February 23, 2025

Eurostat je potvrdio: Najsigurnija zemlja u EU je – Hrvatska!

Eurostat je na svojim stranicama objavio statistiku o prijavljenom kriminalu, nasilju i vandalizmu za 2023. godinu prema kojoj je čak desetina stanovništva Europske unije bila žrtvom zločina. Na vrhu popisa najsigurnijih europskih zemalja stoji upravo Hrvatska dok je na samome začelju Grčka.

Iz službenog centra za statistiku Europske unije novu statistiku pojave zločina, nasilja ili vandalizma na lokalnom području opisuju kao jednu od pokazatelja za praćenje napretka prema Cilju održivog razvoja o miru, pravdi i jakim institucijama; kao i Cilju razvoja o održivim gradovima i zajednicama.

In 2023, 10% of people in the EU reported experiencing crime, violence or vandalism in their neighbourhood⚠️🚓Highest shares in:🇬🇷Greece (20.9%)🇳🇱Netherlands (16.7%) Lowest in:🇭🇷Croatia (1.4%)🇱🇹Lithuania (2.7%)👉https://t.co/YyEXNBYeju#VictimsOfCrimeDay pic.twitter.com/mWfu31BTf0— EU_Eurostat (@EU_Eurostat) February 22, 2025

Iz Eurostata uz sveukupni postotak prijavljenih zločina navode i dvije skupine stanovništva ovisno o njihovim primanjima. Prema statističarima osoba se smatra na rubu siromaštva ako njezin raspoloživi prihod, prilagođen veličini kućanstva, iznosi manje od 60 % srednjeg raspoloživog prihoda svih građana nakon što se uračunaju socijalne naknade i druge državne potpore. Drugim riječima, ako netko zarađuje znatno manje od prosjeka društva, može se smatrati ekonomski ugroženim.

Prema službenoj statistici tek 1,2 posto Hrvata koji živi na rubu siromaštva je svjedočio zločinu. Postotak Hrvata koji se nalaze u ekonomski boljoj situaciji od svojih sugrađana, a svjedočili su zločinu, neznatno je viši – iznosi 1,5 posto. Tako je niskih 1,4 posto stanovnika Hrvatske svjedočilo zločinu u 2023.

Hrvatska ima manje prijavljenog kriminala od europskog prosjeka

Eurostat

Na vrhu najsigurnijih zemalja su nam se pridružile Poljska i Litva dok popis najnesigurnijih EU članica predvode Grčka, Nizozemska i Bugarska. I dok u Hrvatskoj zločinu svjedoči jedan od sto Hrvata, među najnesigurnijim zemljama zločinu svjedoči svaki peti stanovnik.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/feed

February 23, 2025

Dinamo objavio broj članova po županijama: Grad na jugu se plavi!

GNK Dinamo odnedavno prati koliko im članova dolazi iz svake hrvatske županije. Po broju članova, naravno, dominira Grad Zagreb s nešto manje od 15 tisuća članova. Sveukupno u ovome trenutku modri broje 35686 članova, od kojih 31313 dolazi iz Hrvatske, a 4373 iz inozemstva. Prošle su godine tu brojku članova skupili tek u srpnju tako da bi u 2025. godini mogli postaviti novi rekord.

Navijači su odmah posumnjali da razlog leži u rivalitetima među županijama. ‘Pa ne mogu ovi imati više članova od nas‘ taktika izgleda da je upalila. Uz to, sve se češće provode akcije učlanjivanja u Hrvatskoj, ali i u Bosni i Hercegovini i Njemačkoj.

Za neke se županije ne čudimo što se nalaze na vrhu sa Zagrebom, ali postoje i županije za koje ne bi pomislili da su ‘plave baze‘.

Dubrovnik broji više članova od Koprivnice

Zagrebačka, Međimurska, Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija sve imaju četveroznamenkasti broj članova. Jedina iznimka među sjevernima je Koprivničko-križevačka koja broji ‘samo 524‘ registrirana člana. Od nje više članova ima čak jedna južna hrvatska županija. Naime, Dubrovačko-neretvanska se sa 716 člana nalazi na 11. mjestu.

Gledano po udjelu, iz Grada Zagreba i Zagrebačke županije dolazi više od 50 posto članova Dinama. Iznenađuje položaj Šibensko-kninske županije. Našla se na zadnjem mjestu s 99 člana, a često je upravo Šibenik percipiran kao ‘Drugo lice Dalmacije‘ u kojem velik broj stanovnika više voli plavu boju od bijele.

Bez OIB-a se nije moguće učlaniti. Svi inozemni članovi tako moraju imati ‘hrvatske papire‘. Upravo su navijači Dinama izvan Domovine najangažiraniji što se tiče članstva. Prošle godine ih je bilo 4009, a ove su tu brojku prebacili već u veljači.

Ovaj tjedan je predstavljen i prijedlog Sporazuma o uklanjanju postojećeg i izgradnji novog Gradskog stadiona Maksimir u kojem sudjeluju Vlada Republike Hrvatske i Grad Zagreb, uz partnerstvo Dinama i Hrvatskoga nogometnog saveza. Stadion bi, po najavama, trebao imati 35 000 sjedećih mjesta – taman za svakog člana.

PROČITAJTE VIŠE Otkriveni detalji akcije Maksimir, uz stadion se gradi i velika garaža, poznat i konačni rok: ‘Želimo najbolje ahitekte svijeta!‘

Ispod se nalazi popis županija po broju članova Dinama u trenutku pisanja teksta:

1. Grad Zagreb 14.829

2. Zagrebačka 3.819

3. Osječko-baranjska 1.288

4. Brodsko-posavska 1.164

5. Međimurska 1.153

6. Varaždinska 1.041

7. Krapinsko-zagorska 1000

8. Vukovarsko-srijemska 883

9. Karlovačka 841

10. Sisačko-moslavačka 819

11. Dubrovačko-neretvanska 716

12. Požeško-slavonska 557

13. Koprivničko-križevačka 524

14. Primorsko-goranska 504

15. Bjelovarska-bilogorska 491

16. Virovitičko-podravska 469

17. Istarska 376

18. Splitsko-dalmatinska 315

19. Ličko-senjska 263

20. Zadarska 162

21. Šibensko-kninska. 99

Interaktivnu kartu članova Dinama po županijama možete pratiti ovdje.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/feed

February 23, 2025

Zagreb ima novi plan rasvjete: Grad se dijeli u pet zona, neki će dijelovi biti u mraku, a uvodi se i svjetlostaj

Plan rasvjete Zagreba, u kojem je grad podijeljen u pet zona, počevši od područja prirodne rasvijetljenosti u koja spadaju posebno zaštićena područja pa do visoke rasvijetljenosti koje obuhvaća 45.000 kvadrata u centru, nalazi se u javnom savjetovanju do 2. ožujka. 

Obuhvat Plana istovjetan je obuhvatu Prostornog plana Grada Zagreba a obuhvaća područje Zagreba površine oko 641,24 četvornih kilometara.

Plan je grafički i tekstualno svaku ulicu smjestio u određenu zonu. Rezervati u Parku prirode Medvednica i područja značajnih krajobraza bit će gotovo potpuno u mraku, dok se na Trgu bana Jelačića i okolnim ulicama dopušta najviše osvjetljenje. 

Zona E0 nazvana je područjima prirodne rasvijetljenosti, u kojoj su sve površine posebnih rezervata i značajnih krajobraza. Radi se o područjima gdje vanjska rasvjeta ozbiljno i negativno utječe na prirodno okruženje.

Utjecaji ometaju biološke cikluse flore i faune i/ili onemogućuju ljude da uživaju i uvažavaju prirodni okoliš.

Ljudska aktivnost je podređena prirodi. Vizura ljudi i korisnika prilagođena je uvjetima mraka i očekuju da će vidjeti malo ili nimalo svjetla. U toj zoni će blaga rasvjeta temperatura boje do 2200 K (kelvina) biti jedino uz pješačka područja i prometnice. A ako nije potrebna, rasvjetu treba ugasiti. 

Na zonu E0 odnosi se 15,5 četvornih kilometara ili 2,43 posto. Tu spadaju primjerice Bliznec – Šumarev grob na Medvednici, Mikulić potok – Vrabečka gora, močvarni sustav Savica. 

Pogled sa Medvednice na Zagreb

Marko Todorov/Cropix

Područja tamnog krajolika

U zonu E1, nazvanom područjima tamnog krajolika odnosi se 400 četvornih kilometara ili 62,7 posto.

U tom području mogu se koristiti svjetiljke maksimalne temperature do 2200 K.

Navodi se da su to područja u kojima vanjska rasvjeta negativno utječe na floru i faunu ili bitno remeti karakter zone.

Riječ je o ruralnim dijelovima Zagreba izvan naselja, primjerice ostatku Parka prirode Medvednice, šumama i park šumama, parkovima spomenicima parkovne arhitekture kao što su Zrinjevac, Ribnjak, Maksimir, te zeleni pojas uz rijeku Savu, zelenilo u podsljemenskoj zoni, groblja i vodocrpilišta kao i pojas u radijusu od 100 metara od zvjezdarnica.

Zona E2 su područja niske ambijentalne rasvijetljenosti.

Obuhvaća područja ljudske aktivnosti u kojima je vizura ljudi i korisnika prilagođena umjerenoj rasvijetljenosti. U toj zoni su parkovi koji nisu u zoni E1, zelene površine u urbanom dijelu Zagreba, Jarun, ugostiteljsko-turističke zone na Sljemenu. To su područja koja se često posjećuju. 

Javna rasvjeta uz jezero Jarun koja prejako svijetli i zagađuje noćno nebo svjetlom

Tomislav Kristo/Cropix

Zona E3 su područja srednje ambijentalne rasvijetljenosti. U tu zonu pripadaju područja ljudske aktivnosti u kojima je vizura ljudi i korisnika prilagođena umjerenim do srednje jakim razinama rasvijetljenosti.

Odnosi se na poslovne zone, terminale javnog prijevoza i na sve prometnice koje nisu u zonama E2 i E4. 

U zonama E2 i E3 mogu se koristiti svjetiljke temperature boje do 3000 K.

Područja visoke ambijentalne rasvijetljenosti

Zona E4 su područja visoke ambijentalne rasvijetljenosti.

U tu zonu su klasificirane samo ulice i trgovi u užem centru Zagreba s pojačanom noćnom aktivnosti. Obuhvaća Trg bana Josipa Jelačića, te područje Ilice, od Trga bana Josipa Jelačića do Frankopanske ulice, te Frankopansku, Prašku, Jurišićevu i Draškovićevu ulicu.

U njima ograničenja topline svjetiljki nisu navedena. Riječ je o zoni za područja ljudske aktivnosti u kojima je vizura ljudi i korisnika prilagođena umjereno visokim razinama rasvijetljenosti.

Zagreb noću

Neja Markicevic/cropix/Cropix

Navodi se kako je u toj zoni vanjska rasvjeta potrebna za sigurnost, ugođaj, udobnost te je često jednolična i kontinuirana. 

U Planu rasvjete Grada Zagreba uvodi se i svjetlostaj. Riječ je o razdoblju u kojem se vanjska rasvjeta gasi ili smanjuje na propisanu razinu.

Počinje sredinom noći i traje tri sata, a tada se intenzitet dekorativne, krajobrazne i prigodne rasvjete te oglasnih ploča mora smanjiti na 50 posto od početnog intenziteta ili se mora ugasiti. Oglasne ploče veće od 20 četvornih metara moraju se isključiti. 

Plan propisuje i druga ograničenja, pa se nakon 23 sata treba ugasiti rasvjeta na javnim igralištima i sportskim površinama. Rasvjeta se treba smanjiti ili ugasiti najkasnije sat vremena nakon završetka radnog vremena u blizini ugostiteljskih, turističkih i poslovnih objekata.

Zagreb noću

Neja Markicevic/cropix/Cropix

U Planu se navodi i da se pravila ne primjenjuju na manifestacijama kao što su Advent, Festival svjetla, javne priredbe, veliki događaji. 

Sva vanjska rasvjeta postavljena prije 1. travnja 2019. s Planom se mora uskladiti do 4. ožujka 2035., a sva rasvjeta postavljena nakon 1. travnja 2019. se mora uskladiti odmah nakon što stupi na snagu.

Cilj Plana rasvjete Grada Zagreba je smanjiti svjetlosno onečišćenje ali i potrošnju električne energije.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/feed