Hrvatska
Otac troje djece ima agresivan oblik raka i treba vašu pomoć, klub u kojem treniraju dječaci uputio apel: ‘Terapije su preskupe‘
February 27, 2025
Otac troje djece ima agresivan oblik raka i treba vašu pomoć, klub u kojem treniraju dječaci uputio apel: ‘Terapije su preskupe‘
Nogometni klub Velika Mlaka organizira humanitarni turnir za liječenje oca dječaka koji treniraju u klubu. Senahid Bobić boluje od izuzetno agresivnog oblika raka smještenog na području obraza i grla. Otac je trojice dječaka, od kojih dvojica treniraju u NK Velika Mlaka.
Nakon liječenja u KBC Dubrava, terapije su nastavljene u specijaliziranoj klinici u Italiji. Obitelj je vlastitim sredstvima to financirala, no terapije su izuzetno skupe. Do sada je primio jednu takvu terapiju, a za dva tjedna ga očekuje još jedna. Ona neće biti zadnja. Senahid ih mora primati u ciklusima, a svaka košta 20.000 eura.
Prijave ekipa za turnir moguće su putem kontakt broja 099 821 7729 (Stjepan), a osim sudjelovanja na turniru, moguće je donirati i derktnom uplatom na račun.
IBAN: HR5224840083227791977
Vlasnik računa: Senahid Bobić
– S obzirom na to da se radi o ljudskom životu i velikoj količini novca koje je kao pojedinac jako teško prikupiti i isplatiti, molili bismo Vas, ukoliko ste voljni i u mogućnosti, da pomognete koliko možete. Zahvaljujemo se svima unaprijed u ime obitelji Bobić. Pomozimo svi skupa u borbi jer zajedno smo jači, napisao je NK Velika Mlaka 1947 na Facebook stranici.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/feed
Hrvatska
Riječki gradonačelnik povukao prijedloge izmjene prostorno-planske dokumentacije
February 27, 2025
Riječki gradonačelnik povukao prijedloge izmjene prostorno-planske dokumentacije
Riječki gradonačelnik Marko Filipović u četvrtak je na sjednici Gradskog vijeća povukao točke dnevnog reda vezane uz izmjenu prostorno-planske dokumentacije, te najavio da će o toj temi razgovarati s predsjednicima klubova vijećnika.
Gradonačelnikovi prijedlozi izmjena Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana Rijeke, koji su bili na dnevnom redu današnje sjednice, izazvali su reakcije dijela riječke političke scene. Možemo!, PGS te nezavisna vijećnica Iva Rinčić i vijećnik Centra Marin Račić na konferencijama za medije prije sjednice najavili su kako ih neće podržati.
Filipović je na sjednici Gradskog vijeća ustvrdio da su te izmjene trebale biti tek pravni okvir i prvi korak u urbanističkom planiranju dijela lokacija u Rijeci. Najavio je da će u razgovoru s predstavnicima klubova vijećnika utvrditi kakav novi prijedlog može dobiti podršku većine. Nastojat će da se prijedlog tih izmjena nađe već na idućoj sjednici.
Filipović je istaknuo da se ovim prijedlogom, koji je povukao s rasprave, nastojalo uvesti više reda u prostor, uskladiti gradske planove s županijskim, te povući državni novac za sufinanciranje postupka ePlanova. Govoreći o izmjenama prostorno-planske dokumentacije koji su bili predviđeni ovim prijedlogom, a koji su izazvali najviše reakcija, gradonačelnik je rekao da se o projektu na Kantridi, koji predviđa gradnju novog stadiona i triju nebodera uz samo more, već raspravljalo na sjednici Gradskog vijeća krajem 2023. godine. Ovim izmjenama je predviđeno samo produbljivanje tih izmjena, rekao je.
Rijeka, panorama
Damir Skomrlj/Cropix
Drugi sporni dio prijedloga je prenamjena nekadašnjeg industrijskog prostora tvornice Istravino u stambeno-poslovnu namjenu. Vlasnik prostora Podravka i investitor DDG grupa su iskazali interes gradnje poslovno-stambenog kompleksa nazvanog East District. Filipović je rekao da se nastavak nekadašnje industrijske ili proizvodne djelatnosti više tamo ne može očekivati, pa je logično da se prostor prenamjeni. Rekao je da shvaća bojazan dijela vijećnika, ali da će se štititi javni interes i neće se pogodovati isključivo privatnom.
Odbijeno Filpovićevo izvješće o radu
Gradonačelnik Filipović je na sjednici podnio izvješće o svom djelovanju u drugoj polovici 2024. godine, no ono većinom glasova vijećnika nije prihvaćeno.
Iva Rinčić je, obrazlažući odbijanje, ocijenila da više djeluje kao izvješće o radu nekog mjesnog odbora, a ne trećega grada u Hrvatskoj. Vidljiv je nedostatak vizije, a istaknute strateške projekte u realizaciji provode privatni investitori nakon što im je grad prodao zemljište, kao što je slučaj autobusnog kolodvora, ili u većoj mjeri Primorsko-goranska županija u slučaju zdravstvenog centra Rujevica.
Danijel Imgrund (HDZ) rekao je da su gotovo svi strateški projekti u nadležnosti državne vlasti ili PGŽ, a da je gradonačelnik tu minimalno sudjelovao. Time pokušava skrenuti pažnju s nedostatka doprinosa lokalnim inicijativama i nesposobnost vođenja grada, zaključio je.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/feed
Hrvatska
Nikša Raspopović o slučaju ‘Palmotićeva‘ i Aniti Bonačić Obradović: ‘Treba zaista imati obraza za ovako se ponašati…‘
February 27, 2025
Nikša Raspopović o slučaju ‘Palmotićeva‘ i Aniti Bonačić Obradović: ‘Treba zaista imati obraza za ovako se ponašati…‘
U Kneževu dvoru održana je konferencija za novinare na temu zaštite suvlasničkog dijela nekretnine u povijesnoj jezgri Dubrovnika u suvlasništvu Dubrovačkih muzeja i tijeka sporova s obitelji Bonačić i Darkom Butiganom iz Dubrovnika. Na konferenciji je govorio predsjednik Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja, diplomirani pravnik s golemim iskustvom u gospodarskom sektoru Nikša Raspopović, piše Dubrovački vjesnik.
Sporna je nekretnina u Palmotićevoj 24, za koju obitelj Bonačić, i njihova kćer Anita Bonačić Obradović, koriste kao da su vlasnici, rekonstruirali su je i iznajmljuju te na njoj ostvaruju i znatan turistički prihod, no vlasništvo ne mogu dokazati jer na nekretninu nisu uknjiženi.
Raspopović je na presici, potkrijepljeno opsežnom dokumentacijom, razložio kronologiju prelaska nekretnine u suvlasništvo Dubrovačkih muzeja, pa sve do danas i pokrenutog pojedinačnog ispravnog postupka na nekretnini.
– Muzeji imaju dvije nekretnine – čestice 2127 i 2062, u Palmotićevoj i Antuninskoj, po staroj katastarskoj izmjeri, a sad su ujedinjene. Muzej je suvlasnik za gotovo polovinu te nekretnine! Cijelo ovo vrijeme do prije 2 godine, nismo ostvarivali nikakva prava nad tim nekretninama niti je pokrenuto bilo što da se osigura suposjed. Prije dvije godine kad su iskrsnule te nekretnine, a vidjet ćete da stvar nije od jučer, tad smo se dogovorili i rekli da nama suvlasnički dio u čijem nismo posjedu ne znači ništa i idemo u diobe suvlasničkih zajednica. Sve smo dali odvjetniku da pokrene postupak. Ali Muzeji – i to imate u dokumentaciji su u suvlasništvu tih zgrada što je općenarodna imovina od 1948. Tad je gospar Antun Kurajica, istaknuti građanin ovoga grada, suosnivač Pomorskog muzeja, oporukom poklonio te suvlasničke dijelove muzeju Rupe, danas Dubrovačkim muzejima – objasnio je Raspopović kako je sve počelo.
Predsjednik UV Dubrovačkih muzeja Nikša Raspopović (drugi slijeva) i ravnateljica Dubrovačkih muzeja Marija Sisa Vivek (treća slijeva)
Tonci Plazibat/Cropix
Potom su 1957. godine te dvije nekretnine uknjižene kao pravo korištenja, još u onom sistemu, Dubrovačkim muzejima.
– Jasno je i kako se dokazuje vlasništvo – 2021. godine je Darko Butigan koji je suvlasnik druge zgrade u suvlasništvu druge nekretnine pokrenuo zahtjev da otkupi naš dio. Tu je sve jasno – ne bi nam morao ponuditi ništa da nismo vlasnici. U svakom slučaju, ponudio je 120 tisuća eura, što je daleko ispod cijene, a Upravno vijeće mu je odbilo zahtjev. Vrijednost našeg suvlasničkog dijela po procjeni je bila oko 360 tisuća, a u drugoj zgradi 410 tisuća eura, danas je to nemjerljivo više. Tu govorimo o jednoj zgradi, a što se tiče druge zgrade mi smo suvlasnici, Butigan u jednom dijelu, nasljednik je i kćer pokojnog vlasnika Stamenića i jedna gospođa Dobrila koja živi vani. Stamenić koristi stan u prizemlju i ulazi iz Antuninske. Suvlasnički dio u tome je podijeljen tako, nema drugih suvlasnika. U posjedu nekretnine je Stamenić to i jest njegov suvlasnički dio, ostalo drži obitelj Bonačić, i to odavno – naglasio je Raspopović.
Stvar je u tome da taj posjed, dodao je predsjednik upravnog vijeća, onemogućava nas u raspolaganju svojom nekretninom, a i vještak kad je trebao doći procijeniti nekretninu, nije mu bilo dozvoljeno od strane obitelji Bonačić, dodao je Raspopović.
– Dok su postojala stanarska prava, otac Žarka Bonačića ga je imao, a po smrti ga je naslijedila supruga. 1991. je gospođa Bonačić dobila odluku nakon smrti muža o nastavku stanarskog prava i u toj odluci izričito stoji da je to općenarodna imovina. Tad tih godina dolazi do otkupa stanova, zna se po kojoj proceduri i zakonu, tada radnje na otkupu obitelj nije provela, jer ga nije ni mogla otkupiti. 1998. godine je dr. Žarko Bonačić s pravom išao ostvariti prava za koja je mislio da mu pripadaju, a to što je odabrao krivog odvjetnika, to je druga priča. Tad su provedene radnje za koje tvrdim da su nezakonite i danas bi zato netko bio u zatvoru – dodao je Raspopović zgrožen činjenicom da nitko nije vidio koliko su sve odrađene radnje, pa i presuda, nezakoniti.
Predsjednik UV Dubrovačkih muzeja Nikša Raspopović i ravnateljica Dubrovačkih muzeja Marija Sisa Vivek (desno)
Tonci Plazibat/Cropix
PROČITAJTE VIŠE > Dubrovački HDZ: ‘Bonačić Obradović uzurpira imovinu u suvlasništvu gradske ustanove, neka odgovori na ova pitanja‘
Bonačići tada tuže Fond za povrat imovine, Grada, Domoupravu i Dubrovačko-neretvansku županiju, tu se pojavljivao kao sudionik i državno tužilaštvo. U tom postupku u tužbi odvjetnik tuži zgradu koja uopće nije predmet o kojemu se danas govorilo.
Sve, dodaje Raspopović, najvjerojatnije na nagovor odvjetnika. Sudac tada prihvaća tužbu i tvrdi i odlučuje i bazira sve na tome da tužitelj ima pravo na utuženje jer je nacionalizirana imovina pa ima pravo sklopiti ugovor o otkupu stana. Sudac nije imao niti ima rješenje da je nacionalizirano, nego presuđuje da ima pravo tužbe i da su dužni sklopiti ugovor o otkupu stana. Iza toga odvjetnik traži ispravak presude jer je pogriješio u identifikaciji čestice – naravno, to uopće nije čestica o kojoj se danas govori.
Sporna nekretnina u Palmotićevoj ulici
Tonci Plazibat/Cropix
Sporna nekretnina u Palmotićevoj ulici
Tonci Plazibat/Cropix
– Svatko zna da sudac ne može ispravljati nešto što je u tužbi, ali on ipak ispravlja na pravu česticu o kojoj sad govorimo. O tome kakva je presuda i što znači – to je priča za sebe. Prije zaključenja rasprave tužilac je odustao od tuženja Grada, Domouprave i Županije pa je ostao samo Fond. Kao da ja tužim tuđu nekretninu, dobijem presudu pa tražim ispravak na Knežev dvor! – Pa ne ide to baš tako. U cijelom postupku, Muzeji koji su uknjiženi s pravom korištenja koje je zakonom prešlo u pravo vlasništva, nisu ništa dobili niti su pitani niti su se izjasnili. To je nešto što je nezakonito i to se nije smjelo dogoditi. Napravili su sudac i odvjetnik nezakonite radnje, obmanuli su i obitelj Bonačić i napravili nešto nezakonito i zločesto – rekao je Raspopović.
Nakon odluke Muzeja 2023. da se ide u diobe suvlasničke zajednice, gdje se ima posla s upisanim suvlasnicima ne s onima u posjedu, Žarko Bonačić ustaje s prijedlogom za pojedinačni ispravni postupak, to je zemljišno-knjižni postupak u kojemu on tvrdi da je vlasnik dijela zgrade u Palmotićevoj 24 kojeg uživa. Muzeji prigovaraju, kao i drugi suvlasnici Stamenić i Butigan, postupak je zaključen, a očekuje se rješenje. kakvo godi bilo, dodaje Raspopović, završit će u parnici, jer imaju svi pravo prigovora i žalbe, a Muzeji svoju imovinu, imovinu grada Dubrovnika, neće i ne smije pustiti.
Bonačić je postupak pokrenuo bazirajući se upravo na nezakonitoj presudi iz 1998. godine koja, kaže Raspopović, može stoput biti pravomoćna, ali je nezakonita i pravno nevaljala.
– Muzej je nekretnine dobio oporukom, znamo za to svih godina, što nismo u posjedu to je drugi par rukava. Bonačići su u posjedu opravdano, temeljem stanarskog prava, ali oni su iz toga i izašli. Kad smo sve pokrenuli htjeli smo vidjeti što se događa. U zgradi u njihovom posjedu izgrađen je apartman. Darko Butigan je u drugom dijelu također uredio apartman. Pitamo se na temelju čega se dobiva dozvola kad ni jedni ni drugi nisu pitali suvlasnike za suglasnost. Taj dio ići će u posebnu proceduru revidiranja takvih odobrenja. S druge strane, Muzeji kao suvlasnik gotovo polovice imaju pravo i na određeni dio prihoda od ostvarenog prihoda od afitavanja. To i moramo osigurati. Da nismo mi pokrenuli ovo, vi bi mene pitali kome vi pogodujete i omogućujete da na vašoj imovini netko stječe imovinsku korist. Ovo smo morali, ovo je pravedno – rekao je Raspopović.
Predsjednik UV Dubrovačkih muzeja Nikša Raspopović
Tonci Plazibat/Cropix
Na toj adresi je cijelo vrijeme Anita Bonačić Obradović, ali do 14. veljače ove godine, dodaje predsjednik UV Muzeja. Tamo, kaže, nije stanovala, ali u to neće ulaziti već u činjenicu da je ona u njihovoj nekretnini de facto u posjedu.
– Mi sami nismo mogli tražit deposediranje, moramo čekati postupak da znamo što dalje. Treba zaista imati obraza, ponavljam ovo s politikom veze nema, za ovako se ponašat, govorim o Aniti ne o Žarku. S druge strane, osim što se 14. veljače odjavila s adrese, kod iskazivanja vlasništva na imovinskoj kartici Sabora, njezina majka Tatjana Bonačić nije iskazala vlasništvo nad nekretninom u Palmotićevoj 24. Vlasništvo se stječe upisom u zemljišne knjige, ali onda ne možete uživat nešto čemu niste vlasnici. Ne pada mi na pamet da podmećem bilo kome, mogu lajati što hoće, ali ovo nema veze s politikom. To je njen problem i neka ga čisti van muzeja, a pravni problem ćemo riješiti. Nastojit ćemo zaštitit svojuj imovinu i ostvariti prihod koju ćemo koristit za muzej. Taj se prihod od suvlasničkog dijela penje preko milijun eura, a od afitavanja – ne treba ni računat. Kad je ovaj postupak počeo nije bilo govora o kandidaturama, išli smo u rješavanje problema. Ako sudovi odluče da su oni u pravu – nema problema, ali ćemo napraviti sve da dokažemo da nisu u pravu, jer činjenice idu u našu korist – rekao je Raspopović.
Na novinarsko pitanje je li Bonačić ikad ikome išta platio, Raspopović odgovara: – Nebitno je je li Bonačić ikad ikome platio. Kad sam se ja sreo s tužbom Fonda, odmah sam našao da je to nemoguće, ali tvrdim da su ga na to dogovorili, ali na njegovu štetu. Napravili su mu medvjeđu uslugu, drugačije je mogao ići na to, pa mođda i ostvariti mogućnost, ali ne ovako.
Anita Bonačić Obradović, kad bi i bila gradonačelnica, odlučivala bi o ovakvim sporovima, pokrenuti ih ili od njih odustati, što je čisti sukob interesa.
– Nek‘ se ne ljuti, ali u tu igru se ne ulazi s figom u špagu. Nismo spremni na isplatu, ako oni hoće kupiti po tržišnoj cijeni – dogovorit ćemo se. Ostaje pitanje koliki je protuzakoniti prihod svih ovih godina. Muzeji se neće ponašat pažnjom lošeg gospodara. Po meni nemaju pravo iznajmljivati i zarađivati. Vlasništvo pokazuje da tu nisu čisti posli. Što se tiče dozvola sigurno ćemo tražiti kako se dobilo dozvolu za iznajmljivanje bez suglasnosti. Presuda je falsa, nezakonita je. Ništavna je, iako je pravomoćna i na njoj se ne mogu tražiti prava. Nikad nismo mogli ući tamo, čak ni 2021. kad se radila procjena. Procjena je napravljena na bazi tržišnih vrijednosti – zaključio je Raspopović.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/feed
Hrvatska
Doznajemo detalje novih optužbi protiv SDP-ove zastupnice: Dobila je kredit od 99.000 eura, a onda je otkriveno na što ga je potrošila
February 27, 2025
Doznajemo detalje novih optužbi protiv SDP-ove zastupnice: Dobila je kredit od 99.000 eura, a onda je otkriveno na što ga je potrošila
Osim što se sumnja da je muljala s građevinskom dozvolom za svoju kuću, zbog čega je 11. veljače i uhićena, a i danas je u istražnom zatvoru, SDP-ova saborska zastupnica, Barbara Antolić Vupora suočila se s novim optužbama. Protiv nje je podnesena kaznena prijava zbog subvencijske prevare i nenamjenskog trošenja kredita u iznosu od 99.000 eura, (ne)djela koja je navodno počinila kao vlasnica ustanove za starije i nemoćne osobe, Dom sv. Ane u Babincu, u Varaždinskoj županiji.
Prema policijskoj priopćenju, u kojemu se ne navodi Vuporin identitet, ali Jutarnji saznaje da se radi o saborskoj zastupnici, SDP-ovka je prvo u prijavi za poduzetnički kredit iznijela neistinite podatke, a kad ga je i dobila, novac je navodno potrošila nenamjenski, u korist svog obrta, a ne u korist ustanove za koju ga je tražila.
Budući da je kredit odobren za ustanovu iz domene socijalne skrbi kamate su joj, s ukupno oko 13.340 eura, subvencionirali resorno ministarstvo, Varaždinska županija i općina. Uz Barbaru Antolić Vuporu, prijava je podnesena i protiv ustanove kao pravne osobe, a nju vodi njezina kći Ana Antolić. Uz sve to, čini se da zastupnica nije vodila ni poslovne knjige svoje ustanove.
Muljaža s kućom
Za zastupnicu je krenulo po zlu kad su istražitelji češljali nepravilnosti varaždinskog gradskog Upravnog odjela za gradnju i komunalno gospodarstvo, čiji pročelnik je bio Vlado Podbrežnički. U prisluškivanju razgovora tijekom duljeg vremena, istražitelji su mogli čuti i kako se, nezakonito, rješavalo pitanje građevinske dozvole za Vuporinu kuću u gradu. Dozvola joj je trebala nakon što je Državni inspektorat, potaknut upornim pritužbama susjeda da se radi o nedozvoljenoj gradnji, utvrdio da su radovi bespravni i zabranio ih.
Međutim ona je nakon toga navodno posegnula za koruptivnim radnjama. Zatražila je od pročelnika, tvrde istražitelji, a potkrepljuju i transkriptima telefonskih razgovora Vupore i Podbrežničkog, da joj sredi žurno izdavanje dozvole, neovisno o nepostojanju zakonskih uvjeta. Na koncu on je to, osobno preuzimajući predmet, i učinio. No prema objavljenim zapisima razgovora, da iščitati da je to učinio nerado. U toj im je raboti navodno pomogla i sudska vještakinja Jagoda Bistrović, također obuhvaćena istragom. Inspekcija se povlači, zastupnica nastavlja graditi, a kad je iskrsnuo problem s uporabnom dozvolom kako joj ne bi istekao rok za dobivanje novca iz Fonda za energetsku obnovu, kojim je namjeravala uštedjeti na izolaciji, iznova angažira Podbrežničkog koji joj opet izlazi u susret.
Dom sv. Ana
Barbara Antolić Vupora je uz ovu kuću koja ju je zasad stajala političke karijere (SDP joj je do okončanja istrage zamrznuo sve funkcije u stranci), vlasnica još 11 nekretnina – kuća, zemljišta, vikendica i poslovnih prostora – od kojih je najvrjedniji upravo Dom sv. Ana. Procjenjuje se na milijun eura, a istražitelji sada sumnjaju da je za njega lažno dobila kredit. Prema grafikonu FinInfa prihodi tvrtke su s 400.000 eura, koliko su iznosili 2018. godine, u 2022. godini narasli na više od 600.000 eura, da bi 2023. godine dosegli 682,6 tisuća eura, ta te je godine Dom iskazao gubitak od 19,5 tisuća eura.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/feed
-
Domaće zvijezde1 week ago
Baka Prase ostao bez YouTube kanala – Evo što se dogodilo!
-
Crna kronika1 week ago
Teška nesreća na raskrižju u Velikoj Gorici, jedna osoba je poginula
-
Svijet1 week ago
Uskoro presuda koja bi mogla izazvati tektonske potrese u BiH, iz Banje Luke poručili: ‘Već idući dan ćete imati referendum!‘
-
Vijesti na Hrvatskom1 week ago
Nagrada Zagrepčanka godine dodijeljena Ivani Kalogjera Brkić
-
Split vijesti1 week ago
Ne propustite večer smijeha u Lenas baru
-
Svijet1 week ago
Oko ključnog prijedloga europski čelnici nisu se dogovorili, danska premijerka otvoreno: ‘Rusija sad prijeti svima nama‘
-
Rijeka vijesti1 week ago
U ponedjeljak navečer otvorena cesta za tunel Učku između čvorova Veprinac i Matulji
-
Promo1 week ago
Zamka Trap Karneval/Jedini točan izbor za trap izlazak