17.02.2025.

Naša čitateljica napravila je eksperiment i javila nam se zbog priličnog apsurda: ‘U tri klika dođeš do 40 tisuća eura!‘

“Shvatila sam neki dan apsurd – manje mi vremena treba da dobijem nenamjenski gotovinski kredit nego da odgovorim na mail”, požalila mi se jedna sugovornica.

Napravila je i eksperiment – otvorila je aplikaciju banke u kojoj je stalno zatrpavaju ponudama za kredite ili pozajmice koje je moguće realizirati iz kreveta te odlučila početi postupak.

“I to ne nude male iznose, nego možeš dobiti kredit i više od 40 tisuća eura”, priča mi.

Počela je proces za taj najviši iznos, ali se brzo ispostavilo da za kredit od 40 tisuća eura treba zadužnicu pa je odlučila apetite smanjiti za pet tisuća eura.

Većina banaka putem aplikacija nudi kredite do 40 tisuća eura

Sin See Ho/Alamy/Alamy/Profimedia/Sin See Ho/alamy/alamy/profimedia

To je prošlo glatko i za nekoliko minuta, tijekom kojih je sustav provjeravao njezine podatke, samo ju je jedan klik dijelio od nenamjenskog kredita koji bi otplaćivala sljedećih 120 mjeseci.

Sve ih banke imaju u ponudi

“Ne znam, to mi nije baš normalno. Tu je mala granica između normalne bankarske usluge i nagovaranja”, govori mi pa pokazuje kako joj izgleda sučelje aplikacije s ponudama kredita od 45 tisuća eura.

Takvu opciju brzog podizanja gotovinskog kredita – s dosta visokim efektivnim kamatnim stopama od šest posto – nude praktički sve banke i priznaju nam da interes potrošača raste.

“Udio kredita koji se realiziraju putem digitalnih kanala u odnosu na kredite realizirane u poslovnici banke kontinuirano raste, što je dokaz kvalitete kreditnih proizvoda i digitalnih usluga banke”, poručili su iz PBZ-a.

U Erste banci navode da takve kredite kroz aplikaciju George nude od 2021. godine te da u konačnici, od ukupnog broja ljudi koji počnu proces odobravanja kredita, postupak dovrši njih 15 posto. Prosječni iznos kredita koji su lani odobrili na ovaj način iznosi 5500 eura, a dosad nisu primijetili da bi klijenti imali teškoća s vraćanjem duga.

Je li to poticanje na zaduživanje?

Nas je, pak, zanimalo kako se ta lakoća podizanja gotovinskog kredita prelila na općenitu statistiku pa smo od HNB-a zatražili podatke, ali i komentar ne smatraju li takav ekspresni način nuđenja i odobravanja kredita svojevrsnim poticanjem na zaduživanje.

I hoćemo li za nekoliko godina opet gledati kako država spašava zadužene, slično kao što se to činilo zbog švicaraca?

Iz središnje banke otkrili su nam da je na kraju 2023. godine stanje nestambenih kredita iznosilo 8,3 milijarde eura te da je aktivni nestambeni kredit u tom trenutku imalo 739.500 dužnika dok je omjer duga kućanstva prema BDP-u iznosio 32 posto, s mogućnošću povećanja zaduženosti zbog usporavanja rasta dohodaka i nastavka rasta dugovanja.

Dodatno, njihova statistika potvrđuje da su nestambeni krediti lani porasli 16 posto, što je ubrzanje u odnosu na godinu prije kad je ta stopa iznosila nešto malo više od 11 posto. Prosječna isplata takvog kredita lani je iznosila 8900 eura, a najčešće se takvi krediti isplaćuju dužnicima s primanjima od oko 1200 eura.

HNB provjerava drže li se banke propisa

“Banke kredite putem aplikacija nude u skladu s s digitalnom transformacijom njihova poslovanja. Dodatno, one su dužne pridržavati se istih propisa neovisno o tome odobravaju li se krediti u poslovnici ili digitalnim putem, a HNB provjerava primjenu tih propisa”, rekli su te napomenuli kako potrošači u slučaju podizanja kredita putem aplikacije imaju mogućnost odustanka u roku od 14 dana, što im omogućava da se naknadno predomisle.

Ipak, mnogi upozoravaju da je takva laka dostupnost gotovinskih kredita neopravdana.

“Kritična sam prema takvim kreditima, smatram da je jedina opravdana vrsta kredita onaj stambeni, dok bi kod nenamjenskih kredita od potrošača trebalo tražiti da detaljno obrazlože razloge zbog kojih ih trebaju jer mi se čini da je to puno rjeđe zbog stvarnih potreba, a češće zbog nekih nepromišljenosti”, kaže Sandra Ferenčak, autorica financijskog bloga My Tetka.

Sandra Ferenčak, financijska blogerica poznata i kao My Tetka.

Darko Tomas/

Napominje kako banke danas kredite nude čak i uz pomoć push poruka, a u konačnici će biti upitno kako će mnogi građani te kredite vratiti.

“Pozdravljam odluku HNB-a koji je nedavno uveo ograničenja u smislu mogućnosti kreditiranja potrošača gdje su puno strože propisani iznosi opterećenja u odnosu na plaće”, ističe.

Imate prijedlog za Veliku Škrticu?

Pišite na: [email protected]

Uključite se u Facebook grupu Velika škrtica, povežite se s najvećom zajednicom potrošača i saznajte odgovore na sva pitanja o kojima drugi šute

Velika škrtica

https://www.jutarnji.hr/feed/