February 26, 2025

Tisuće ljudi na ulicama, u centru grada veliki skup podrške Dodiku, sve pazi antiteroristička jedinica!

NOVO 13:00 – Milorad Dodik danas je ponovo najavio donošenje odluka na sjednici Narodne skupštine RS uključujući jedne koja bi sve odluke Suda i Tužilaštva BiH proglasila nevažećima na teritoriju Republike Srpske, javlja detektor.ba. 

Zanimljivo je, ako ovakva odluka zaista bude donesena, imati u vidu podatak da je više stotina osoba srpske nacionalnosti osuđeno za ratne zločine pred Sudom BiH i da nikada ovakva odluka nije donesena, piše direktor BIRN-a BiH Denis Džidić.

Milorad Dodik izjednačava presudu njemu s presudom Republici Srpskoj, a za legalnost odluka Suda i Tužilaštva BiH se brine samo kada se oni tiču njega, ali ne i bilo koje druge osobe srpske nacionalnosti.

——————————

Sat vremena prije izricanja presude Miloradu Dodiku na sudu BiH u Sarajevu, ispred Narodne skupštine Republike Srpske u Banjoj Luci okupilo se više tisuća građana na skupu podrške Dodiku, koji je već najavio da neće priznati nikakvu presudu Suda u Sarajevu. 

Skup se održava pod velikim mjerama osiguranja, Ulica kralja Petra I. Karađorđevića zatvorena je za sav promet, a policijske blokade su postavljene već kod Trga Republike Srpske. Tamo se nalazi i sjedište Vlade Republike Srpske te druge vladine institucije iz kojih su svi zaposlenici u kolonama izlazili i hodali prema trgu ispred Narodne skupštine kako bi i oni dali podršku Dodiku. 

Banja Luka

Elvis Barukcic/Afp

Također, viđeni su i brojni autobusi iz drugih krajeva RS, tako i s istoka zemlje, područja Srebrenice i Zvornika koji su po starom dobrom običaju u takvim situacijama dovezli podržavatelje Dodikovog lika i djela. Na ulicama su i oklopni transporteri specijalne antiterorističke jedinice policije Republike Srpske, iako je u ovom trenutku nejasno zašto su uopće potrebne tako velike mjere osiguranja. 

Banja Luka

Elvis Barukcic/Afp

U ovim trenucima održava se i redovna sjednica Narodne Skupštine na kojoj će Dodik dočekati vijest iz Sarajeva, a nakon toga se očekuje i njegovo obraćanje građanima. 

Rudy Giuliani i Milorad Dodik

Elvis Barukcic/Afp

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

February 26, 2025

Rusi objavili važnu snimku uoči pregovora: ‘Vraćamo Kursk!‘; Lavrov: Novi sastanak s SAD-om je već sutra!

Ključni događaji: 

– Zelenski i Trump dogovorili uvjete o ključnom sporazumu o mineralima

– Zelenski u petak putuje u Washington

– Ukrajina napala Krasnodar

– Rusi napali Buču i Harkiv

– Trump nudi ‘zlatne kartice‘ – stalne boravišne dozvole za 5 milijuna dolara

– ISW: Ovim tempom Rusija će osvojiti ostatak Ukrajine za 83 godine

NOVO 12:51 – Sergej Lavrov kaže da bi se ruski i američki diplomati sutra trebali sastati u Istanbulu, prenosi Sky News.

Ruski ministar vanjskih poslova rekao je da će dvije zemlje razgovarati o pitanjima rada veleposlanstava dviju zemalja.

Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je da su se obje zemlje složile ponovno uspostaviti “funkcionalnost misija u Washingtonu i Moskvi” tijekom razgovora u Saudijskoj Arabiji prošlog tjedna.

12:15 – Rusija tvrdi da su njezine snage ponovno preuzele dva naselja u svojoj regiji Kursk koja su bila pod kontrolom Ukrajinaca.

Sela Orlovka i Pogrebki sjeverozapadno su od Sudže, glavnog grada u regiji Kursk koji je Ukrajina zauzela u iznenadnoj ofenzivi prošlog kolovoza.

🇷🇺 According to reports from a number of sources, Russian fighters have liberated the settlements of Lebedevka, Pogrebki, Orlovka and Novaya Sorochina in the border area of ​​the Kursk region. pic.twitter.com/8CS6chvotg— Levan Gudadze (@GudadzeLevan) February 26, 2025

Sigurnosni i obrambeni analitičar Michael Clarke kaže da je zadržavanje Sudže ključno za Ukrajinu te da će joj to donijeti bolju pregovaračku poziciju u potencijalnim mirovnim pregovorima.

“Pitanje za Ukrajince sada je povlače li se ili se zadržavaju i možda pojačavaju kako bi zadržali kontrolu još mjesec ili dva?”

Prijavljeno ponovno zauzimanje Orlovke i Pogrebkog dio je stalnih napora Moskve da Kursk oslobodi bilo kakve ukrajinske prisutnosti, dodaje Clarke.

On kaže da je Rusija do sada vratila oko 40% prvobitnog dijela zemlje koji je Ukrajina zauzela prošlog kolovoza. 

“Nedvojbeno Rusi žele zatvoriti ovaj džep prije nego što budu uvučeni u bilo kakve mirovne pregovore o teritoriju, jer ako je džep još uvijek tu, onda će ga morati zamijeniti za nešto.”

12:09 – Ruski ministar vanjskih poslova označio je rasprave o mirovnim snagama koje djeluju u Ukrajini nakon potencijalnog prekida vatre s Rusijom kao “prazne priče”.

Govoreći u Dohi, Sergej Lavrov je rekao da ideja, o kojoj su posljednjih tjedana raspravljale i Britanija i Francuska, ima za cilj dodatno raspirivanje sukoba i da je “prevara” s ciljem da se Ukrajini omogući ponovno naoružavanje.

Rekao je da bi taj potez uvukao Ukrajinu u NATO i “potpuno uništio” prava ljudi koji govore ruski.

Donald Trump rekao je u ponedjeljak da je posebno pitao Vladimira Putina o mogućnosti djelovanja mirovnih snaga u Ukrajini.

Ruski čelnik je navodno rekao da “nema problema s tim”, u oštroj suprotnosti s porukama Kremlja o tom pitanju.

Upitan o komentarima na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov bacio je sumnju na Trumpovu tvrdnju, pozivajući se na raniju izjavu da bi takav potez bio “neprihvatljiv” za Moskvu.

11:46 – Francuski predsjednik Emmanuel Macron izvijestio je u srijedu ostale čelnike država članica EU-a o svom posjetu Washingtonu u okviru priprema za izvanredni samit sljedeći tjedan.

 “Vrlo uspješna priprema za izvanredni samit 6. ožujka, na kojem ćemo odlučiti o potpori Ukrajini i jačanju europske obrane”, objavio je predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa nakon video-konferencije na kojoj su sudjelovali čelnici svih 27 država članica i predsjednica Europske komisije.

Costa je za sljedeći tjedan sazvao izvanredni samit koji će biti posvećen Ukrajini i europskoj sigurnosti. Francuski predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak je u Washingtonu razgovarao tri sata s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Nakon sastanka je izjavio da je postizanje mira u Ukrajini ne smije značiti “predaju” Kijeva te je inzistirao na potrebi “jamstava sigurnosti” kako bi se izbjeglo da Rusija pokrene ponovno napad.

Unatoč velikim razlikama u stajalištima s domaćinom američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, Macron je rekao da je “uvjeren da postoji put” kojim bi se okončao rat u Ukrajini. U četvrtak će u Washingtonu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom razgovarati i britanski premijer Keir Starmer.

Nakon toga, Starmer će u Londonu okupiti čelnike nekoliko država članica EU-a i izvijestiti ih o svojem razgovoru s Trumpom.
Europska unija i Velika Britanija, koja je napustila EU prije pet godina, rade na zajedničkom planu obrane kontinenta.

10:45 – Ruska vojska trebala bi se boriti još najmanje 83 godine kako bi zauzela preostalih 80% Ukrajine, stoji u najnovijem izvješću Instituta za proučavanje rata (ISW).

Thinktank kaže kako se čini da Rusija koristi metodu napredovanja u Ukrajini koja se temelji na pretpostavci da će se rat nastaviti na neodređeno vrijeme i da ne treba ostvariti značajne teritorijalne dobitke u jednoj ofenzivnoj operaciji.

Imajući to na umu, ISW je procijenio da će ruskim snagama trebati najmanje do 2108. da stave pod kontrolu cijelu Ukrajinu, pod pretpostavkom da mogu održati svoju trenutnu stopu napredovanja i goleme gubitke u ljudstvu na neodređeno vrijeme, što je malo vjerojatno.

“Putin je, međutim, artikulirao teoriju pobjede koja pretpostavlja da Rusija može nadživjeti Ukrajinu i Zapad i nastaviti napredovati na bojnom polju sve dok Rusija ne porazi Ukrajinu”, dodaje se u izvješću koje prenosi Skynews.

Sve ovo dolazi usred nade o sporazumu o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine, s predstavnicima Moskve koji su se ovog mjeseca sastali s američkim dužnosnicima u Saudijskoj Arabiji.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da se pripremaju “razgovori na stručnoj razini” između Moskve i Washingtona kao nastavak sastanka u Rijadu.

Nakon razgovora s Donaldom Trumpom ovog tjedna, francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da bi primirje moglo biti dogovoreno u narednim tjednima.

08:39 – Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je u utorak da njegova administracija planira uvesti stalne boravišne dozvole na bazi “zlatne kartice” koje bi koštale 5 milijuna dolara svaka.

“Imućni ljudi dolazit će u našu zemlju kupnjom ove kartice, bit će bogati i bit će uspješni, trošit će puno novca i plaćati puno poreza i zapošljavati mnogo ljudi”, rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući. Rekao je da će se zlatne kartice početi prodavati za otprilike dva tjedna.

Na pitanje bi li razmotrio prodaju kartica ruskim oligarsima, predsjednik je navodno rekao: “Da, moguće. Poznajem neke ruske oligarhe koji su vrlo dobri ljudi.”

Axios napominje da bi plan “zlatne kartice” zamijenio postojeći američki program EB-5, koji je pokrenut 1990. godine i nudi zelene karte ljudima koji ulažu u zemlju. Mediji su rekli da nije jasno može li Trumpova administracija prekinuti ili promijeniti trenutni program bez Kongresa.

08:01 – U napadu ruske bespilotne letjelice na okrug Buča u kijevskoj regiji rano u srijedu jedna je osoba ubijena, a dvije su ozlijeđene, izvijestio je vršitelj dužnosti guvernera Mikola Kalašnik.

Tijelo žrtve otkriveno je dok su vatrogasci gasili požar u dvokatnici privatne kuće. U drugom dijelu okruga u napadu su ozlijeđeni 20-godišnja žena i 44-godišnji muškarac, rekao je Kalašnik. Oštećeno je pet kuća.

Ruske bespilotne letjelice također su gađale Harkiv, rekao je gradonačelnik Ihor Terehov. Krhotine bespilotne letjelice pogodile su deveterokatnicu i ozlijedile dvije osobe.

07:31 – Britanski premijer Keir Starmer ima na umu pet tema, među kojima na prvom mjestu Ukrajinu, uoči sastanka s Donaldom Trumpom na kojem će nastojati izbjeći velike nesporazume.

Starmer u posjet Washingtonu dolazi nakon francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je insistirao da su za trajan mir u Ukrajini potrebna „sigurnosna jamstva”. Ta tema, o kojoj su se dvojica čelnika suglasili prije posjeta SAD-u, prva je i na Starmerovu popisu.

Starmer želi biti „most” između Europe i Sjedinjenih Država kako bi rješenje za okončanje sukoba u Ukrajini obuhvaćalo teritorijalna i sigurnosna jamstva.

Očekuje se da će britanski premijer inzistirati na činjenici da europske mirovne snage za nadzor prekida vatre moraju imati američku „sigurnosnu mrežu” u obliku zračne potpore, u nadi da će njegova ponuda da pošalje britanske vojnike u Ukrajinu umiriti Trumpa.

Među ostalim temama o kojima će razgovarati su carine, trgovinski sporazum, Gaza i arhipelag Chagos.

Starmer se nada da će uvjeriti Donalda Trumpa da bi carine od 25 posto na uvoz čelika i aluminija, koje trebaju stupiti na snagu idući mjesec, nanijele štetu Americi.

Velika Britanija izvezla je 2023. u SAD oko 10 posto svojeg čelika u vrijednosti od gotovo 400 milijuna funti (495 milijuna dolara).

Po britanskom ministru trgovine Jonathanu Reynoldsu, Ujedinjeno Kraljevstvo šalje Sjedinjenim Državama „specijalizirane proizvode” koji im trebaju.

Keir Starmer, u želji da stimulira slabašan britanski gospodarski rast, nada se da će pokrenuti pregovore sa SAD-om o sporazumu o slobodnoj trgovini.

7:00 Istovremeno nastavljaju se napadi između Rusije i Ukrajine. Ukrajina je noćas dronovima napala južnu rusku regiju Krasnodar i oštetila nekoliko kuća, uključujući jednu u crnomorskoj luci Tuapse, rekli su ruski dužnosnici u srijedu.

Oštećene su tri stambene kuće u cijeloj regiji i nema izvješća o ozlijeđenima, objavio je guverner Veniamin Kondratjev na Telegramu, aplikaciji za razmjenu poruka.

Kuća u Tuapseu se zapalila, ali je požar u međuvremenu ugašen, objavio je na istoj platformi Sergej Boiko, načelnik Tuapsea. 

SHOT, ruski kanal vijesti na Telegramu, izvijestio je da se čini da su ukrajinske bespilotne letjelice bile usmjerene na lučko područje i da su stanovnici čuli otprilike 40 eksplozija i da misle da je to bio zvuk djelovanja sustava protuzračne obrane. 

Reuters nije mogao neovisno potvrditi objavu SHOT-a. Ukrajina se nije još oglasila. 

Tuapse je dom najveće ruske rafinerije nafte na Crnom moru i već je nekoliko puta bila na meti ukrajinskih bespilotnih letjelica od početka rata koji je Moskva pokrenula protiv svog susjeda prije tri godine.

Ruska agencija za zrakoplovstvo Rosaviatsia objavila je na Telegramu da je obližnja međunarodna zračna luka Soči, oko 150 kilometara jugoistočno od Tuapsea, zatvorena za zračni promet od utorka navečer kako bi se osigurala zračna sigurnost.

6:50 Ukrajina je pristala na uvjete sporazuma o rijetkim mineralima sa SAD-om, a tijekom noći procurili su novi detalji sporazuma. Navodno u njemu nema nikakvih američkih sigurnosnih jamstava, kao ni nastavka slanja oružja, ali se navodi da SAD žele da Ukrajina bude ‘slobodna, suverena i sigurna‘, prenosi Reuters.

Drugi izvor je rekao Reutersu da se o budućim isporukama oružja još uvijek raspravlja između Washingtona i Kijeva.

Visoki ukrajinski dužnosnik rekao je sinoć AFP-u da su Amerikanci “uklonili sve klauzule koje nam nisu odgovarale, posebice onu o 500 milijardi dolara” koje su minerali trebali donijeti Sjedinjenim Državama.

Isti izvor rekao je AFP-u da bi Washington s Ukrajinom razvijao rudno bogatstvo, a prihodi od toga išli bi u novi fond kojim bi zajednički upravljali Ukrajina i SAD. 

“Čuo sam da dolazi u petak. To mi je sasvim u redu. On bi htio to potpisati sa mnom i razumijem to – to je velika stvar, vrlo velika stvar”, rekao je Donald Trump novinarima u Bijeloj kući. 

Ukrajina je navodno dogovorila uvjete sa SAD-om o ključnom sporazumu o mineralima, barem tako kaže izvor iz ukrajinske vlade za Sky News.

Ovaj sporazum, nakon što bude potpisan, mogao bi otključati novo dugoročno partnerstvo između Kijeva i Bijele kuće nakon napete situacije koja je dominirala proteklih dana.

Izvor je rekao kako postoji plan da dokument bude potpisan “vrlo brzo” i to moguće “tijekom sastanka ukrajinskog i američkog predsjednika”.

Kako javlja Reuters citirajući dva izvora, Volodimir Zelenski planira otputovati u Washington u petak kako bi se sastao s Donaldom Trumpom.

Tu informaciju potvrdio je i američki predsjednik, dodavši da bi ‘ukrajinski predsjednik želio sa mnom potpisati ugovor o mineralima”. “U velikoj mjeri smo se već dogovorili o rijetkim metalima”, dodao je.

Govoreći općenito o mirovnim pregovorima, Trump je rekao da će mirovne trupe biti potrebne Ukrajini u “nekom obliku”.

Ugovor postavlja uvjete za stvaranje novog fonda za ulaganje u ukrajinske minerale, rijetke zemne metale i druge vrijedne prirodne resurse, a više ne sadrži početni zahtjev SAD-a za pravo na 500 milijardi dolara potencijalnog prihoda od izvora, kojeg je Zelenski ranije nazvao neozbiljnim.

Trump, međutim, vidi transakciju minerala s Ukrajinom kao pošten način nadoknade milijardi dolara koje su Sjedinjene Države dale Kijevu – putem oružja i financijske potpore – za pomoć oružanim snagama u njihovoj borbi protiv ruske invazije punog opsega u posljednje tri godine.

Dokument također ne obvezuje Washington da će dati sigurnosna jamstva Ukrajini u svjetlu bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre s Vladimirom Putinom – nešto što Kijevu očajnički treba i što je tražio.

Očekuje se da će detalji o novom partnerstvu biti razrađeni u nadolazećim raspravama.

Dvije strane su se “složile oko okvirnog sporazuma o fondu”, rekao je izvor iz vlade koji je želio ostati anoniman i dodao kako je “ovo je politički korak kako bi se osiguralo da se prihodi od resursa koriste za sigurnost i obnovu Ukrajine.”

Fond bi se sastojao od američkog novca koji bi se ulagao u ukrajinske prirodne resurse, a dobit bi dijelili Washington i Kijev.

Financial Times je prvi izvijestio da konačna verzija dogovora datira od 24. veljače.

“Sporazum o mineralima samo je dio slike. Više smo puta čuli od američke administracije da je to dio veće slike”, izjavila je u utorak Olha Stefanišina, potpredsjednica ukrajinske vlade i ministrica pravosuđa koja je vodila pregovore.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

February 26, 2025

Suprotstavio se Karadžiću, postao miljenik Zapada, jedna od tada najmoćnijih osoba Amerike mu se divila… Da, to je bio Dodik!

Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik koji će u srijedu dobiti presudu u procesu za odbacivanje odluke Visokog predstavnika za BiH, već dvadeset godina igra golemu političku ulogu u “propaloj” državi Bosni i Hercegovini, od koje prijeti odcijepiti Republiku Srpsku.

U procesu bez presedana na zapadnom Balkanu, kako proces ocjenjuje agencija France presse, prijeti mu kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora ako bude proglašen krivim i zabrana političkog djelovanja.

On govori kako se radi o “političkom procesu” i najavljuje da neće priznati presudu koju će Sud BiH u Sarajevu objaviti u 13 sati.

Često optuživan od svojih protivnika za “korupciju” i “podrivanje mirovnog sporazuma” zbog svoje “separatističke” politike, predsjednik Republike Srpske (RS) prvi puta se suočava s pravdom.

PROČITAJTE VIŠE Dan D za BiH: Čeka se objava presude Miloradu Dodiku, u državu ušlo 70 mađarskih specijalaca!

Milorad Dodik dolazi na sud

Antonio Balic/Cropix

Šezdesetpetogodišnji čelnik, koji je svojedobno bio miljenik Zapada, već dugo gaji bezgranično divljenje prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, kojemu je ostao vjeran i nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022.

Nedavno je proslavio pobjedu Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima i njegov povratak na vlast.

Dok se također hvali svojim savezništvom s Kinom i s Mađarskom Viktora Orbana, s kojima se redovito sastaje, Milorad Dodik svoj politički uspon paradoksalno duguje Zapadu.

Ovaj političar visok 1,91 metar potječe iz obitelji seljaka iz Laktaša, u blizini Banja Luke.

Nakon rata u BiH (1992.-1995.) Zapadu se činilo da ima umjerenjaka u liku ovog predsjednika male socijaldemokratske stranke.

Dašak svježeg zraka na Balkanu

Milorad Dodik svoju je karijeru zapravo započeo riskantnim potezom, kao protukandidat Radovanu Karadžiću, ratnom političkom vođi bosanskih Srba, osuđenom 2019. pred Međunarodnim sudom na doživotni zatvor za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Dodikove pristaše

Elvis Barukcic/Afp

Kada je uz 1998. izabran za premijera, unatoč činjenici da je njegova stranka u parlamentu imala samo dva zastupnika, zapadne vlade bile su oduševljene, a bivša američka državna tajnica Madeleine Albright opisala je to kao “dašak svježeg zraka” na Balkanu.

No poražen je na izborima 2000., a njegovi pozivi na umjerenost i pomirenje među zajednicama postali su rijetki.

Šest godina kasnije vodio je kampanju za referendum o neovisnosti srpskog entiteta – koji se nikada nije održao – i izabran je s gotovo 60 posto glasova.

Od tada pa nadalje, njegov stisak nad RS-om ne popušta pa je uz dužnost premijera bio u dva mandata predsjednik RS-a, dio trojnog predsjedništva BiH,  a zatim se vratio na čelo RS-a.

PROČITAJTE VIŠE U nekim gradovima pojačano prisustvo EUFOR-a: Svi strahuju od Dodikova plana B!

Milorad Dodik

Elvis Barukcic/Afp

Čini se da njegova nacionalistička retorika, koja je često provokativna, ima snažan odjek među dobrim brojem bosanskih Srba, ističe AFP.

Čovjek koji je 2007. izjavio da je “savršeno dobro” znao da je masakr u Srebrenici bio “genocid”, sada “pri punoj savjesti” tvrdi suprotno.

Svoju popularnost Dodik duguje i svojoj sklonosti sudjelovanju na popularnim festivalima na kojima se ne libi nazdraviti i uzeti mikrofon da zapjeva. Rado se pojavljuje i uz velikodostojnike Srpske pravoslavne crkve, piše AFP.

Čestita sebi što je zaustavio centralizaciju zemlje na štetu srpskog entiteta i kaže da je cilj sudskog postupka da ga se “eliminira iz političke arene” kako bi se taj proces mogao nastaviti.

Nadalje, neumorno traži odlazak iz zemlje visokog međunarodnog predstavnika, ali i međunarodnih sudaca Ustavnog suda.

“Republika Srpska je zatočena u BiH” i “mora započeti proces svog oslobađanja”, ponovno je sredinom veljače izjavio čovjek koji redovito govori da je BiH “propala” zemlja i da je “prezire”.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed