February 25, 2025

Putin dao Trumpu dvije lukave ponude, ali ključni zahtjev američkog predsjednika neće prihvatiti: ‘Njih i Ruse nemoguće je posvađati!‘

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nakon pregovora u Ankari rekao je da će Rusija “prekinuti neprijateljstva u Ukrajini” tek kada, sa stajališta Kremlja, pregovori o okončanju rata “daju konkretan i trajan rezultat” koji “Rusiji odgovara”. Dakle, iščitavajući to, mir u Ukrajini je još daleko jer Moskva želi da on zadovolji njih, a teško da na to što Rusi traže Ukrajina može pristati zato što bi to značilo, kada se sve ogoli, samo jedno – kapitulaciju. 

No, ruski predsjednik Vladimir Putin, kojega je ohrabrio salto mortale američke politike Donalda Trumpa, spretno gradi poziciju da nezahvalnu situaciju koju ima i u Ukrajini i kod kuće (ekonomski i socijalni problemi) i na globalnom planu okrene ipak u svoju korist uz pomoć svojeg donedavno zakletog neprijatelja – SAD-a. Stoga je u intervjuu sa svojim omiljenim novinarom Pavlom Zarubinom poslao zanimljive poruke koje se trebaju čitati i između redaka. 

Putin nastavlja slati milozvučni sirenski zov Trumpu kako bi ga uhvatio u “poslovnu zamku”. Naime, u Kremlju itekako znaju da je Trump politički tašt, ali i poslovno gramziv, pa mu je Putin lukavo ponudio da američke tvrtke zajedno s ruskima investiraju u rijetke metale i rude, odnosno, kako kaže, “spremni smo na suradnju sa SAD-om u iskapanju rijetkih metala i ruda, uključujući Donbas i Novorusiju” (Novorusijom u Rusiji nazivaju velik dio Ukrajine, koji zapravo smatraju svojim područjem). Tu je “keč” – Putin nudi Trumpu “zajedničke poslove” oko rijetkih metala, minerala i ruda, ali na području Ukrajine, odnosno na teritorijima koje ili drži pod okupacijom ili ih je “anektirao”, premda ih ne kontrolira. 

Vladimir Putin tijekom intervjua sa Pavelom Zarubinom

Mikhail Metzel/Afp

Time bi SAD, ako pristane i počne ulagati na tom prostoru, zapravo priznao da je to Rusija, odnosno Putin bi dobio ono što želi – priznanje rezultata okupacije. Putin je dodatno poručio da nije Ukrajina ta koja ima najviše zaliha “rijetkih metala i minerala” na svijetu, nego je to Rusija, pa da ne bude baš prozirno, ponudio je da se tvrtke iz SAD-a uključe u projekt proizvodnje aluminija u ruskom Krasnojarskom kraju u istočnom Sibiru, vrijedan, kako je rekao, 15 milijardi dolara. Budući da zna da SAD ima problem s aluminijem, spreman je “odmah isporučiti dva milijuna tona aluminija na američko tržište” kako bi se stabilizirala cijena. No, istodobno je izjavio da se njega ne tiče “mogući sporazum SAD-a i Ukrajine oko njihovih rudnih bogatstava”. 

Podsjetimo da se trenutačno gotovo 60 posto tih “rudnih ukrajinskih vrijednosti” nalazi ili na području ratnih sukoba ili pod ruskom okupacijom. No, Putin je ovime jasno dao do znanja da taj dio Ukrajine smatra svojim teritorijem. Konačno, podsjetimo kako je jedan od njihovih zahtjeva da se ukrajinska vojska povuče sa svih područja koje je Rusija proglasila svojima i priključila Rusiji. Nadalje, ulazak američkih tvrtki značio bi i “poraz” politike sankcija koje su baš ove godine počele davati opipljive rezultate, poput nestašica, deficita i inflacije koja se trenutačno ne da obuzdati. 

Napomenimo da 40 posto ruskog proračuna ide na rat, a ako se nastavi, postotak će samo rasti. Podsjetimo također da Moskva, kao jedan od preduvjeta za početak pregovora, traži ukidanje sankcija za koje je Putin rekao da su “nelegitimne, nezakonite” i suprotne “slobodnom tržištu, štetne za svjetsku ekonomiju i trgovinu”. Dakle, Rusija ne namjerava obustaviti napade i raketiranje ukrajinskih gradova prije početka pregovora, ali želi ukidanje sankcija kao uvjet pregovora. 

Putinu se, naravno, sviđaju Trumpovi napadi na Volodimira Zelenskog, kojeg ovaj naziva diktatorom, a Putin ga nadopunjuje – Zelenski je za njega toksičan i, kako kaže, “prema ruskim podacima” njegove su šanse da bude ponovno izabran “ravne nuli”. “Trump želi mir, a Zelenski stoji na putu prema tom cilju”, hladno tvrdi Vladimir Putin, titrajući Trumpov ego oko toga, te mu još dodaje: “Trump djeluje beskompromisno i bez skanjivanja govori što misli i hoće. To je osobina lidera velikih država”. “Rusija nema ništa protiv ukrajinske državnosti, ali ne može biti poligon za napade na nas”, kaže Putin. 

Režimski mediji nastavljaju s napadima na EU, optužujući je da je Rusija dobila rat, a Bruxelles bi ga nastavio, pa im za to dobro dođu strani analitičari. Gábor Stier, urednik vanjske politike Orbánova Magyar Nemzeta, tako je za TASS izjavio: “Već danas možemo govoriti o strateškoj pobjedi Rusije, Ukrajina je izgubila ovaj rat”. A to je stalna euforična mantra ruskih režimskih medija i političara. 

I na kraju svojeg intervjua Putin je poslao poruku Trumpu da je spreman na razgovore o zajedničkom smanjenju “vojnih proračuna za 50 posto”. “SAD bi skratio rashode za vojsku, a i mi, a onda bi se i Kina možda mogla priključiti”, izjavio je Putin. Podsjetimo da Kini to ne pada na pamet. 

E, sad – Kina. Jedan od razloga što Trump popušta Rusiji navodno je to što bi je htio pridobiti za svoj “rat” protiv Kine koju smatra američkim neprijateljem i suparnikom broj 1. Zato uz sebe, kako misli, želi Rusiju koja bi to, opet misli, prihvatila da ne postane “kineski vazal”, što je s obzirom na situaciju vrlo izgledno. No, jedan od prekaljenih režimskih analitičara Pjotr Akopov, koji iznosi stavove Kremlja, vrlo je jasan: “Razdvojiti Rusiju i Kinu je nemoguća misija”. 

Konačno, Putin i Xi Jinping su se čuli baš na treću godišnjicu ruske agresije 24. veljače, što je možda slučajno, ali je svakako, kako navodi Akopov, “vrlo simbolično”. Akopov se prisjetio i pozvao na sporazum o “vječnom prijateljstvu” Kine i SSSR-a, koji je potpisan u nazočnosti Josifa Staljina i Mao Ce-tunga. Nikakvo približavanje ni normalizacija odnosa Rusije i SAD-a neće, kaže Akopov, “ići na uštrb niti nauditi rusko-kineskim partnerskim vezama”. 

Xi Jinping

Xinhua/eyevine/profimedia/

Naime, očito je da se Xi Jinping upravo o tome raspitivao kod Putina, ali tu može biti miran – Putin neće biti “američki igrač” jer još nije posve siguran u Trumpove namjere. Naime, ni ruski režimski mediji ne zaboravljaju često napomenuti da je on i “nadalje nepredvidiv”. Konačno, i Akopov kaže da se stalno postavlja pitanje “što će Trump zatražiti od Putina za Ukrajinu” i odgovara da na Zapadu “misle da će rezultat biti slabljenje odnosa s Kinom”. “Putin na te kombinacije nikad neće pristati”, kaže analitičar koji prenosi kremaljske poruke. 

Dakle, globalna situacija se intenzivira. Rusija je vrlo oprezna prema Trumpu, pazeći da ga ne naljuti te da iskoristi situaciju i dobije najviše što može, pa makar to bilo i vrijeme.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

February 25, 2025

Trump ponizio prvog europskog lidera koji se susreo s njim!?: ‘Nije bilo samo 10 minuta, ljubomorni ste‘

Ured poljskog predsjednika Andrzeja Dude odbacio je kritike vezane za njegov sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, za koji mnogi tvrde da je bio daleko kraći od očekivanog i uslijedio nakon pretjerano dugog čekanja, prenosi RT. 

Poljski mediji izvijestili su da je Duda čekao najmanje sat vremena Trumpa nakon što je preletio Atlantik kako bi prisustvovao Konferenciji konzervativne političke akcije (CPAC) u Marylandu. Bloomberg je izvijestio da su se dužnosnici sastali na deset minuta, dok je Reuters objavio da se radilo o “kratkom” sastanku nakon što je Trump kasnio.

U ponedjeljak je Marcin Mastalerek, Dudin šef kabineta koji ga je pratio u SAD, odbacio kritike rekavši da procjene “takozvanih stručnjaka na Twitteru” nemaju temelja u stvarnosti: – Sastanak nije završio za 10 minuta, niti je trebao trajati sat vremena – rekao je za Radio ZET, pripisujući negativne komentare “političkoj ljubomori”. 

Donald Trump

Win Mcnamee/Getty Images Via Afp

Negirao je i ideju da se čekanje na “predsjednika najveće sile, njihovog najvećeg saveznika” može smatrati ponižavajućim. Duda je bio prvi europski čelnik koji se osobno susreo s Trumpom nakon njegove inauguracije. 

Obraćajući se medijima tijekom posjeta, Duda je rekao da “nema zabrinutosti zbog smanjenja prisutnosti SAD-a u Poljskoj” i pozvao ukrajinskog čelnika Volodimira Zelenskog da nastavi “mirnu i konstruktivnu suradnju” s Trumpom.

Poljska je bila jedan od najvjernijih pristaša Ukrajine u sukobu s Rusijom. S druge strane, Trumpovo stajalište o Ukrajini značajno se razlikuje od stajališta njegovog prethodnika Joe Bidena. Zalaže se za brzo rješavanje sukoba i otvoreno je kritizirao politiku Zelenskog, uključujući njegovo odbijanje održavanja izbora. 

Usred rastućih napetosti, Trump je Zelenskog opisao kao “diktatora”, upozoravajući da mu se prilika da se okoristi dobrom voljom SAD-a brzo smanjuje. Zelenski mu je odgovorio, optužujući Trumpa da živi unutar ruskog “mjehura dezinformacija”, kako piše RT. 

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

February 25, 2025

Kardinal Oscar Maradiaga: ‘Papi Franji još nije vrijeme da ode na nebo‘

Papa Franjo, koji je u kritičnom stanju s obostranom upalom pluća, svjestan je i sastao se u bolnici s vatikanskim dužnosnicima s kojima je razgovarao o radnim pitanjima, priopćio je Vatikan u utorak.

Franjo, 88-godišnji papa, proveo je svoj 12. dan u rimskoj bolnici Gemelli, što je najduži boravak u bolnici u njegovom skoro 12-godišnjem papinstvu.

“Papa se dobro odmarao cijelu noć”, priopćio je Vatikan jutros u jednoj rečenici, bez dodatnih pojedinosti.

Neimenovani vatikanski dužnosnik, međutim, rekao je da Franjo normalno jede, kreće se po bolničkoj sobi i nastavlja s liječenjem.

Bolnica Gemelli u kojoj se liječi papa Franjo

Tiziana Fabi/Afp

Vatikan je priopćio da se Franjo u ponedjeljak susreo s drugim čovjekom u vatikanskoj hijerarhiji, državnim tajnikom kardinalom Pietrom Parolinom. 

Razgovarali su o nekoliko aktualnih postupaka kanonizacije, priopćio je Vatikan, najavljujući i nova imenovanja za koja je potrebna papina suglasnost.

Franjo je povremeno radio i iz bolnice budući da se aktivnosti Vatikana nastavljaju i tijekom njegove bolesti.

Jedina druga papina posjetiteljica za koju se zna jest talijanska premijerka Giorgia Meloni, još 19. veljače.

Vatikan je u ponedjeljak priopćio da je papino stanje i dalje kritično, ali s “blagim poboljšanjem”, dodajući da “blago zatajenje bubrega”, prvi put prijavljeno tijekom vikenda, nije razlog za zabrinutost.

Hodočasnici iz Vijetnama mole pred bolnicom

Tiziana Fabi/Afp

Još mu nije vrijeme 

Obostrana upala pluća ozbiljna je infekcija obaju plućnih krila koja može ostaviti ožiljke, što otežava disanje. Vatikan je rekao da je papina infekcija “složena” i uzrokovana s dva ili više mikroorganizama.

Franjo, koji je papa od 2013., u posljednje je dvije godine nekoliko puta bio slabija zdravlja.  Sklon je plućnim infekcijama jer je kao mlad dobio pleuritis, zbog čega mu je odstranjen dio jednog plućnog krila.

Tisuće ljudi okupilo se u ponedjeljak navečer na Trgu svetog Petra kako bi molili za njegovo ozdravljenje.

Njegov prijatelj i jedan od najbližih suradnika honduraški kardinal Oscar Rodriguez Maradiaga, rekao je za talijanske novine la Repubblica kako misli “da još nije vrijeme da ode u raj.”

Vjernici su pred bolnicu donijeli veliki plakat na kojem piše: ‘Danas te trebamo više nego ikad Franjo‘

Tiziana Fabi/Afp

Katolički je poglavar početkom veljače dao do znanja da je jako prehlađen, zbog čega nije čitao svoje govore. Unatoč tome, nastavio je sa svakodnevnim sastancima, pa čak i sudjelovati u misama na otvorenom, unatoč hladnoći.

Dok neki tvrde da se trebao bolje brinuti o sebi, Maradiaga brani Franjinu radnu etiku.

“Svjestan je da ima poslanje koje mora izvršiti i ništa ga ne zaustavlja. Papa je objasnio da nije prihvatio svoj izbor kako bi se odmarao”, rekao je. 

Očekuje se da će Vatikan objaviti drugo medicinsko priopćenje oko 19 sati.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed