

Nakon sinoćnjeg izvanrednog obraćanja naciji francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, stigla je i reakcija iz Rusije. Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, koji je sada dopredsjednik ruskog Vijeća sigurnosti, narugao se Macronu na društvenoj mreži X.

“Rusija je postala, dok vam ovo govorim i u godinama koje dolaze, prijetnja Francuskoj i Europi, kaže Macron. Ipak, Micron sam po sebi ne predstavlja veliku prijetnju. Nestat će zauvijek, najkasnije 14. svibnja 2027. (kraj Macronovog mandata, op. a.) I nikome neće nedostajati”, napisao je Medvedev.

Russia has become, as I speak to you and for years to come, a threat to France and Europe, says Macron. Micron himself poses no big threat though. He’ll disappear forever no later than May 14, 2027. And he won’t be missed.— Dmitry Medvedev (@MedvedevRussiaE) March 5, 2025

Rusi napali rodni grad Zelenskog: ‘Ovaj teror protiv života treba zaustaviti‘

U ruskom raketnom napadu na Krivij Rih, rodni grad ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, poginule su najmanje četiri osobe, a 31 je ranjena, prenosi BBC.

Jedna od raketa pogodila je hotel u središtu grada, uništivši pritom 13 apartmanskih blokova i 12 trgovina. Jurij Sak, savjetnik u ukrajinskom Ministarstvu strateških industrija, rekao je da se radi o napadu na “civilni, miroljubivi hotel”.

Zelenski je otkrio da su u hotelu bili američki i britanski volonteri iz humanitarne organizacije te da je operacija izvlačenja trajala cijelu noć.

– Preživjeli su jer su uspjeli sići iz svojih soba. Ali nažalost, četvero ljudi je poginulo u napadu. Ranjeno je više od 30 ljudi, svima je pružena potrebna pomoć. Sve službe spašavanja i dalje rade na mjestu događaja. Ne smije biti pauze u pritisku na Rusiju da zaustavi ovaj rat i teror protiv života – rekao je ukrajinski predsjednik.

Napad na Odesu

Oleksandr Gimanov/Afp

To nije bio jedini napad koji su ruske snage izvele noćas. U napadu dronom na Odesu, lučki grad na obali Crnog mora, ozlijeđene su dvije osobe te uništena jedva dvokatnica.

Prema informacijama koje je objavila ukrajinska vojska, Rusi su noćas lansirali 112 dronova i dvije rakete. Od toga su 68 dronova oborile ukrajinske zračne snage, dok ih je 43 izgubljeno “bez negativnih posljedica”.

EU čelnici pokušat će dogovoriti veća obrambena izdvajanja i pomoć Ukrajini

Čelnici Europske unije okupit će se u četvrtak u Bruxellesu kako bi pronašli odgovor na drastičan zaokret Sjedinjenih Država u potpori ratom razorenoj Ukrajini.

U utrci s vremenom čelnici EU-a nastoje pronaći rješenja kako povećati potrošnju na obranu radi dodatne podrške Ukrajini i značajnog poboljšanja europskog obrambenog kapaciteta.

Čelnicima EU pridružit će se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, potvrdio je u srijedu Kijev.

Čelnici će raspravljati o planu koji je predstavila Europska komisija za mobilizaciju oko 800 milijardi eura za pomoć Ukrajini i ulaganja u obranu.

Komisija je predložila davanje 150 milijardi eura zajmova za koje se nada da će biti usklađeni s privatnim kapitalom i dodatnim financiranjem Europske investicijske banke.

Novac će se potrošiti na proturaketnu obranu, topničke sustave, projektile i streljivo, bespilotne letjelice i sustave protiv bespilotnih letjelica te na rješavanje drugih potreba, od kibernetičke do vojne mobilnosti.

Njemački kancelar Olaf Scholz planira prisustvovati samitu.

U Bruxellesu se očekuje i Friedrich Merz, koji je pobijedio na prošlomjesečnim parlamentarnim izborima u Njemačkoj i koji će vjerojatno naslijediti Scholza, na skupu konzervativnih čelnika.

Friedrich Merz i predsjednik europskog vijeća Antonio Costa

Nicolas Tucat/Afp

Proteklih dana u Uniji se nadaju izbjeći da jedinstvo i solidarnost EU-a s Ukrajinom sabotira mađarski premijer Viktor Orban, koji je prema Kremlju nastrojen prijateljski.

Orban je prošlog vikenda objavio svoju namjeru da blokira nove napore vojne potpore Ukrajini na samitu.

U pismu predsjedniku Europskog vijeća Antoniju Costi, koji će predsjedati razgovorima u četvrtak, Orban je sugerirao da bi Europska unija trebala slijediti primjer SAD-a i uključiti se u izravne pregovore s Rusijom o prekidu vatre i sporazumu u Ukrajini.

Costa je odgovorio da bi se Unija trebala pripremiti za sudjelovanje u raspravama za postizanje pravednog i trajnog mira, ali i za doprinos snažnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u srijedu je uoči samita s ostalim europskim čelnicima primio Orbana na razgovor u Elizejskoj palači.

U utorak su Scholzovi socijaldemokrati i Merzovi konzervativci najavili da će stroga njemačka pravila o novom zaduživanju, takozvana dužnička kočnica, biti ublažena za konkretna ulaganja u obranu.

Američko zaustavljanje razmjene obavještajnih podataka povećava pritisak na Ukrajinu

SAD je privremeno zaustavio razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom, potvrdio je u srijedu direktor CIA-e John Ratcliffe, pojačavajući pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da surađuje s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u rješavanju ukrajinske krize i dogovoru o američkom pravu na ukrajinske minerale.

Prekid dostave tih podataka, koji bi mogao koštati života jer ugrožava sposobnost Ukrajine da se obrani od ruskih raketnih napada, uslijedio je nakon obustave američke vojne pomoći Kijevu ovog tjedna.

To naglašava Trumpovu spremnost na bespoštednu igru ​​sa saveznikom dok se okreće pomirljivijem pristupu Moskvi udaljavajući se istodobno od prethodno snažne potpore SAD-a Ukrajini.

Čini se da pritisak djeluje jer je Trump u utorak rekao da je primio pismo od Zelenskog u kojem je ukrajinski čelnik rekao da je spreman sjesti za pregovarački stol.

“Mislim da će na vojnom i obavještajnom planu privremeni prekid biti ukinut”, rekao je Ratcliffe za Fox Business Network.

“Mislim da ćemo raditi rame uz rame s Ukrajinom jer se moramo oduprijeti agresiji tamo, ali stvoriti bolje okolnosti kako bi mirovni pregovori krenuli naprijed”, rekao je.

Izvor upoznat sa situacijom, govoreći pod uvjetom anonimnosti, rekao je da je Trumpova administracija zaustavila “sve”, uključujući podatke o metama koje je Ukrajina koristila za udare na ruske ciljeve.

Drugi izvor rekao je da je razmjena obavještajnih podataka samo “djelomično” prekinuta, ali nije dao više detalja.

Washington je u ponedjeljak obustavio vojnu pomoć Kijevu nakon katastrofalnog sastanka u Ovalnom uredu u petak kada su se Trump i Zelenskij posvađali pred svjetskim medijima.

Sukob je odgodio potpisivanje sporazuma koji bi SAD-u dao pravo na ključne minerale u Ukrajini, što je Trump zahtijevao kako bi ponovno uveo američku vojnu pomoć.

Donald Trump

Jeff Kowalsky/Afp

Zelenskij je u srijedu rekao da je došlo do “pozitivnog pomaka” po tom pitanju i da bi se dužnosnici dviju zemalja uskoro mogli ponovno sastati.

Bijela kuća je priopćila da preispituje svoju odluku o prekidu financiranja Ukrajine i da su razgovori dviju zemalja o ugovoru o mineralima u tijeku.

Visoki dužnosnik administracije rekao je u srijedu da se očekuje da će se potpisivanje dogoditi uskoro i da će to biti prvi korak prema duljim pregovorima Ukrajine, Washingtona i Rusije o okončanju rata.

U obraćanju Kongresu u utorak navečer Trump je rekao da je Kijev spreman potpisati ugovor o mineralima.

Trump je također rekao da je bio u “ozbiljnim razgovorima s Rusijom” i dobio snažne signale da je spremna za mir.

“Vrijeme je da se prekine ovaj besmisleni rat. Ako želite okončati ratove, morate razgovarati s obje strane”, rekao je.

Nekoliko demokrata kritiziralo je obustavu razmjene obavještajnih podataka.

Senator Mark Warner, potpredsjednik senatskog odbora za obavještajne poslove, rekao je da “nepromišljena odluka” pokazuje da je Trump predao američku moć Rusiji.

“Da budem jasan: prekid obavještajne podrške našim ukrajinskim partnerima koštat će (Ukrajince) života”, rekao je demokrat iz Virginije.

Europske zemlje trude se povećati izdvajanja za obranu i zadržati potporu Ukrajini.

Diplomati su rekli da Francuska i Britanija namjeravaju finalizirati mirovni plan koji će predstaviti SAD-u, dok je nizozemska vlada rekla da će rezervirati 3,5 milijardi eura za pomoć Ukrajini 2026.

SAD pruža ključne obavještajne podatke Ukrajini za njezinu borbu protiv moskovskih snaga, uključujući informacije koje su pomogle osujetiti namjeru ruskog predsjednika Vladimira Putina da zauzme Kijev na početku njegove invazije u veljači 2022.

Ali u manje od dva mjeseca na dužnosti, Trump je preokrenuo politiku SAD-a, zapanjivši i otuđivši europske saveznike te je izazvaoi zabrinutost za budućnost NATO saveza.

Također je okončao Putinovu izolaciju telefonskim razgovorima s ruskim čelnikom i ruskih i američkih dužnosnika u Saudijskoj Arabiji i Turskoj, iz kojih su Ukrajina i njezini europski saveznici bili isključeni.

Iako je Europska unija navikla na krize, ova s Ukrajinom bi ju ipak mogla pobijediti, piše Politico uoči sastanka 27 čelnika EU koji će se u Bruxellesu održati u četvrtak. Oni znaju da bi se cijela sigurnosna arhitektura postavljena nakon 1945., ona koja ovisi o potpori SAD-a, mogla svaki čas srušiti.

Nakon što se Donald Trump vratio u Bijelu kuću, dužnosnici europskih vlada izjavili su za POLITICO da priznaju da je došao trenutak da riječi pretoče u djela, ali neki već strahuju da bi moglo poći po zlu.

Dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron g utost da se događaji odvijaju brže nego što se mogu nositi s njima.

PROČITAJTE VIŠE Što će biti ako Trump trajno ukine vojnu pomoć Ukrajini? Jasno je zašto je Zelenski munjevito okrenuo ploču…

– Scenarij iz noćne more je da SAD uskoro objavi dogovor kojim se prihvaća većina zahtjeva Rusije, a zatim kaže Ukrajini i Europi da to uzmu ili ostave, kaže zamjenik glavnog direktora Kraljevskog instituta za ujedinjene službe u Londonu, Malcolm Chalmers.

Ursula von der Leyen i Volodimir Zelenski

Handout/Afp

Čelnici EU nisu u strahu samo od SAD-a. Diplomati se već spremaju za prorusku skupinu čelnika predvođenih mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. 

Čelnici će na ovom sastanku na vrhu razmišljati o tome kako mogu brzo preusmjeriti resurse za jačanje nacionalnih vojski, a istodobno dati potporu Ukrajini, primjerice, ponovnim potvrđivanjem njezina puta prema članstvu u EU. Pokušat će dovesti i do još jedne obaveze sankcija za Rusiju.

– Europa se suočava s jasnom i trenutačnom opasnošću u razmjerima koje nitko od nas nije vidio u svom odraslom životu, napisala je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. 

Financiranje vojske nije tradicionalno bilo pitanje EU, no čelnici će raspravljati o načinima na koji se stvari mogu učiniti na središnjoj razini. 

– Potrošnja za obranu postaje fiksni trošak. Isključili smo sunce i sada svaki dan moramo plaćati grijanje. Svaki dan moramo plaćati streljivo, barem dok Trump ne umre, rekao je jedan europski diplomat.

Politico piše da je jedno od prvih pitanja koje će čelnici razmotriti plan za oslobađanje do 800 milijardi eura dodatnih troškova za obranu u nadolazećim godinama. Taj plan uključuje ideju da EU posudi 150 milijardi eura koje bi bile posuđene vladama EU za financiranje paneuropske opreme u područjima zračne i proturaketne obrane, topničkih sustava, projektila, streljiva, bespilotnih letjelica…

Keir Starmer i Ursula von der Leyen

© No10 Crown Copyright/eyevine/profimedia/© No10 Crown Copyright/eyevine/profimedia

Komisija predlaže da se olabave pravila EU o potrošnji kako bi se vladama omogućilo da ojačaju svoju vojsku. Dopuštanje državama da povećaju obrambenu potrošnju u iznosu od 1,5 posto bruto domaćeg proizvoda tijekom četiri godine značilo bi oko 650 milijardi eura, smatra Von der Leyen.

Europska investicijska banka također je najavila da predlaže promjenu svojih pravila kako bi se lakše financirali obrambeni projekti.

PROČITAJTE VIŠE ‘Pazite koji nalog je Trump dao netom prije objave obustave pomoći! Želi razoriti EU pa se s Putinom dogovoriti oko Europe…‘

– Von der Leyen pokušava uhvatiti bika za rogove. No, hoće li slijediti tehnokratska struktura EU-a?, pita se francuski ministar koji je za Politico govorio anonimno.

Očekuje se da će na ovom sastanku čelnici raspravljati i o tome kako iskoristiti rusku imovinu koja je zamrznuta od početka rata u Ukrajini. 

Kamate stvorene imovinom vrijednom 200 milijardi eura već se koriste za financiranje pomoći, zemlje među kojima je i Francuska, zagrijavaju se za kontroverzniju ideju zapljene same imovine. Protivnici tog plana upozoravaju na pravne prepreke i financijske nestabilnosti.

Keir Starmer i Ursula von der Leyen

© No10 Crown Copyright/eyevine/profimedia/© No10 Crown Copyright/eyevine/profimedia

Najnoviji nacrt izjave koji je kružio u utorak navečer, a u koji je POLITICO imao uvid, poziva ministre da pronađu način da osiguraju nastavak isporuka oružja Ukrajini. Dužnosnici su rekli da Mađarska odbija pristati na to.

U nacrtu teksta ističe se da će EU nastaviti pružati Ukrajini redovitu i predvidljivu financijsku potporu. U 2025. bi to bilo 30,6 milijardi eura za Ukrajinu s isplatama iz mehanizma EU-a za potporu Kijevu, Instrument za Ukrajinu, za koje se očekuje da će doseći 12,5 milijardi eura, i isplatama od oko 18 milijardi eura iz zajmova G7. Von der Leyen je objavila da će budući novac vjerojatno doći iz plana Rearm Europe.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed