17/04/2025

VELIKI ČETVRTAK U MÜNCHENU: Nijemci ga zovu Gründonnerstag – evo zbog čega

Jutros, na Veliki četvrtak, 17. travnja 2025. bio sam očaran ljepotom nekoliko stabala u našem dvorištu u Münchenu. Čarolija bi bila još ljepša da je granulo sunce koje se očito jutros sakrilo iza oblaka. Nisam mogao odoljeti, uzeo sam u ruke foto aparat i fotografirao rascvjetane krošnje.
 
 
Piše: Fra Jozo Župić
Nijemci imaju riječ za Veliki četvrtak. Ona glasi Gründonnerstag.  Malo sam se potrudio i potražio na Internetu koje bi bilo pravo značenje te njemačke riječi. Pronašao sam zanimljivo tumačenje. Naime, ta riječ ne potječe od zelene boje, već vjerojatno od starovisokonjemačkog “grunen”, što znači “plakati ili cviliti”.
Procvjetano stablo u Münchenu / Fra Jozo Župić
Možda i ova rascvjetana stabla već u sebi plaču što će za koji dan nestati te prekrasne čarolije, a možda plaču i zbog Isusova posljednjeg oproštaja što ga je imao na današnji dan sa svojim učenicima u dvorani Posljednje večere kad im je oprao noge i ostavio im spomen svoje muke pod prilikama kruha i vina nad kojima je izrekao riječi: Ovo je moje tijelo, ovo je moja krv! Nakon toga će poći u Maslinski vrt u kojem će se krvavo znojiti, biti uhvaćen i odveden u Pilatov dvor i biti osuđen na sramotnu smrt na križu.
Isus, koji je prošao zemljom čineći dobro i oživljavajući ljude na novi život, da budu poput rascvjetanih stabala, zaplakat će nad njihovim sudbinama na križu i moliti Oca da im se smiluje, jer ne znaju što čine.
Možda nas i ova rascvjetana stabla pozivaju da je nakon plača, boli i smrti blizu Uskrs, proslava života nad smrću, jer ljubav ne umire, ona je vječna!
Fenix-magazin/MD/Fra Jozo Župić
Procvjetano stablo u Münchenu / Fra Jozo Župić
The post VELIKI ČETVRTAK U MÜNCHENU: Nijemci ga zovu Gründonnerstag – evo zbog čega appeared first on Fenix Magazin.

17/04/2025

NATPIS U RESTORANU IZAZVAO ŽESTOKU RASPRAVU: Uvijek to cmizdrenje ugostitelja

Naizgled beznačajan natpis u restoranu u njemačkom  gradu Hamm (Sjeverna Rajna-Vestfalija) potaknuo je žestoke rasprave na društvenim mrežama.
 
Restoran na rukom ispisanoj molbi goste moli da, ako je moguće, plaćaju gotovinom, jer su naknade za kartična plaćanja dosegle „nevjerojatnu godišnju razinu“.
 
Konkretno, restoran prihvaća Girocard (njemačku debitnu karticu) tek za iznose iznad 25 eura, dok Visa i Mastercard tek iznad 50 eura. Ono što je zamišljeno kao molba, na Redditu je izazvalo val komentara i kontroverzi – mnogi korisnici vide u tome više od pukog pitanja troškova.
„Ispod 25 eura danas ne možeš dobiti ni čašu vode“, komentirao je sarkastično jedan korisnik. Drugi su oštro kritizirali takav istup restorana. Posebno je jedan post skupio podršku: „Uvijek to cmizdrenje ugostitelja. Nikad neću zaboraviti svog prvog poslodavca nakon što sam završio školovanje (školovani kuhar). Ukratko, prema mom mišljenju, ne postoji ugostitelj koji ne ostvaruje profit”, napisao je jedan korisnik.
Drugi korisnik je izračunao: troškovi nabave terminala za kartično plaćanje su niski. Već za 19,99 eura + PDV postoje osnovni uređaji, bez mjesečnih naknada. Transakcijske naknade iznose samo 1,39%. Njegov zaključak: „Ako se kao restoran ne mogu priuštiti da platim 0,139 eura naknade za uslugu plaćanja za ručak koji prodajem za 9,99 eura, onda radim nešto krivo.“ No, je li stvarno tako jednostavno?
Transparentnost ili gubitak privatnosti?
Prema najnovijoj studiji njemačke Bundesbanke „Troškovi gotovinskog i kartičnog plaćanja iz perspektive potrošača“, razlike između metoda plaćanja nisu tako jasne kao što mnogi pretpostavljaju. Studija se temelji na reprezentativnom istraživanju među više od 2000 ispitanika u Njemačkoj i prvi put uzima u obzir širok spektar troškova – ne samo naknade i vremenski utrošak, već i davanje osobnih podataka.
U prosjeku, gotovinsko plaćanje košta 0,38 eura po transakciji, dok plaćanje debitnom karticom (npr. Girocard) iznosi 0,74 eura. Međutim, ako se troškovi promatraju u odnosu na promet, slika je drugačija:

Debitne kartice: 1,49% prometa
Gotovina: 1,74% prometa
Kreditne kartice: 2,38% prometa (u prosjeku 1,34 eura po transakciji)

Osim toga, bezkontaktno plaćanje donosi još jedan često zanemaren trošak: gubitak privatnosti. Prema istraživanju Bundesbanke, zbog davanja osobnih podataka nastaje dodatni trošak od 0,43 eura po transakciji (0,86% prometa). Ovi troškovi nastaju, primjerice, zbog korištenja podataka u marketinške svrhe od strane pružatelja usluga plaćanja ili tehnoloških tvrtki. Gotovina ne nosi takve rizike – prednost koja se često zanemaruje, a koja je zapisana i u novom koalicijskom sporazumu.
Optužbe za utaju poreza – ima li osnove?
Još jedna tema koja je izazvala rasprave na Redditu bila je optužba za utaju poreza. Provokativni komentar „Varamo državu na porezu, pomozite nam“ odražavao je skepticizam nekih korisnika – iako nema dokaza da je restoran upleten u takve radnje. Gotovina se u javnim raspravama često dovodi u vezu sa sivom ekonomijom, posebno u granama s visokim udjelom gotovinskog prometa (ugostiteljstvo, obrt). Međutim, nema konkretnih indicija da se ovaj restoran bavi nepropisnim radnjama, riječ je o slobodnom mišljenju s foruma.
Vlada planira obvezno kartično plaćanje
S novim planovima buduće njemačke vlade (CDU/CSU i SPD), ovakvi natpisi i debate mogli bi postati prošlost. Vlada želi uvesti zakonsku obvezu prihvaćanja digitalnih plaćanja kako bi se suzbila porezna prijevara.
SPD-ov financijski političar Michael Schrodi izjavio je: „Zalažemo se za pravu slobodu izbora u plaćanju.“ To znači: gotovina neće nestati, ali će digitalne opcije postati obavezne – mjera koja bi mogla povećati transparentnost, ali izaziva i skepticizam, posebno u vezi s zaštitom podataka i osobnim preferencijama. Gotovina se neće ukinuti, ali će se postupno nadopunjavati obveznim elektroničkim načinima plaćanja (kartice, mobilne aplikacije).
Fenix-magazin/MD/
Natpis iz restorana koji je na Redditu izazvao raspravu / Foto: Preslik/R
The post NATPIS U RESTORANU IZAZVAO ŽESTOKU RASPRAVU: Uvijek to cmizdrenje ugostitelja appeared first on Fenix Magazin.

17/04/2025

OGRANIČENJA I ZABRANE U VELIKOM TJEDNU U NJEMAČKOJ: Što stanovnici ne smiju činiti ovih dana?

Pranje automobila, plesna događanja i glasna glazba su zabranjeni tijekom uskrsnih blagdana u Njemačkoj.
 
Veliki dani prije Uskrsa još uvijek podliježu posebnim pravilima u mnogim njemačkim saveznim zemljama, posebno naravno na Veliki petak. Ali i na Veliki četvrtak prve savezne zemlje određuju odmor, pišu njemački mediji.
Gdje je zakon o šutnji i koliko dugo vrijede zabrane plesanja?
Što znači zabrana plesanja?
Uz opću zabranu plesnih događanja, često se zabranjuju i sva javna događanja koja nisu vezana uz sam blagdan.
To može uključivati ​​velike sportske događaje kao što su nogometne utakmice, koncerti ili javno puštanje glazbe općenito. Pogođeni su i cirkuski nastupi i narodni festivali.
Kao i za sve praznike, većina trgovina je naravno zatvorena, ali i autopraonice u Brandenburgu, Bavarskoj i Mecklenburg-Zapadnom Pomorju, uključujući i samoposlužne autopraonice. I pazite: čak ni preseljenje nije dopušteno na Veliki petak.
Naime, nošenje kutija i namještaja izazvalo bi previše buke i narušilo blagdanski mir, pišu njemački mediji.
Za kina postoji FSK lista sa stotinama filmova koji se ne bi smjeli prikazivati ​​na taj dan. S obrazloženjem da ne odgovaraju ozbiljnosti dana. Ili može vrijeđati vjerske osjećaje, poput “Brianovog života”, koji je također na popisu.
Međutim, ne postoji nacionalni zakon o tihom odmoru. Savezne zemlje svojim zakonima o odmoru reguliraju što je dopušteno, kada i kako. I što sve ne.
Na jugu Njemačke propisi su tradicionalno stroži nego na sjeveru – Bavarska, primjerice, općenito zabranjuje javne glazbene nastupe u barovima. Hessen je uveo najviše vremenskih ograničenja, dok su gradovi države Bremen i Berlin uveli najmanje.
Ako stvarno želite plesati na Veliki petak, nećete biti osobno kažnjeni. Čak i kao gost na glazbenom koncertu, ne morate se brinuti da će vas službenici za provođenje zakona pozvati na odgovornost.
No, iznajmljivači ili organizatori zabranjenih zabava moraju očekivati ​​upozorenja ili kazne. Može doći do 10.000 eura.
Što su tihi dani?
Tihi praznici uživaju posebnu zaštitu prema državnom zakonu. Zato se obično nazivaju mirnim danima.
Osim Velikog petka, to također uključuje:
Dan sjećanja
Nedjelja zadušnica
Dan reformacije
Blagdan Svih svetih
Čista srijeda
Badnjak
Dan kajanja i molitve
I ovdje se propisi razlikuju od savezne zemlje do savezne zemlje.
Odakle zabrane plesa?
Povijesno gledano, bilo je i još uvijek postoje zabrane plesa, uglavnom iz vjerskih ili moralnih razloga. Opće predrasude o moralu plesača bile su pomiješane sa zabrinutošću oko raskošnosti plesa.
Fenix-magazin/SČ
The post OGRANIČENJA I ZABRANE U VELIKOM TJEDNU U NJEMAČKOJ: Što stanovnici ne smiju činiti ovih dana? appeared first on Fenix Magazin.