Rijeka vijesti
Predstavljena knjiga Tomislava Beronića: Glagoljica mnogo starija od Ćirila i Metoda?
U kinodvorani Gackog pučkog otvorenog učilišta u Otočcu, 5. veljače 2025. održano je predstavljanje knjige Tomislava Beronića »Glagoljica prije Ćirila i Metoda«, koje je organizirala otočka Kulturna udruga za baštinu i stvaralaštvo Baštinica. Uvodno izlaganje o temi […]
Objava Predstavljena knjiga Tomislava Beronića: Glagoljica mnogo starija od Ćirila i Metoda? pojavila se prvi puta na Novi list.
19.02.2025.
Predstavljena knjiga Tomislava Beronića: Glagoljica mnogo starija od Ćirila i Metoda?
U kinodvorani Gackog pučkog otvorenog učilišta u Otočcu, 5. veljače 2025. održano je predstavljanje knjige Tomislava Beronića »Glagoljica prije Ćirila i Metoda«, koje je organizirala otočka Kulturna udruga za baštinu i stvaralaštvo Baštinica. Uvodno izlaganje o temi […]
Objava Predstavljena knjiga Tomislava Beronića: Glagoljica mnogo starija od Ćirila i Metoda? pojavila se prvi puta na Novi list.
U kinodvorani Gackog pučkog otvorenog učilišta u Otočcu, 5. veljače 2025. održano je predstavljanje knjige Tomislava Beronića »Glagoljica prije Ćirila i Metoda«, koje je organizirala otočka Kulturna udruga za baštinu i stvaralaštvo Baštinica. Uvodno izlaganje o temi održala je prof. Manja Kostelac-Gomerčić, predsjednica Baštinice, te predstavila autora i njegova dosadašnja ostvarenja. Istaknula je kako o postanku glagoljice, najstarijega hrvatskog nacionalnog pisma, postoji 40-ak teorija povjesničara, jezikoslovaca i paleografa, a najpoznatija je i znanstvenim konsenzusom prihvaćena ćirilometodska teorija, koja nastanak glagoljice smješta u 9. st. No, je li moguće da je ona starija, čak puno starija? – retorički je upitala prof. Kostelac-Gomerčić te nastavila da na to pitanje potvrdno odgovara Tomislav Beronić u svojoj najnovijoj knjizi, navodeći u njoj niz dokaza i zapisa iz starije literature u prilog jeronimskoj teoriji i sv. Jeronimu kao tvorcu pisma. Knjiga je interesantnija i intrigantnija to više što je jeronimska teorija inače smatrana isključivo narodnom predajom te je bila odbačena u korist ćirilometodske.
Potom su knjigu predstavili urednik Goran Majetić i autor Beronić. U svome izlaganju Majetić je posebno istaknuo kako je ta knjiga tek dio puno veće teme o postojanju Hrvata na ovome tlu još od davne prapovijesti, puno prije negoli su se počeli nazivati Hrvatima, što je oprečno nametnutim tezama stranih institucija i administracija o njihovu doseljenju u sadašnju domovinu. Među takve teze ugrađena je i »dogma« o Ćirilu kao autoru glagoljice, za koju unatrag 170 godina, od kako je zaživjela, na valu panslavizma nitko nije iznio kvalitetne dokaze, naglasio je Majetić. Istaknuo je potom posebnu ulogu sv. Jeronima, kao povijesne osobe koja je ustrojila odnosno usavršila glagoljicu, već prisutno pismo ilirskih plemena na prostoru od Istre do Crnog mora. Izostanak značajnije količine materijalnih spomenika ima uzrok u velikim razaranjima u prvom redu rimskih osvajača, a potom i ratovima i progonima u srednjem vijeku i poslije. Ipak nešto je ostalo, a bit će pronađeno još više toga u nastavku arheoloških istraživanja, zaključio je Majetić.
Naslovnica Beronićeve knjige / Foto PUO
Autor Beronić je, uz predavanje pod naslovom Nakit i ukrasi ilirskih žena kao preteče glagoljice, svoje izlaganje započeo »demontažom« ćirilometodske teorije ukazujući na polazišta njezinog tvorca, češkog slavista iz sredine XIX. stoljeća Pavela Josefa Šafarika, koja nisu izdržala povijesnu kritiku i sva su postala apsolutno neprihvatljiva s gledišta povijesne znanosti. U našem narodu tradicionalno se uzima sv. Jeronima kao zaštitnika i tvorca glagoljice, što je i dan danas ostao službeni stav Katoličke crkve potvrđen od čak osam papa, rekao je Beronić.
No, Sveti Jere nije osmislio sâmo pismo, već mu je dao ustroj odnosno upotrijebio ga je za veliku misiju približavanja Biblije potlačenim stanovnicima rimske provincije Ilirika, što je rezultiralo dubokim ukorjenjivanjem kršćanstva među narodom koji se od stoljeća sedmog naziva Hrvatima. Upravo zato što je glagoljica bila poznata kršćanstvo se vrlo lako raširilo po cijelom području tako da je prisutno na našem ozemlju još od doba apostola, tvrdi autor. Glagoljica je od tog doba nazivana jerolimicom, po sv. Jeronimu, baš kao što je ćirilica nazvana po svome tvorcu sv. Ćirilu.
No da je glagoljica nastala iz ukrasa ilirskih žena, domaćica, majki i odgajateljica, vidljivo je onome tko slobodno i bez predrasuda promatra arheološke artefakte – ukrase na keramici i komade nakita – kopče (fibule), prstenje, narukvice, ogrlice i češljeve, tvrdi Beronić. Svi znakovi glagoljice s lakoćom se mogu izvesti upravo iz nakita do te mjere da ženstvenost naprosto izbija iz tog pisma, iz oblina znakova i poruka koju njima prenose. Niti jedan znak glagoljice nema osobinu oružja, što dovodi do legendarnog zavjeta Hrvata rimskom papi da nikada neće napadati druge narode. Taj credo je samo dodatna potvrda tisućljetne opstojnosti i ljubavi prema svojoj zemlji. Suprotno od glagoljice, nordijske rune su pismo lovaca i ratnika, što se odmah uočava u simbolima strijele, harpuna, osti, mača i špiceva svih vrsta kojima to pismo obiluje, zaključio je Beronić.
Objava Predstavljena knjiga Tomislava Beronića: Glagoljica mnogo starija od Ćirila i Metoda? pojavila se prvi puta na Novi list.
https://www.novilist.hr/feed/
Rijeka vijesti
Talijani ljuti zbog estonske eurovizijske pjesme: “Njima nije mjesto na Eurosongu!”

Italija je na nogama zbog ovogodišnjeg Eurosonga! No, umjesto iščekivanja konačne odluke pobjednika Sanrema, pažnju javnosti privukao je estonski predstavnik Tommy Cash sa svojom pjesmom “Espresso Macchiato”. Stihovi pjesme, u kojima se spominje fraza “Radim danonoćno, zato se znojim kao mafijaš”, izazvali su buru negodovanja među Talijanima, uključujući i visoke političke dužnosnike. Talijanski političari zahtijevaju […]

21.02.2025.
Talijani ljuti zbog estonske eurovizijske pjesme: “Njima nije mjesto na Eurosongu!”

Italija je na nogama zbog ovogodišnjeg Eurosonga! No, umjesto iščekivanja konačne odluke pobjednika Sanrema, pažnju javnosti privukao je estonski predstavnik Tommy Cash sa svojom pjesmom “Espresso Macchiato”. Stihovi pjesme, u kojima se spominje fraza “Radim danonoćno, zato se znojim kao mafijaš”, izazvali su buru negodovanja među Talijanima, uključujući i visoke političke dužnosnike. Talijanski političari zahtijevaju […]
Italija je na nogama zbog ovogodišnjeg Eurosonga! No, umjesto iščekivanja konačne odluke pobjednika Sanrema, pažnju javnosti privukao je estonski predstavnik Tommy Cash sa svojom pjesmom “Espresso Macchiato”. Stihovi pjesme, u kojima se spominje fraza “Radim danonoćno, zato se znojim kao mafijaš”, izazvali su buru negodovanja među Talijanima, uključujući i visoke političke dužnosnike.
Talijanski političari zahtijevaju diskvalifikaciju Estonije
Jedan od najglasnijih kritičara ove pjesme je Gian Marco Centinaio, potpredsjednik talijanskog Senata. Centinaio je na društvenim mrežama izrazio svoje nezadovoljstvo ovom pjesmom. Smatra da pjesma estonskog repera koristi stereotipe i vrijeđa talijansku kulturu.
“Svakome tko vrijeđa Italiju mora biti zabranjeno sudjelovanje na Euroviziji!” – izjavio je Centinaio, dodajući kako je pjesma puna klišeja i neukusa. Također je istaknuo da pjesma posprdno govori o ljudima koji su se obogatili pijući kavu te se pjeva na “užasnom talijanskom jeziku”.
“Taj estonski reper trebao bi doći u Italiju da vidi kako pristojni ljudi rade prije nego što si dopusti pisati ovakve gluposti!” – poručio je Centinaio.
Questo Tommy Cash dovrebbe venire in Italia a vedere come lavora la gente perbene invece di scrivere canzoni così stupide e piene di stereotipi. Altro che bere caffè e “sudare come un mafioso”. Spero che gli impediscano di partecipare all’#eurovisionsongcontest. pic.twitter.com/VTjWmKGG9t— Gian Marco Centinaio (@giamma71) February 19, 2025
Udruga za zaštitu potrošača podnosi službenu žalbu
Osim političara, i talijanska udruga za zaštitu potrošača Codacons oglasila se povodom ovog skandala. Najavili su da će podnijeti službenu žalbu organizatorima Eurosonga, tvrdeći da pjesma daje iskrivljenu i uvredljivu sliku Italije.
“Ako su pjesme sa seksističkim sadržajem na Eurosongu isključene, ne bi li također bilo prikladno isključiti pjesmu koja vrijeđa cijelu kulturu?” – poručili su iz Udruge.
Pjesma “Espresso Macchiato” u međuvremenu je postala viralna, prikupivši skoro dva i pol milijuna pregleda na digitalnim platformama. I dok jedni smatraju da se radi o neukusnoj provokaciji, drugi brane estonskog repera. Mnogi tvrde da je riječ o umjetničkoj slobodi izražavanja. Hoće li EBU (Europska radiodifuzijska unija) uvažiti talijanske zahtjeve i poduzeti korake, ostaje za vidjeti.
https://www.rijekadanas.com/feed/
Rijeka vijesti
Boško Balaban odgovorio na pitanje za koga će navijati u derbiju Dinama i Rijeke

Bivši hrvatski reprezentativac Boško Balaban (46) gostovao je u podcastu Balkan Dede, gdje je komentirao utrku za naslov prvaka SuperSport HNL-a. Prema njegovom mišljenju, Dinamo je glavni favorit za osvajanje prvenstva, dok Hajduk pokazuje znakove pada u formi. Trenutno stanje na tablici pokazuje da Rijeka ima 42 boda, Hajduk 41, a Dinamo 38. Sutra u […]

21.02.2025.
Boško Balaban odgovorio na pitanje za koga će navijati u derbiju Dinama i Rijeke

Bivši hrvatski reprezentativac Boško Balaban (46) gostovao je u podcastu Balkan Dede, gdje je komentirao utrku za naslov prvaka SuperSport HNL-a. Prema njegovom mišljenju, Dinamo je glavni favorit za osvajanje prvenstva, dok Hajduk pokazuje znakove pada u formi. Trenutno stanje na tablici pokazuje da Rijeka ima 42 boda, Hajduk 41, a Dinamo 38. Sutra u […]
Bivši hrvatski reprezentativac Boško Balaban (46) gostovao je u podcastu Balkan Dede, gdje je komentirao utrku za naslov prvaka SuperSport HNL-a. Prema njegovom mišljenju, Dinamo je glavni favorit za osvajanje prvenstva, dok Hajduk pokazuje znakove pada u formi.
Trenutno stanje na tablici pokazuje da Rijeka ima 42 boda, Hajduk 41, a Dinamo 38. Sutra u 15 sati na Rujevici Rijeka i Dinamo igraju derbi 23. kola, koji bi mogao biti ključan za daljnji tijek prvenstva.
Hajduk igra bez energije
Balaban je analizirao igre Hajduka i Dinama te uputio kritike splitskom klubu:
“Hajduk trenutačno igra katastrofalno. Igrači kao da su se ugasili, nema energije na terenu. Donedavno su bili prvi na tablici, što se godinama nije dogodilo, ali sada djeluju bezvoljno. Gattuso je donekle opravdao svoj dolazak, ali klub mu nije doveo pojačanja potrebna za borbu s Dinamom. Na svakoj poziciji Dinamo je dvostruko jači od Hajduka i Rijeke.”
Balaban je posebno istaknuo Marka Livaju:
“Od Livaje se očekuju nadnaravne stvari, ali ni on ne može sam nositi momčad. Ako se Hajduk ne digne u energiji i realizaciji, Dinamo će ih brzo prestići na tablici.”
Dinamo glavni favorit za naslov
Prema Balabanovoj procjeni, Dinamo ima najveće izglede za osvajanje naslova:
“Dinamo osvaja prvenstvo s obzirom na kvalitetu koju ima. Imaju više dubine u momčadi, jači su na svim pozicijama i imaju iskustvo osvajanja trofeja.”
Balaban o svojim bivšim klubovima
Na pitanje za koga će navijati u sutrašnjem derbiju Rijeke i Dinama, Balaban je odgovorio:
“Odrastao sam u Rijeci i taj klub mi je dao odskočnu dasku u karijeri. Dinamo je klub u kojem sam igrao i koji mi je dao priliku za viši nivo nogometa. Sada živim u Zagrebu, tako da ću pobijediti u svakom slučaju. Volio bih da utakmica bude puna golova i da gledamo pravu tekmu.”
Balabanova nogometna karijera
Boško Balaban započeo je profesionalnu karijeru u Rijeci 1995. godine, a 2000. godine prešao je u Dinamo. Nakon toga je otišao u Aston Villu, gdje se nije uspio nametnuti, ali je kasnije ostvario uspješne nastupe za Club Brugge. U Dinamo se vraćao dva puta, a igrao je i za grčki Panionios te malezijski Selangor.
Za hrvatsku reprezentaciju nastupao je od 2000. do 2007. godine, upisavši 35 nastupa i postigavši 10 golova.
https://www.rijekadanas.com/feed/
Rijeka vijesti
Nostradamusova predviđanja za 2025.: Jesu li se već počela ostvarivati?

Bilo da vjerujemo u Nostradamusova proročanstva ili ne, aktualna globalna zbivanja izazivaju brojna pitanja o budućnosti čovječanstva. Tek što je započela 2025. godina, svijet se suočava s događajima koji nevjerojatno podsjećaju na predviđanja ovog slavnog francuskog astrologa. Ratovi, prirodne katastrofe, zdravstvene prijetnje i tehnološki skokovi – sve su to teme koje je Nostradamus predvidio prije […]
21.02.2025.
Nostradamusova predviđanja za 2025.: Jesu li se već počela ostvarivati?

Bilo da vjerujemo u Nostradamusova proročanstva ili ne, aktualna globalna zbivanja izazivaju brojna pitanja o budućnosti čovječanstva. Tek što je započela 2025. godina, svijet se suočava s događajima koji nevjerojatno podsjećaju na predviđanja ovog slavnog francuskog astrologa. Ratovi, prirodne katastrofe, zdravstvene prijetnje i tehnološki skokovi – sve su to teme koje je Nostradamus predvidio prije […]
Bilo da vjerujemo u Nostradamusova proročanstva ili ne, aktualna globalna zbivanja izazivaju brojna pitanja o budućnosti čovječanstva. Tek što je započela 2025. godina, svijet se suočava s događajima koji nevjerojatno podsjećaju na predviđanja ovog slavnog francuskog astrologa. Ratovi, prirodne katastrofe, zdravstvene prijetnje i tehnološki skokovi – sve su to teme koje je Nostradamus predvidio prije više od 450 godina.
Okrutni ratovi u Europi
Jedno od najpoznatijih Nostradamusovih proročanstava odnosi se na “okrutne ratove” u Europi. U svjetlu aktualne geopolitičke situacije, ova predviđanja postaju sve zabrinjavajuća.
Napetosti između Zapada i Rusije dostigle su vrhunac, što je dovelo do hitnih diplomatskih sastanaka u EU.
Ukrajina i dalje vodi borbu za suverenitet, dok europske zemlje, poput Poljske i Danske, pozivaju na jačanje obrane.
Odnosi između Europe i SAD-a postaju sve napetiji, dok Bruxelles izražava zabrinutost oko dugoročne sigurnosne podrške iz Washingtona.
Politička nestabilnost u Istočnoj Europi dodatno se produbljuje, a masovni prosvjedi u Slovačkoj protiv vlade uzrokuju dodatne nemire.
Povratak drevne kuge
Nostradamus je predvidio povratak “velike kuge prošlosti”, a dok nova pandemija još nije izbila, zdravstvene prijetnje postaju sve ozbiljnije.
Epidemije životinjskih bolesti, poput ptičje gripe i afričke svinjske kuge, prijete globalnoj sigurnosti hrane.
Otporne bakterije u Aziji i Africi postaju ozbiljan problem, a znanstvenici upozoravaju na moguće zdravstvene krize.
Znanstvena zajednica intenzivira istraživanja u nastojanju da spriječi moguće nove pandemije.
Prirodne katastrofe i klimatske promjene
Proročanstva o prirodnim katastrofama sve su relevantnija, osobito u kontekstu sve izraženijih klimatskih promjena.
Razorni požari u Kaliforniji spalili su više od 28.000 hektara, odnijeli živote i prisilili tisuće ljudi na evakuaciju.
Grčki otok Santorini pogođen je s više od 6.000 potresa u kratkom vremenskom razdoblju, što je izazvalo evakuaciju tisuća stanovnika.
Seizmička aktivnost u svijetu raste, a znanstvenici upozoravaju na mogućnost još snažnijih potresa i vulkanskih erupcija.
Tehnološki napredak i njegove posljedice
Nostradamus je također predvidio revoluciju u znanosti i tehnologiji, što se jasno vidi u napretku umjetne inteligencije i kvantnog računalstva.
Umjetna inteligencija postaje sve moćnija, omogućujući bržu dijagnostiku u medicini i napredak u personaliziranim terapijama.
Francuska je pokrenula program sekvenciranja genoma, koji poboljšava točnost medicinskih dijagnoza.
Automatizacija i robotika mijenjaju tržište rada, što donosi brojne ekonomske i društvene izazove.
https://www.rijekadanas.com/feed/
-
Domaće zvijezde5 days ago
Baka Prase ostao bez YouTube kanala – Evo što se dogodilo!
-
Crna kronika6 days ago
Teška nesreća na raskrižju u Velikoj Gorici, jedna osoba je poginula
-
Svijet6 days ago
Uskoro presuda koja bi mogla izazvati tektonske potrese u BiH, iz Banje Luke poručili: ‘Već idući dan ćete imati referendum!‘
-
Vijesti na Hrvatskom1 week ago
Grad odgovorio Thompsonu: Koncert na hipodromu sigurno neće biti u svibnju i lipnju, evo što mu nude
-
Strane zvijezde1 week ago
Justin Bieber nahvalio slavnu glumicu na društvenim mrežama: Ponovno potaknuo glasine o razvodu s Hailey
-
Rijeka vijesti6 days ago
U ponedjeljak navečer otvorena cesta za tunel Učku između čvorova Veprinac i Matulji
-
Promo6 days ago
Zamka Trap Karneval/Jedini točan izbor za trap izlazak
-
Split vijesti6 days ago
Ne propustite večer smijeha u Lenas baru