February 21, 2025

Pogledajte trenutak kada se zastupnik Mosta slomio i zaplakao nakon odbijenih amandamana, Benčić ga tješila

Teški trenuci za Antu Kujundžića počeli su nakon tri sata prijenosa

NOVO 12:50 Mostov zastupnik Ante Kujundžić danas je u Saboru još jednom podsjetio na, kako kaže, Vladinu nebrigu za posvojenju djecu i njihove roditelje-posvojitelje, komentirajući objašnjenje kojim je Vlada odbila sve amandmane koje je podnio Mostov zastupnik, koji je i sam posvojitelj.

“Odbijen amandman 10 – Tražili smo da posvojitelji starije djece imaju jednaka prava na dopust kao i roditelji novorođenčadi. Odbijen amandman 12 – Predložili smo povećanje novčane naknade za posvojitelje na 114 posto proračunske osnovice. Odbijen amandman 18 – Tražili smo ravnopravnost posvojene djece u ostvarivanju novčane potpore”, poručili su iz Mosta.

– Znate li vi, gospođo Josić (državna tajnica, nap. a.), što znači provesti tjedne tantruma? Znate li što znači objasniti djetetu da je sigurno, da neće biti ostavljeno? – poručio je Kujundžić u Saboru.

“A vi, gospodo iz Vlade, kad večeras zagrlite svoje dijete, kad mu kažete da ga volite, sjetite se onih malih lica koja s prozora domova gledaju van, tražeći nekoga tko će ih htjeti. Vi ste im danas poručili da ih sustav ne vidi. Da ih država ne želi. Most to neće dopustiti! Borimo se za svako dijete koje čeka obitelj, jer svako dijete zaslužuje biti nečije!”, poručili su iz Mosta preko Facebooka uz objavu snimke vrlo emotivnog nastupa zastupnika Kujundžića, govora koji je Mostov zastupnik održao iz perspektive roditelja-posvojitelja.

12:45 Saborski zastupnici jednoglasno su izmijenili Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama – od 1. ožujka udvostručuje se jednokratna naknada za novorođeno dijete, povećava limit naknade za roditeljski dopust na 3000 eura, te produžuje očinski dopust. Iznos jednokratne naknade za novorođeno dijete od 1. ožujka udvostručuje se s 309 na 618 eura, a limit naknade roditeljskog dopusta u trajanju šest mjeseci za jedno ili dvoje djece ako ga koristi jedan roditelj ili osam mjeseci ako ga koriste oba, povećava se s 995 na 3000 eura neto do prve godine djetetova života.

To znači da će roditelji tijekom cijelog dopusta primati punu plaću ako se radi o plaći do 3000 eura. U preostalom vremenskom dijelu roditeljskog dopusta, koji se odnosi na roditelje blizanaca, troje ili više djece, od prve do treće godine djetetova života limit se diže s dosadašnjih 551 na 803 eura.

Naknada za roditeljski dopust za roditelje koji rade na pola radnog vremena do prve godine djetetova života povećava se s 485 na 971 euro, a za one od prve do treće godine djetetova života za blizance, treće i svako sljedeće dijete na 600 eura.

Povećava se i naknada za roditeljski dopust radi pojačane njege djeteta do treće godine života za pola radnog vremena s 552 na 701 euro, roditeljima djece s težim smetnjama u razvoju do osme godine djetetova života na 803, a za zaposlene i samozaposlene roditelje na minimalnoj plaći s 309 na 701 euro za puno radno vrijeme, odnosno na 503 eura za nepuno radno vrijeme.

Također, produžuje se trajanje očinskog dopusta s 10 na 20 dana za jedno rođeno dijete, odnosno s 15 na 30 dana za blizance ili više istovremeno rođene djece.

Uoči glasovanja Ante Kujundžić (Most) još je jednom, suznih očiju i drhtavim glasom, apelirao na vladajuće da priznaju pravo na jednokratnu naknadu za novorođeno dijete posvojiteljima, kao i pravo na roditeljski dopust u punom trajanju bez obzira na dob posvojenog djeteta.

U formi zaključka predložio je i da roditeljski  dopust za treće i svako sljedeće posvojeno dijete ili blizance iznosi 36 mjeseci neovisno o djetetovim godinama, što nije dobilo podršku parlamentarne većine.

– Kolege iz HDZ-a, jel‘ vam nije neugodno, puna su vam usta demografije, treba vam biti neugodno – kazala je Anka Mrak Taritaš (GLAS).

Potporu Kujundžiću dala je i Sandra Benčić (Možemo!) istaknuvši da je njegov zaključak samo osnovni civilizacijski minimum koji “vi ne možete dostići”.

Marija Selak Raspudić (nezavisna zastupnica) poručila je da u takvim pitanjima moramo biti jedinstveni.

– Doista ne vidim u čemu je problem kada imate zastupnika koji se založio za nešto vrlo konkretno i u ovom slučaju vrlo osobno, a tiče se prava osoba koja posvajaju djecu – rekla je i dodala kako je ovo porazni trenutak za sve nas. (Hina)

12:33 Sabor je u većinom glasova izmijenio Zakon o strancima radi, kako tvrde iz Vlade, boljeg i sustavnijeg reguliranja pravnog okvira za strane radnike i uvođenja reda u područje boravka i rada stranaca u Hrvatskoj.

Uoči glasovanja Anka Mrak Taritaš (GLAS) upozorila je da Hrvatska nema sustavnu useljeničku politiku i da, iako su zakonom napravljeni pomaci, oni nisu dovoljni.

– Umjesto da imamo jasnu strategiju, posebno oko visoko kvalificirane radne snage, mi smo to sve zajedno pustili niz vodu – kazala je.

Igor Peternel (DOMiNO) smatra da idemo u krivom smjeru i da se zakon donosi bez strateškog planiranja i kvota.

– Radi se o pokušaju da se ovo do kraja liberalizira i da dođe do zamjene stanovništva, a o sigurnosnim pitanjima da i ne govorimo – ustvrdio je. 

Zakonom o strancima obuhvaćene su sve osobe koje nisu državljani EU-a, Lihtenštajna, Norveške, Islanda i Švicarske, a imaju državljanstvo treće zemlje ili su osobe bez državljanstva, a usklađivanjem s Direktivom o “Plavoj karti EU”, cilj je privući visokokvalificiranu radnu snagu.

Tako se produžuje važenje “Plave karte EU-a” s dvije na četiri godine, koja je istodobno i odobrenje za privremeni boravak i rad na području Hrvatske.

Propisuje se da ju mogu dobiti i osobe koje nemaju obrazovne kvalifikacije, no imaju stručne vještine i to isključivo u IT sektoru, s radnim iskustvom od najmanje tri godine. Zadržava se uvjet da nositelj plave karte mora imati mjesečno 1,5 prosječnu bruto plaću u Hrvatskoj.

Osim dijelova koji se tiču plave karte, zakon donosi i stroža pravila za poslodavce koji zapošljavaju strane radnike poput smještaja takvih radnika, uvjeta za dobivanje radne dozvole i slično.

Poslodavcima se uvodi obveza davanja novčanog jamstva državi u slučaju da odustanu od radnika za kojeg su ishodovali radnu dozvolu i to u iznosu jedne prosječne mjesečne bruto plaće za svakog od njih.

Strane državljane neće moći zaposliti poslodavac koji je pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja te područja opće sigurnosti ili ima dugovanja prema državi.

Novi uvjet je i da poslodavac zadnjih šest mjeseci mora ostvarivati određeni promet – za pravnu osobu to je 10.000 eura mjesečno, a za fizičku 15.000 eura u šest mjeseci.

Posebno su regulirana pravila za smještaj stranih radnika pa će tako poslodavac, ako osigurava smještaj ili je posrednik u osiguranju smještaja radniku, morati dati dokaz o primjerenom smještaju.

Kazne za poslodavce-pravne osobe kod kojih rade stranci, a koji su nezakonito u Hrvatskoj, nemaju dozvolu za boravak i rad, rade na poslovima koji nisu navedeni u potvrdi i slično kreću se od 5.000 do 20.000 eura, a za poslodavce-fizičke osobe u rasponu od 2.000 do 6.000 eura.

Radi prilagodbe poslodavca propisan je i odgodni učinak prekršajno-pravnih sankcija kao zapreke za izdavanje dozvole do 1. siječnja 2026. godine, a propisana je i zabrana obavljanja djelatnosti putem digitalnih platformi (Bolt, Wolt i sl.) ako je taj poslodavac nezakonito zapošljavao strane radnike.

Među inim, regulira se da se dozvole za boravak i rad izdaju do 3 godine (sada se izdaju do jedne godine), dozvole za boravak i rad za sezonski rad izdavat će se do devet mjeseci (sada se izdaju na šest mjeseci).

Također, za jednostavna (pomoćna) deficitarna zanimanja neće biti potrebno dokazivati radno iskustvo niti kvalifikaciju (pomoćni kuhar, pomoćni konobar, sobarica…).

Zakonom se propisuje i da strani radnik ne smije imati manju plaću od one koju primaju zaposleni u Hrvatskoj na usporedivim radnim mjestima,

Uvodi se i nova, posebna kategorija privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka iseljeništva za hrvatske iseljenike i njihove potomke iz trećih zemalja te se oni više neće tretirati kao stranci.

Iseljenici će tako, odmah nakon odobrenja boravka moći podnijeti zahtjev za primitak u državljanstvo, a imat će pravo na zapošljavanje i samozapošljavanje bez dozvole za boravak i rad, na programe obrazovanja, strukovne izobrazbe te obrazovanje i studiranje.

Lani podneseno 286 tisuća zahtjeva za dozvolu za boravak i rad

Tijekom prošle godine podneseno je 286 tisuća zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad, 22 posto više nego u 2023., a izdano je 206.529 dozvola što je 210 posto više nego 2020. godine. Najviše ih je izdano u djelatnostima graditeljstva, turizma i ugostiteljstva, industrije, prometa i veza te trgovine.

Najveći broj dozvola za boravak je u 2024. godini izdan državljanima BiH (38.100) i Nepala (35.635), a slijede iz Srbije (gotovo 28 tisuća), te Indije (20.000), Filipina (14.600), Sjeverne Makedonije (nešto manje od 14.000, Bangladeša (13.600), Kosova (8000), Uzbekistana (7000) i Egipta (nešto manje od 7 tisuća).

Predloženi zaključak Kluba Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića da se  ponovno uvedu kvote za strance, popis zanimanja na kojima se mogu zaposliti i popis zemalja iz kojih se može uvesti strana radna snaga nije dobio podršku parlamentarne većine. (Hina)

12:00 Vladina predstavnica odbila je u petak u Hrvatskom saboru sve oporbene amandmane na izmjene Zakona o strancima, među njima i SDP-ov da se tržište rada regulira uvođenjem godišnje kvote za zapošljavanje stranih radnika.

Sustav kvota se pokazao neadekvatnim i nefleksibilnim za potrebe našeg tržište rada i trebalo ga je izmijeniti, rekla je državna tajnica MUP-a Irena Petrijevčanin Vuksanović.

Kvotni je sustav, objasnila je, pokazao nedostatke posebice u  nemogućnosti da se točno procjene potrebe i poslodavaca i gospodarstva za radnom snagom.

Tijekom godine za koju su donesene kvote, učestalo se pokazivala potreba za još većim brojem radnika, posebno u djelatnostima poput turizma, ili građevine u procesu obnove, rekla je državna tajnica.

Braneći SDP-ov zahtjev, zastupnica Sabina Glasovac istaknula je kako se od 2021., kad je ukinut sustav kvota za njihovo zapošljavanje, u Hrvatsku počelo doseljavati sve više stranih radnika. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od ukidanja kvota do 2023. došlo ih je 160. 000, a trend se nastavlja, navela je.

– Ono što je problematično, jest da nisu predviđena sredstva ni javne politike za integraciju stranih radnika – rekla je Glasovac i dodala kako se spajanjem obitelji i produljenjem dozvola za boravak za rad na tri godine, očekuje i useljavanje obitelji stranih radnika.

– To treba pozdraviti, ali i biti svjestan da to podrazumijeva povećanje kapaciteta obrazovnih, stambenih zdravstvenih i drugih javnih usluga – rekla je zastupnica, ponovivši SDP-ov zahtjev da se uvede kvota godišnje migracije. (Hina)

Dan nakon što je održana osnivačka skupština “saborske nogometne reprezentacije” čiji će izbornik biti zastupnik Domovinskog pokreta Ivica Kukavica, danas će izbornik i preostalih 149 konkurenata i konkurentica za ulazak u užu reprezentativnu selekciju glasati o svim unazad dva tjedna raspravljenim točkama dnevnog reda.

Za točno u podne zakazano je glasanje o raspravljenih zakonskim i drugim prijedlozima od kojih su najviše pažnje izazvali prijedlog Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena i prijedlog Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, kojim se osnovica za obračun plaće pravosudnih dužnosnika izjednačava s osnovicom za obračun plaća u državnoj i javnim službama.

Prije glasanja u podne, budući reprezentativci i reprezentativke raspravljat će o izvješću o poslovanju slobodnih zona u Hrvatskoj u 2023. godini. 

“U 2023. u slobodnim zonama je poslovalo 49 tvrtki koje su zapošljavale 1646 radnika. Ukupni prihodi svih korisnika slobodnih zona iznosili su 220,78 milijuna eura, 1,4 posto manje nego u 2022. godini, dobit je iznosila 43,05 milijuna eura (što je 69,7 posto više nego u 2022. godini), a ukupni izvoz iz slobodnih zona vrijedio je 154,4 milijuna eura”, navodi se, kako prenosi Hina, u tom izvješću. 

Da ne zaboravimo, saborska nogometna reprezentacija trebala bi, kako kažu inicijatori, promicati “sport, prijateljstvo i zajedništvo među zastupnicima”.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/feed