Svijet
Poznata dopisnica BBC-a: ‘Pogledajte ovu fotografiju, tko i gdje točno na njoj sjedi. To je točno ono što Moskva želi‘
18.02.2025.
Poznata dopisnica BBC-a: ‘Pogledajte ovu fotografiju, tko i gdje točno na njoj sjedi. To je točno ono što Moskva želi‘
Ključni događaji
– u Rijadu, Saudijska Arabija, danas su održani pregovori Rusije i SAD-a o Ukrajini
– Predstavnici Ukrajine, ali ni europskih država, nisu bili pozvani
– Ukrajinski predsjednik Zelenski istaknuo je da je to nedopustivo
– Jedini konkretan potez dogovoren na sastanku je da će SAD i Rusija formirati timove koji “će raditi na okončanju rata u Ukrajini”
– U Moskvi vlada euforija, Rusi su uvjereni da se opet vraćaju na globalnu scenu kao ravnopravan akter
NOVO 16:45 – Dopisnica BBC-a za Istočnu Europu, Sarah Rainsford, napisala je vrlo kratku analizu prizora koje smo vidjeli na “pregovorima” u Rijadu, a koju vrijedi prenijeti. Njen je naslov – “Ovo je točno ona slika koju Rusija želi”.
– Prizor visokih ruskih i američkih dužnosnika kako sjede oko ogromnog drvenog stola u trenutačnom globalnom kontekstu bit će vrlo težak mnogima, a naročito Ukrajincima.
Ali upravo to je ona slika koju Moskva želi: Rusija pri vrhu stola globalne diplomacije, naizgled ravnopravna SAD-u i čak u poziciji da je ona ta koja odlučuje,
Ovo, naime, nije poražena Rusija, prisiljena na pregovore: ovo prije svega izgleda kao da je Amerika pozvala agresora da iznese svoje zahtjeve. Jedan od ovih ruskih službenika, Sergej Lavrov, čak je i pod američkim sankcijama zbog rata u Ukrajini.
Američki dužnosnici uvjeravat će sve da je ovo način da se vidi koliko su Rusi ozbiljni oko toga da okončaju invaziju. No, Rusija će ovaj trenutak, ove pregovore oko stola u Saudijskoj Arabiji, istaknuti kao dokaz da je njihova izolacija zbog rata u Ukrajini bila samo privremena i da se stvari vraćaju – na staro.
15:43 – O pregovorima u Rijadu progovorio je i predsjednik ukrajine Volodimir Zelenski koji se trenutačo nalazi u Ankari. Naravno, nije bio oduševljen raspletom situacije.
– Razgovaraju o Ukrajini, ali bez Ukrajine – rekao je Zelenski.
– Jednostavno, ne smijemo dopustiti pogreške. Ne smijemo dozvoliti da se pregovori vode iza naših leđa.
15:30 – Šef ruske diplomcije Sergej Lavrov stao je pred novinare i jasno odgovorio što misli o ideji da Ukrajina uđe u NATO savez.
– Naravno da bi mi to smatrali kao izravnu prijetnju Rusiji. Čujemo da se sada priča i o dovlačenju NATO vojnika na ukrajinski teritorij. To je, naravno, potpuno neprihvatljivo – rekao je Lavrov podsjetivši da je Donald Trump bio “prvi od zapadnih čelnika” koji je rekao da je “uvlačenje Ukrajine u NATO bila jedna od najvećih pogrešaka predsjednika Bidena”.
Sergej Lavrov
Russian Foreign Ministry/hando/afp/profimedia/Russian Foreign Ministry/hando/afp/profimedia
14:31 – Na kraju dana, jedino što su SAD i Rusija uspjeli dogovoriti je formiranje timova koji će početi raditi na okončanju rata u Ukrajini, potvrdio je američki State Department.
– Naravno, timovi će pokušavati riješiti neke stvari u našem – bilateralnom odnosu” – rekla je glasnogovornica Tammy Bruce.
– Jedan telefonski poziv i nakon toga jedan sastanak… nažalost, to nije dovoljno za uspostavljanje trajnog mira. Moramo djelovati, a danas smo napravili važan korak naprijed – dodaje Bruce.
14:24 – Prva runda razgovora između američkih i ruskih dužnosnika u Saudijskoj Arabiji je završila, prenosi Sky News.
Putinov glavni savjetnik za vanjsku politiku, Jurij Ušakov, rekao je da su pregovori “prošli dobro” i da se raspravljalo o uvjetima za sastanak između Donalda Trumpa i Vladimira Putina, ali nije dogovoren datum.
Razgovori su trajali četiri i pol sata, a Ušakov je kazao kako je dogovoreno da pregovarači sa SAD-om razgovaraju o ratu u Ukrajini. Kirill Dmitrijev, čelnik ruskog suverenog fonda, rekao je da su se dužnosnici odnosili jedni prema drugima s poštovanjem, ali je dodao da je “prerano govoriti o kompromisima”.
Sergej Lavrov, Jurij Ušakov, Marco Rubio i Mike Waltz
Handout/Afp
Američki državni tajnik Marco Rubio također je komentirao kako su prošli pregovori. Kaže da je njihov cilj bio osigurati mir za Ukrajinu koji je “pošten, trajan, održiv i prihvatljiv za sve uključene strane”. Dodaje da je “jedini vođa na svijetu koji to može učiniti predsjednik Trump”.
Ističe da je preostalo “još puno posla” i kako je današnji sastanak bio organiziran da se uspostave linije komunikacije nakon dugog razdoblja šutnje između Washingtona i Moskve.
13:53 – Nakon što su pregovori u Rijadu završili, neki od ruskih delegata komentirali su kako je razgovor prošao. Čelnik ruskog državnog imovinskog fonda, Kirill Dmitrijev, dao je izjavu za rusku državnu televiziju.
– Počeo je vrlo pozitivan, konstruktivan dijalog. Za razliku od Bidenove administracije, koja nikada nije pokušala čuti ruski stav, ovo je bio vrlo jasan pokušaj da se započne dijalog, razumije rusko stajalište i razgovara o stvarima oko kojih se slažemo – rekao je Dmitriev.
Dodaje kako postoji mnogo stvari u kojima se slažu i da se sada puno bolje razumiju, jer su se bolje upoznali.
Putinov glavni savjetnik za vanjsku politiku, Jurij Ušakov, rekao je da se radilo o vrlo ozbiljnoj raspravi o svim pitanjima kojih su se htjeli dotaknuti.
– Nije loše, nije loše… Teško je reći približavaju li se Rusija i SAD, ali to je ono o čemu smo razgovarali. Složili smo se da ćemo uzeti u obzir međusobne interese i razvijati bilateralne odnose, budući da su i Moskva i Washington zainteresirani za to – dodao je Ušakov za rusku televiziju.
Kaže da su se dogovorili da će “poseban tim pregovarača uspostaviti kontakt u pravo vrijeme”.
11:21 Kremlj je priopćio da je ruski vođa Vladimir Putin spreman razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim “ako bude neophodno”.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima: “Putin je osobno rekao da bi bio spreman pregovarati sa Zelenskim ako bude potrebno… No, pravni temelj sporazuma zahtijeva raspravu s obzirom na realnost toga da se legitimitet Zelenskog može dovesti u pitanje”, dodao je, očito ukazujući na činjenicu da je Zelenskom istekao predsjednički mandat, a izbori nisu održani zbog ratnog stanja.
11:04 Dok traje sastanak šefova diplomacija SAD-a i Rusije, koji su se sastali u Saudijskoj Arabiji radi razgovora s ciljem okončanja rata Moskve protiv njezinog susjeda – iz kojeg su Kijev i njegovi europski partneri isključeni – oglasila se Kina i poručila kako očekuje da će “sve strane” uključene u rat u Ukrajini sjesti zajedno za mirovne pregovore.
“Kina pozdravlja sve napore posvećene miru, uključujući konsenzus o pregovorima postignut između Sjedinjenih Država i Rusije”, rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun na redovitom brifingu za novinare. “Istovremeno, Kina očekuje da sve uključene strane i dionici pravovremeno sudjeluju u pregovaračkom procesu”, dodao je.
Kina se dugo nastoji pozicionirati kao potencijalni mirovni posrednik u sukobu, promovirajući vlastiti, nejasno formuliran prijedlog za rješenje rata. No, ta su njihova nastojanja na Zapadu zasjenjena produbljivanjem veza Pekinga s Moskvom, prenosi CNN.
10:57 Američki think-tank Institut za istraživanje rata (ISW) ocijenio je u trenutku američko-ruskih razgovora o Ukrajini kako postoji novi novi ruski pokušaj da se “zabije klin između SAD-a i Europe”.
ISW ističe da su i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i bivši zamjenik ministra vanjskih poslova, a danas ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzja, “kategorički odbacili sudjelovanje Europe u budućim mirovnim pregovorima”.
Njih dvojica su, kako prenosi Sky News, također optužila europske zemlje da su “agresivne” prema Rusiji, a Nebenzja je tvrdio je da su EU i Velika Britanija “nesposobne” postići bilo kakav sporazum s Rusijom.
ISW podsjeća da je Rusija ranije optuživala NATO za “zavjeru i pripremu za budući rat s Rusijom”, a sada je njihova pozornost usmjerena na Europu.
“Ruske optužbe da se europske zemlje i EU općenito ponašaju agresivno prema Rusiji su značajna informacijska promjena smjera i vjerojatno ukazuju na nove pokušaje Kremlja da zabije klin između SAD-a i Europe koristeći napetosti evidentne na nedavnoj Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji”, dodaje ISW.
10:44 Paralelno s američko-ruskim razgovorima u Rijadu, američki izaslanik za Ukrajinu Keith Kellogg stigao je u Bruxelles na razgovore s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, a kasnije tijekom dana sastat će se i s predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom. Potom će otputovati u Poljsku, gdje će se sastati s poljskim predsjednikom Andrzejem Dudom.
Predsjednica Europske komisije rekla je američkom izaslaniku za Ukrajinu da Europska unija želi “raditi zajedno sa SAD-om na zaustavljanju krvoprolića i pomoći u osiguravanju pravednog i trajnog mira koji Ukrajina i njezin narod s pravom zaslužuju”, navodi se u priopćenju koje je objavio njezin ured.
Von der Leyen također je Kelloggu predstavila “europske planove za povećanje obrambene proizvodnje i potrošnje, jačajući i europske i ukrajinske vojne sposobnosti”, prenosi The Guardian.
Ponovno potvrđujući predanost EU-a pravednom i trajnom miru, šefica EK-a je ponovila da svaki dogovor mora poštivati neovisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, potpomognut snažnim sigurnosnim jamstvima”, stoji u priopćenju.
“Kao što je predsjednica jasno rekla: Sada je kritičan trenutak”, dodaje se.
10:00 – Kirill Dmitrijev, čelnik ruskog suverenog fonda, brifira novinare koji čekaju ispred prostorije u kojoj su se sastali diplomati.
Rekao je da očekuje napredak u gospodarskim pitanjima između SAD-a i Rusije u roku od tri mjeseca.
Također tvrdi da su američke tvrtke izgubile više od 300 milijardi dolara kada napustile rusko tržište nakon invazije na Ukrajinu, prenose ruski državni mediji.
09:11 – Prije početka pregovora o okončanju rata u Ukrajini, sastali su se američki državni tajnik Marco Rubio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Ostali američki dužnosnici koji su nazočni na razgovorima u Rijadu uključuju savjetnika za nacionalnu sigurnost Mikea Waltza i izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa. S ruske strane su političke, obavještajne i gospodarske osobe na najvišoj razini, uključujući predsjedničkog pomoćnika Jurija Ušakova i šefa Državnog imovinskog fonda Kirila Dmitrijeva, koji je igrao ključnu ulogu iza scene u nedavnom sporazumu o oslobađanju američkih zatvorenika, javlja CNN.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u Saudijskoj Arabiji
Evelyn Hockstein/Afp
Steve Witkoff, Marco Rubio, Mike Waltz, princ Faisal bin Farhan al-Saud, Mosaad bin Mohammad al-Aiban, Jurij Ušakov, Sergej Lavrov
Evelyn Hockstein/Afp
Steve Witkoff, Marco Rubio, Mike Waltz, princ Faisal bin Farhan al-Saud, Mosaad bin Mohammad al-Aiban, Jurij Ušakov, Sergej Lavrov
Evelyn Hockstein/Afp
Steve Witkoff, Marco Rubio, Mike Waltz
Evelyn Hockstein/Afp
Marco Rubio i Mike Waltz
Evelyn Hockstein/Afp
09:05 – Američka i ruska delegacija su zauzele svoja mjesta za stolom u Rijadu, no ključna zemlja nije na pregovorima: Ukrajina. Na današnjim pregovorima nisu prisutni ni Volodimir Zelenski, niti bilo koji drugi ukrajinski dužnosnik. BBC javlja da je Zelenski danas u Turskoj, gdje će se sastati s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.
Iako SAD naglašava da ovo nije početak mirovnih pregovora, oni bi ipak mogli biti na vidiku, piše BBC.
08:50 Počeo je povijesni sastanak Rusa i Amerikanaca. Amerikanci poručuju kako današnji sastanak nije o pokretanju pregovora, već o utvrđivanju je li Rusija ozbiljna u vezi s okončanjem rata u Ukrajini.
Rusija kaže da joj je prioritet započeti normalizaciju odnosa sa SAD-om.
08:00 Kirill Dmitrijev, čelnik ruskog državnog investicijskog fonda, također je dio ruske delegacije u Rijadu.
Novinarima je uoči pregovora rekao da Moskva vidi američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegov tim kao “rješavatelje problema”. “Već su riješili niz velikih izazova vrlo brzo, vrlo učinkovito i vrlo uspješno”, dodao je Dmitrijev, prenosi Reuters.
Uoči početka pregovora, fotografi su snimili ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova dok napušta hotel u glavnom gradu Saudijske Arabije i kreće na pregovore.
07:55 – Francuski predsjednik Emmanuel Macron kaže da je razgovarao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi ih izvijestio o jučerašnjam okupljanju europskih čelnika u Parizu.
Podsjetimo, čelnici Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije jučer su se sastali na hitnom summitu kako bi razgovarali o Ukrajini. Izvješća pokazuju da su zemlje bile podijeljene oko toga treba li Europa poslati mirovne snage u Ukrajinu u slučaju da dođe do dogovora o prekidu vatre.
Macron je kasno sinoć na društvenoj mreži X napisao da mirovni sporazum mora biti popraćen snažnim i vjerodostojnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajince.
– Radim ćemo na tome zajedno sa svim Europljanima, Amerikancima i Ukrajincima. To je ključ, napisao je Macron.
Bijela kuća je razgovora Macrona i Trumpa opisala kao prijateljsko, dok je Zelenski rekao da se slažu da sva sigurnosna jamstva za Ukrajinu moraju biti snažna i pouzdana.
After bringing together several European leaders, I have just spoken with President @realDonaldTrump and then with President @ZelenskyyUa. We seek a strong and lasting peace in Ukraine. To achieve this, Russia must end its aggression, and this must be accompanied by strong…— Emmanuel Macron (@EmmanuelMacron) February 17, 2025
– Uvjereni smo da Europljani moraju bolje, više i zajedno ulagati u svoju sigurnost i obranu, kako za danas tako i za budućnost.
U tu svrhu, Europljani žele ubrzati provedbu vlastite agende za suverenitet, sigurnost i konkurentnost. Nastavit će se rad na temelju prijedloga Europske komisije, kako u podršci Ukrajini, tako i u razvoju i ulaganju u našu obranu. Ovaj program, definiran 2022. na summitu u Versaillesu, mora se jednostavno provesti. Odluke, akcije, koherentnost. Brzo.
Nastavit ćemo ove rasprave u idućim danima, napisao je Macron.
Jurij Ušakov, savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina za vanjsku politiku, rekao je po dolasku u saudijsku prijestolnicu Rijad da će razgovori o Ukrajini biti isključivo bilateralni, izvijestila je ruska državna novinska agencija RIA.
“Došli smo pregovarati samo s američkim kolegama. Glavno je započeti stvarnu normalizaciju odnosa između nas i Washingtona”, rekao je Ušakov, a prenosi RIA. “Ovo su bilateralni razgovori, čisto bilateralni. Ne može biti nikakvih trilateralnih razgovora u Rijadu.”
Visoki ruski i američki dužnosnici trebali bi se sastati u utorak u Saudijskoj Arabiji radi razgovora čiji je cilj, prema tvrdnjama Moskve, obnova bilateralnih odnosa, postavljanje temelja za pregovore o Ukrajini i sastanak Vladimira Putina i Donalda Trumpa.
Obje su strane, međutim, umanjile značaj očekivanih rezultata u Ukrajini, nakon tri godine gotovo potpunog zamrzavanja njihovih veza zbog rata. Ukrajinci i Europljani strahuju da će ih Washington napustiti, koji bi im iza “leđa” mogao tražiti dogovor s Rusijom, tvrde agencije.
Kremlj će vjerojatno biti spreman raspravljati o sigurnosti na europskom kontinentu u cjelini, nakon što je prethodno pozvao na povlačenje NATO snaga iz istočne Europe i invaziju na Ukrajinu vidio kao odgovor na egzistencijalnu prijetnju koju vidi od NATO-a.
Sastanak, s kojeg su isključeni Ukrajinci i Europljani, dolazi usred diplomatskih previranja izazvanih prošlotjednim razgovorom Trumpa i Putina, koji je razbio jedinstvo Zapada protiv Moskve.
Europljani su se u ponedjeljak sastali u Parizu kako bi razgovarali o svojoj strategiji, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij stigao u Tursku kako bi se sastao sa svojim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom u utorak i u Saudijskoj Arabiji u srijedu. Posebni izaslanik SAD-a za Ukrajinu Keith Kellogg otputovat će u utorak u Poljsku, a potom u Kijev u četvrtak.
S američke strane, državni tajnik Marco Rubio boravio je u ponedjeljak u Saudijskoj Arabiji gdje ga je primio prijestolonasljednik Mohammed bin Salman.
Prema riječima glasnogovornika ruskog predsjednika Dmitrija Peskova, sastanak u Rijadu “također će biti posvećen pripremi mogućih pregovora o rješenju ukrajinskog sukoba i organiziranju susreta dvojice predsjednika” Putina i Trumpa.
Bliski istok također bi mogao biti na stolu za razgovore, prema šefu ruske diplomacije, u trenutku kada se Rusi i Amerikanci natječu u regiji, a Moskva je vidjela da njeni saveznici Bashar al-Assad u Siriji i Iranu trpe neuspjehe posljednjih mjeseci.
Volodimir Zelenski ponovio je u ponedjeljak da Ukrajina “neće priznati” nijedan sporazum postignut bez njega i izrazio žaljenje što nije bio unaprijed obaviješten o razgovorima u Rijadu.
https://www.jutarnji.hr/feed/
Svijet
Dodik najavio ‘srpsku Uniju‘: ‘Kad nastupi faza dva, obratit ćemo se Srbiji i zatražiti federaciju!‘
February 23, 2025
Dodik najavio ‘srpsku Uniju‘: ‘Kad nastupi faza dva, obratit ćemo se Srbiji i zatražiti federaciju!‘
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potvrdio je da neće doći na izricanje presude na Sudu Bosne i Hercegovine, zakazano za 26. veljače, u predmetu koji se vodi protiv njega i vršitelja dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloša Lukića.
O tome se počelo spekulirati otkako je njegov odvjetnik Goran Bubić ostavio tu mogućnost otvorenom. Sada je Dodik potvrdio da se neće pojaviti na sudu, javlja Klix.ba.
‘Donio sam odluku. Neću ići i ne moram. Nitko ne traži da moram ići’, rekao je Dodik.
Također je pozvao svoje pristaše da u srijedu ne idu u Sarajevo, već da dođu u Banju Luku na dvodnevni miting koji organizira povodom ovog sudskog procesa.
Dodik nastoji ovaj proces prikazati kao napad na entitet, čak i na srpski narod.
U slučaju osuđujuće presude najavio je i niz koraka koji se mogu protumačiti kao neizravna prijetnja Bosni i Hercegovini. Spominjao je ‘radikalne’ mjere, povratak na izvorni Dayton, izlazak iz Daytonskog sporazuma te je čak naveo i mogućnost sklapanja sporazuma o konfederaciji sa Srbijom.
‘Mi nećemo vršiti nikakve pokrete, ali faza dva kad nastupi, mi ćemo se direktno obratiti Srbiji kao Republika Srpska, zatražiti da se napravi sporazum o konfederaciji Republike Srpske i Srbije, kasnije o federaciji i zatražit ćemo sporazum o monetarnoj uniji sa Srbijom kako bismo mogli da organizirati naš život i da ne zavisimo od gluposti koje gledamo u Sarajevu‘, rekao je Dodik za Russia Today.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
Svijet
Rusi izveli najmasovniji napad dronovima na Ukrajinu u cijelom ratu
February 23, 2025
Rusi izveli najmasovniji napad dronovima na Ukrajinu u cijelom ratu
Ključni događaji:
– Duda: SAD bi trebao imati veću prisutnost u Poljskoj i srednjoj Europi
– Macron i Starmer će se sastati s Trumpom
– U ruskim napadima na Ukrajinu ubijena jedna osoba, oštećene kuće
Kremlj smatra obećavajućim dijalog Trumpa i Putina
Dijalog između Vladimira Putina i Donalda Trumpa Kremlj je u nedjelju ocijenio “obećavajućim”, neposredno uoči treće godišnjice ruskog napada na Ukrajinu i preokreta u ponašanju sve neprijateljskije raspoloženog predsjednika Trumpa prema Kijevu.
Nakon što je rekao da je za sukob odgovorna Ukrajina, započeo pregovore s Moskvom bez ukrajinskog ili europskog sudjelovanja u njima te svojega kolegu Volodimira Zelenskog nazvao “diktatorom”, Donald Trump je u subotu kazao da želi vratiti pomoć koju je SAD omogućio u zadnje tri godine tako što će dobiti pristup ukrajinskim mineralnim resursima.
Na novinarsko pitanje o američkom zaokretu u stajalištu, kremaljski je glasnogovornik izrazio zadovoljstvo. Istodobno Moskva i Washington pripremaju sastanak na vrhu dvojice predsjednika i pregovaraju o budućnosti Ukrajine.
“Dijalog se odvija između dvojice doista izvanrednih predsjednika, što obećava. Važno je da ništa ne omete provedbu njihove političke volje”, rekao je Dmitrij Peskov ruskoj televiziji.
Trumpovo neprijateljstvo prema Zelenskom ocijenio je “razumljivim”, s obzirom na to da je Zelenski za američkog predsjednika kazao da živi u ruskome “prostoru dezinformacija”, a prethodno je Peskov optužio Kijev da je odgovoran za sukob koji je pokrenula Rusija 24. veljače 2022.
Ranije je Vladimir Putin obilježio Dan branitelja domovine, kazavši da on i njegova vojska imaju božansku “misiju obrane Rusije”. Stoga je obećao da će dodatno “ojačati” vojne snage.
“Tako je htjela sudbina. I Bog je tako htio, ako mogu tako reći. Jednako teška koliko i časna misija, a to je obrana Rusije, stavljena je na naša i vaša pleća”, rekao je Putin predavši odlikovanja vojnicima u Kremlju.
Osim što želi dovesti Ukrajinu u red Putin bi želio postići reorganizaciju europske sigurnosne arhitekture slabljenjem NATO-a. Čini se da ga u tomu Trump podupire, a istodobno izgleda da se i Washington želi odvojiti od europskoga kontinenta.
Amerikanci se protive ulasku Kijeva u Sjevernoatlantski savez i traže od Ukrajine teritorijalne ustupke. Peskov je inzistirao na tomu da Rusija nikada neće prodati ni prepustiti zemlju koju zauzme, a riječ je o oko 20 posto ukrajinskog teritorija, što znači da Moskva ne kani pristati na kompromise.
Na Ukrajinu ispaljeno rekordnih 267 dronova
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju je rekao da je Rusija u noćašnjem napadu lansirala više od 200 bespilotnih letjelica, najviše od početka rata, i pozvao na jedinstvo među ukrajinskim saveznicima.
“Naši se ljudi svakodnevno bore protiv zračnog terora. Uoči treće godišnjice rata širokih razmjera Rusija je lansirala 267 dronova na Ukrajinu, što je najžešći napad otkako su iranske bespilotne letjelice počele napadati ukrajinske gradove i sela”, napisao je na X-u.
Ukrajinske zračne snage u priopćenju su objavile da je oboreno 138 bespilotnih letjelica te da ih je još 119 nestalo s radara nakon što ih je omela primjena elektroničkog ratovanja. U objavi se dodaje i da je Rusija lansirala tri balističke rakete. Šteta je prijavljena u pet ukrajinskih regija.
Moskva je mjesecima, gotovo svaku noć pokretala masovne napade na Ukrajinu bespilotnim letjelicama, nastojeći iscrpiti protuzračnu obranu te zemlje.
Zelenski je rekao da je Rusija na Ukrajinu u proteklom tjednu lansirala ukupno gotovo 1150 jurišnih bespilotnih letjelica, više od 1400 vođenih zračnih bombi i 35 projektila različitih vrsta.
Predsjednik je zahvalio svima koji upravljaju protuzračnom obranom Ukrajine te je strane saveznike zemlje pozvao da ostanu ujedinjeni kako bi se zajamčio “pravedan i trajan mir”.
“To je moguće ostvariti kroz jedinstvo svih partnera. Treba nam snaga cijele Europe, snaga Amerike, snaga svih koji žele trajan mir.”
Kijev i njegove europske saveznike uznemirile su izjave novoga američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je prošli tjedan verbalno napao Zelenskija, kao i sastanak izaslanstva SAD-a i Rusije u Rijadu na koji Ukrajina nije bila pozvana.
Švicarska bi mogla sudjelovati u mirovnoj misiji u Ukrajini
Švicarska bi mogla dati svoj doprinos budućoj mirovnoj misiji u Ukrajini ako se to zatraži i ako se vlada složi, rekao je zapovjednik švicarskih oružanih snaga Thomas Suessli u intervjuu objavljenom u nedjelju.
“Vjerojatno bismo mogli osigurati oko 200 vojnika za devet do 12 mjeseci”, rekao je Suessli za list SonntagsBlick, naglašavajući da će vlada i parlament odlučiti ako Švicarskoj bude upućen takav poziv.
Razgovor o slanju mirovnih snaga zasad je čisto hipotetski jer je nejasno kako će se razvijati situacija između Rusije i Ukrajine, dodao je Suessli.
“Još nema mira i nije bilo zahtjeva Ujedinjenih naroda”, rekao je.
Neutralna Švicarska sudjeluje u nekoliko mirovnih misija diljem svijeta, s najvećom na Kosovu, gdje ima vojnike raspoređene kao potporu NATO-vim snagama za Kosovo (KFOR).
Europske sile raspravljale su o mogućnosti slanja mirovnih snaga u Ukrajinu usred diplomatskih napora da se okonča sukob, tri godine nakon ruske invazije punog opsega 2022.
Trudeau i Trump razgovarali o ratu u Ukrajini i ilegalnoj trgovini fentanilom
Kanadski premijer Justin Trudeau i američki predsjednik Donald Trump razgovarali su u subotu, raspravljajući o ratu u Ukrajini i naporima u borbi protiv ilegalne trgovine fentanilom, objavio je Trudeauov ured u priopćenju.
Poziv je uslijedio u trenutku kada čelnici skupine vodećih industrijaliziranih zemalja G7 planiraju u ponedjeljak održati poziv s glavnim tajnikom NATO-a, čelnicima Europske unije i čelnicima Rumunjske i Poljske kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini.
Bijela kuća je rekla da su i Trump i Trudeau izrazili želju da vide kraj trogodišnjeg rata.
“Obojica čelnika rekla su da iščekuju poziv u ponedjeljak”, stoji u priopćenju Bijele kuće.
Trump okrivljuje među ostalima i Kanadu za epidemiju ovisnosti o fentanilu u Americi smatrajući da ne suzbija učinkovito krijumčarenje, a nezadovoljan je i zbog njezina odnosa prema ilegalnoj imigraciji.
Meloni pozvala na jedinstvo Zapada na američkoj konferenciji konzervativaca
Talijanska premijerka Giorgia Meloni pozvala je u subotu na jedinstvo Zapada, snažno američko-europsko partnerstvo i stalnu potporu Ukrajini protiv ruske agresije na konferenciji konzervativaca u blizini Washingtona.
“Europa je daleko od izgubljene i nikada neće biti izgubljena”, rekla je Meloni u video obraćanju na Konferenciji konzervativne političke akcije (CPAC), koja sebe predstavlja kao najveće i najutjecajnije okupljanje konzervativaca na svijetu.
Meloni je izrazila povjerenje u američkog predsjednika Donalda Trumpa, također govornika na konferenciji.
“Naši protivnici se nadaju da će se predsjednik Trump odmaknuti od nas, ali poznavajući ga kao snažnog i učinkovitog vođu, kladim se da će se oni koji se nadaju podjelama pokazati u krivu”, rekao je talijanski premijer.
Uspostavljajući ravnotežu između konzervativne retorike i širih geopolitičkih interesa, Meloni je kritizirala lijevi liberalizam, elite, “woke” ideologiju, “kulturu otkazivanja” i tradicionalne medije, dok je naglašavala potrebu da se zapadne nacije ujedine protiv unutarnjih i vanjskih prijetnji.
Talijanska čelnica pohvalila je nedavni govor američkog potpredsjednika JD Vancea na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, u kojem je oštro kritizirao europske saveznike optužujući ih za ograničavanje slobode izražavanja i ugrožavanje demokracije.
Meloni je rekla da je Vance s pravom rekao “da prije razgovora o sigurnosti moramo znati što branimo”.
Meloni je također upozorila na potencijalni trgovinski rat između SAD-a i Europe, naglašavajući međuovisnost njihovih gospodarstava i rizik igranja na ruku drugim velikim silama.
Osvrćući se na borbu Ukrajine protiv ruske invazije u posljednje tri godine, Meloni je rekla: “Sreća ovisi o slobodi, a sloboda ovisi o hrabrosti.”
“Danas moramo nastaviti surađivati za pravedan i trajan mir, mir koji se može izgraditi samo uz doprinos svih, ali iznad svega, uz snažno vodstvo”, dodala je Meloni.
To je, rekla je, ono za što se Trump zauzima.
Američki predsjednik nedavno je kritizirao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, nazvavši ga “diktatorom” jer je zbog rata otkazao izbore.
Macron i Starmer će se sastati s Trumpom
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer otputovat će sljedeći tjedan u Washington zbog zabrinutosti u Europi glede čvršćeg stava američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Ukrajini i obraćanja Moskvi na treću godišnjicu sukoba.
Očekuje se da će čelnici dviju europskih nuklearnih sila, koji će putovati odvojeno, pokušati uvjeriti Trumpa da ni pod koju cijenu ne žuri s dogovorom o prekidu vatre s Vladimirom Putinom, zadržati Europu uključenom i razgovarati o vojnim jamstvima Ukrajini.
Emmanuel Macron i Keir Starmer
Ludovic Marin/Afp
Macron, koji pokušava iskoristiti odnos s Trumpom izgrađen tijekom njihovih prvih predsjedničkih mandata, rekao je da bi pristanak na loš dogovor koji bi predstavljao kapitulaciju Ukrajine signalizirao slabost neprijateljima Sjedinjenih Država, uključujući Kinu i Iran.
“Reći ću mu: Duboko u sebi ne možeš biti slab pred predsjednikom (Putinom). Nisi ti, nije od čega si napravljen i nije u tvojim interesima”, rekao je u jednosatnoj sesiji odgovora i pitanja na društvenim mrežama uoči posjeta Bijeloj kući u ponedjeljak.
Posjeti dolaze usred raskola između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kojeg je Trump opisao kao “diktatora”, što je uznemirilo europske saveznike Kijeva, koji su već uzdrmani zbog agresivnijeg stava SAD-a u trgovini, diplomaciji, pa čak i unutarnjoj europskoj politici.
Philip Golub, profesor međunarodnih odnosa na Američkom sveučilištu u Parizu, rekao je da su Trumpovi brzi potezi u njegovim prvim tjednima na dužnosti, kao i retorika drugih američkih dužnosnika, bili veliki šok za Europljane.
“Nisu mogli očekivati da će se nekako unutar Sjedinjenih Država pojaviti ova ultranacionalistička koalicija snaga koja će zapravo izazvati glas Europe u svjetskim poslovima na tako oštar i snažan način”, rekao je za Reuters.
Dodao je da Macron vjeruje da ima “povijesnu ulogu” u odlasku u Washington kako bi osigurao da Europa može utjecati na konačne pregovore o Ukrajini.
Keir Starmer i Emmanuel Macron
Abacapress, Abaca Press/alamy/profimedia/Profimedia
“Može li, međutim, nešto postići u ovom posjetu, sasvim je druga stvar”, dodao je.
Starmer, koji je također upozorio da kraj rata ne može biti “privremena pauza prije nego što Putin ponovno napadne”, bit će u Washingtonu u četvrtak.
Govoreći u podcastu Fox Newsa u petak, Trump je rekao da Macron i Starmer nisu “učinili ništa” da okončaju rat. “Nema sastanaka s Rusijom!” rekao je, iako je Macrona opisao kao svog “prijatelja”, a Starmera kao “jako finog momka”.
Emmanuel Macron i Keir Starmer
Ludovic Marin/Afp
Vojna jamstva
Međutim, dvije zemlje žele pokazati Trumpu da su spremne preuzeti veći teret za europsku sigurnost.
Britanija i Francuska učvršćuju ideje sa saveznicima o vojnim jamstvima za Ukrajinu i njihova će dva čelnika nastojati uvjeriti Trumpa da pruži američka jamstva u bilo kojem dogovoru nakon prekida vatre, rekli su zapadni dužnosnici.
Njihove vojske započele su početno planiranje prošlog ljeta za poslijeratni scenarij, ali su se rasprave ubrzale u studenom nakon što je Trump osigurao mjesto predsjednika SAD-a, rekli su francuski vojni dužnosnik i dva diplomata.
Također su dobili potporu u sastavljanju niza opcija od zemalja poput Danske i baltičkih država dok Europljani raspravljaju o tome što bi bili spremni učiniti ako dođe do sporazuma i ako budu potrebne mirovne snage, rekli su dužnosnici.
Iako su i Britanija i Francuska isključile mogućnost trenutnog slanja trupa u Ukrajinu, planovi, koji su još u fazi koncepta, usredotočeni su na pružanje zračne, pomorske, kopnene i kibernetičke potpore koja bi imala za cilj odvratiti Rusiju od pokretanja bilo kakvih budućih napada, rekli su zapadni dužnosnici.
Europski čelnici i predstavnici NATO-a
Sieradowski/euc/zuma Press/profimedia/Sieradowski/euc/zuma Press/profimedia
Zračna i pomorska sredstva mogla bi se nalaziti u Poljskoj ili Rumunjskoj, vraćajući siguran međunarodni zračni prostor i osiguravajući da Crno more ostane sigurno za međunarodnu plovidbu, rekao je dužnosnik.
Dio britanskih i francuskih razgovora usredotočen je na mogućnost slanja europskih mirovnih snaga. Iako američke čizme na terenu možda neće biti potrebne, odvraćanje u obliku američkih projektila srednjeg dometa i naposljetku nuklearnog oružja ostat će ključno.
Opcije o kojima se raspravlja ne bi bile usredotočene na osiguranje trupa za crtu bojišnice ili granicu od 2000 km koju bi ostale osiguravale ukrajinske snage, već dalje prema zapadu, rekla su trojica europskih diplomata i vojni dužnosnik.
Te postrojbe mogle bi dobiti zadatak da štite ključnu ukrajinsku infrastrukturu poput luka ili nuklearnih postrojenja kako bi umirili ukrajinsko stanovništvo. Međutim, Rusija je jasno dala do znanja da će se protiviti europskoj prisutnosti u Ukrajini.
Francuski vojni dužnosnik rekao je kako nema smisla govoriti o brojkama u ovoj fazi jer će to ovisiti o tome što je konačno dogovoreno.
U ruskim napadima ubijena jedna osoba, oštećene kuće – ukrajinski dužnosnici
Rusija je tijekom noći pokrenula nekoliko valova napada projektilima i bespilotnim letjelicama ciljajući Kijev i druge dijelove Ukrajine, ubivši jednog civila u Krivom Rihu i oštetivši zgrade i automobile u Kijevu i drugdje, rekli su dužnosnici rano u nedjelju.
Muškarac je preminuo u bolnici, a 30-godišnja žena je teško ozlijeđena u raketnim napadima na središnji grad Krivi Rih, rekao je Serhij Lisak, guverner regije Dnjepropetrovsk, u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Oštećena je i zgrada koja je pružala infrastrukturne usluge, rekao je Lisak, ne dajući dodatne pojedinosti.
Tri su osobe ozlijeđene u napadu dronom na regiju Odesa kada se zapalila privatna kuća, rekao je na Telegramu Oleh Kiper, guverner regije na ukrajinskom Crnom moru.
Ukrajina
Genya Savilov/Afp
Jedna 53-godišnja žena također je ozlijeđena, a nekoliko stambenih kuća oštećeno u napadu na jugoistočnu regiju Zaporižja, rekao je Ivan Fedorov, guverner regije, na Telegramu.
Viševalni napadi dronovima na glavni grad Kijev oštetili su nekoliko stambenih kuća i automobila, ali nema izravnih izvješća o ozlijeđenima, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko na Telegramu.
Obje strane poriču ciljanje civila u ratu koji će u ponedjeljak obilježiti svoju treću godišnjicu i koji je Rusija započela invazijom punog opsega u veljači 2022. na svog manjeg susjeda.
Tisuće civila poginule su u sukobu, a velika većina njih su Ukrajinci.
Ukrajinske zračne snage priopćile su da su Kijev te središnji i istočni dijelovi zemlje bili pod uzbunom za zračni napad oko šest sati tijekom noći.
Trumpov pobjednički krug u govoru na skupu konzervativaca
Predsjednik Donald Trump napravio je svojevrsni pobjednički krug prije velikog okupljanja konzervativaca u subotu kako bi proslavio svoj prvi mjesec na dužnosti, razdoblje obilježeno dubokim rezovima u federalnoj birokraciji i sukobima sa saveznicima.
U govoru nalik mitingu pred oduševljenom publikom na Konferenciji konzervativne političke akcije u National Harboru u Marylandu, na periferiji Washingtona, Trump je hvalio svoja postignuća od dolaska na dužnost 20. siječnja i kritizirao svoje političke protivnike, uključujući bivšeg predsjednika Joea Bidena.
“Svaka stvar koju je dotaknuo pretvorila se u govno”, rekao je Trump o svom prethodniku, izazvavši ovacije publike.
Neformalna anketa među sudionicima provedena ranije pokazala je kontinuiranu potporu Trumpu dok on daje nagovještaje da se želi kandidirati za treći mandat 2028., što bi zahtijevalo promjenu Ustava SAD-a.
Neslužbeno istraživanje Konferencije konzervativne političke akcije (CPAC) dalo je Trumpu podršku od 99 posto, prema anketaru Jimu McLaughlinu, koji je pročitao rezultate na pozornici.
Rekao je da 61 posto ispitanika kaže da bi Trumpov potpredsjednik, JD Vance, trebao biti republikanski kandidat 2028. godine. McLaughlin nije spomenuo Trumpa u vezi s 2028.
Donald Trump
Roberto Schmidt/Afp
Dvadeset drugi amandman Ustava kaže da “nitko ne smije biti izabran na dužnost predsjednika više od dva puta.”
Na događaju Mjeseca crnačke povijesti u četvrtak Trump se našalio s publikom: “Trebam li se ponovno kandidirati? Recite vi meni.”
U svom prvom mjesecu mandata Trump je izazvao niz kontroverzi. Uznemirio je Washington postavljanjem milijarderskog savjetnika Elona Muska na čelo nastojanja da se smanji veličina federalne birokracije smanjenjem broja osoblja u mnogim saveznim agencijama.
“Elon radi sjajan posao”, rekao je Trump u subotu. “Volimo Elona, zar ne?”
Donald Trump
Roberto Schmidt/Afp
Musk je u subotu poručio saveznim zaposlenicima da objasne što su postigli prošlog tjedna ili će se suočiti s otkazom.
Musk je u četvrtak u CPAC-u dočekan kao heroj kada mu je argentinski libertarijanski predsjednik Javier Milei uručio motornu pilu na pozornici.
“Ovo je motorna pila za birokraciju”, rekao je Musk, mašući alatom po zraku.
U objavi na društvenim mrežama ranije u subotu, Trump je rekao da bi Musk mogao učiniti više za smanjenje vladinog rasipanja.
“Elon radi sjajan posao, ali volio bih ga vidjeti da postane agresivniji. Upamtite, moramo spasiti zemlju”, rekao je.
Trump je široko nametnuo carine mnogim saveznicima i razljutio Europljane inzistirajući da plaćaju više za zajedničku obranu NATO-a i vršeći pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da postigne dogovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju ukrajinskog rata.
Također je rekao da su Sjedinjene Države blizu sporazuma s Ukrajinom o podjeli prihoda od ukrajinskih minerala.
Njegova glasnogovornica Karoline Leavitt rekla je novinarima u Bijeloj kući da će savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz raditi danonoćno tijekom vikenda na dogovoru o okončanju rusko-ukrajinskog rata.
Duda: SAD bi trebao imati veću prisutnost u Poljskoj i srednjoj Europi
Trebalo bi pojačati prisutnost SAD-a u Poljskoj i srednjoj Europi, rekao je poljski predsjednik Andrzej Duda američkom predsjedniku Donaldu Trumpu tijekom kratkog sastanka u subotu u Washingtonu.
“Rekao sam da treba pojačati sigurnost Poljske i srednje Europe, ali on je rekao da kao jedan od najvjerodostojnijih saveznika ne bih trebao biti zabrinut”, rekao je Duda.
Pete Hegseth i Andrej Duda
Sergei Gapon/Afp
On je odbio komentirati je li razgovarao o nedavnoj oštroj razmjeni između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, dodavši da je njegov dojam da je američki predsjednik zainteresiran “učiniti Ukrajinu jačom, uključujući i putem gospodarskih veza”.
Trump je u srijedu osudio Zelenskog kao “diktatora” i upozorio da ukrajinski predsjednik mora brzo djelovati kako bi osigurao mir s Rusijom, koja je napala Ukrajinu prije gotovo tri godine, ili riskira gubitak svoje zemlje.
Promjena tona SAD-a, najvažnijeg podupiratelja Ukrajine, uznemirila je europske dužnosnike i potaknula strahove da bi Kijev mogao biti prisiljen na mirovni sporazum koji ide u prilog ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Trump je ponovno potvrdio blisko savezništvo između SAD-a i Poljske i pohvalio predanost Varšave povećanju potrošnje za obranu, objavila je Bijela kuća na X-u u subotu nakon sastanka.
Pete Hegseth i Andrej Duda
Sergei Gapon/Afp
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
Svijet
Papa Franjo se oglasio iz bolnice, posebno je istaknuo Ukrajinu pa poručio čije su ga poruke naročito dirnule
February 23, 2025
Papa Franjo se oglasio iz bolnice, posebno je istaknuo Ukrajinu pa poručio čije su ga poruke naročito dirnule
Prema najnovijim informacijama iz Vatikana, zdravstveno stanje pape Franje poboljšava se. Iako 88-godišnji poglavar Katoličke crkve i dalje prima visoke doze kisika, vatikanski izvori tvrde da nije došlo do novih komplikacija.
Papa se normalno hrani, a liječnici nastavljaju s kliničkim pretragama. Podsjetimo, Franjo je već više od tjedna dana hospitaliziran u rimskoj bolnici Gemelli zbog dvostruke upale pluća i kroničnog bronhitisa.
Vatikan je jutros izvijestio da je Papa proveo “mirnu” noć. Iako drugi tjedan zaredom neće predvoditi nedjeljnu molitvu, pripremio je poruku koja će biti pročitana tijekom Angelusa.
– Odmor je također dio terapije. Iskreno zahvaljujem liječnicima i zdravstvenim djelatnicima ove bolnice na pažnji koju mi pokazuju i predanosti kojom obavljaju svoju službu među bolesnima. Sutra će biti treća godišnjica velikog rata protiv Ukrajine – bolna i sramotna prilika za cijelo čovječanstvo. Dok ponavljam da sam uz patnički ukrajinski narod, pozivam vas da se sjetite žrtava svih oružanih sukoba i da molite za mir u Palestini, Izraelu i cijelom Bliskom istoku, Mjanmaru, Kivuu i Sudanu. Posljednjih dana primio sam mnogo poruka ljubavi, a posebno su me dirnula pisma i crteži djece. Hvala vam što ste uz mene i na molitvama utjehe koje sam primio iz cijelog svijeta, stoji u Papinoj poruci u kojoj poziva sve da mole za njega
Unatoč kritičnom stanju uzrokovanom “produljenom respiratornom krizom” i primljenim transfuzijama krvi, liječnici ističu da je prognoza za papu i dalje “rezervirana”.
Papino krhko zdravlje izaziva zabrinutost milijuna vjernika diljem svijeta, a sve se glasnije spekulira o mogućoj ostavci. Vatikan se, međutim, još nije očitovao o tim nagađanjima.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
-
Domaće zvijezde5 days ago
Baka Prase ostao bez YouTube kanala – Evo što se dogodilo!
-
Crna kronika6 days ago
Teška nesreća na raskrižju u Velikoj Gorici, jedna osoba je poginula
-
Strane zvijezde1 week ago
Justin Bieber nahvalio slavnu glumicu na društvenim mrežama: Ponovno potaknuo glasine o razvodu s Hailey
-
Split vijesti6 days ago
Ne propustite večer smijeha u Lenas baru
-
Split vijesti6 days ago
DORA 2025. Uskoro ceremonija otvaranja Glazbenih dana HRT-a
-
Svijet5 days ago
Uskoro presuda koja bi mogla izazvati tektonske potrese u BiH, iz Banje Luke poručili: ‘Već idući dan ćete imati referendum!‘
-
Rijeka vijesti5 days ago
POKOPI NA GROBLJIMA (1099)
-
Promo5 days ago
Zamka Trap Karneval/Jedini točan izbor za trap izlazak