17/04/2025

Orešković: Nobilovi partneri su kontroverzni poduzetnici, jedan od njih je i Nikica Jelavić; HDZ-ovac: Imam jedno pitanje za Selak Raspudić…

Na pragu smo službene kampanju za lokalne izbore, počelo je prikupljanje potpisa za kandidature. Borba je bespoštedna, nižu se međusobne optužbe, ima i kaznenih prijava, osnivaju se nove stranke. Kakve nas sve borbe na političkoj sceni očekuju idućih mjesec dana, analiziraju gosti u Otvorenom HRT-a….

16/04/2025

DANAS JE VELIKI ČETVRTAK: Znate li što zapravo označava i kako se obilježava?

Veliki četvrtak je posljednji dan korizme i liturgijski se sastoji od dva slavlja: Mise posvete ulja i Mise Večere Gospodnje.
 
 
Misa posvete ulja
Misa posvete ulja je svojevrsni uvod u slavlje Vazmenog trodnevlja, a redovito se slavi u prijepodnevnim satima Velikoga četvrtka samo u katedrali i kao takva na području (nad)biskupije je jedino misno slavlje taj dan.
U slavlju Mise posvete ulja ističe se zajedništvo biskupa i njegovih svećenika obnavljajući svećeničke zavjete, a povrh svega prisjećajući se otajstva uspostave sakramenta Svetog reda na taj dan. Biskup može Misu posvete ulja slaviti i u drugi dan ukoliko postoje objektivni razlozi za to.
Misa Večere Gospodnje
Misa Večere Gospodnje se slavi u večernjim satima Velikoga četvrtka i njenim slavljenjem završava korizmeno vrijeme i počinje Sveto vazmeno trodnevlje. Ona je spomen Kristove Posljednje večere te se u njoj proslavlja ustanovljenje sakramenata Euharistije i svetog Reda te obnavlja spomen Kristove nove zapovijedi – zapovijedi ljubavi. Tradicija misnog slavlja u večernjim satima Velikog četvrtka potječe tek iz 13. stoljeća jer Crkva do tada prema drevnim predajama nije, kao ni na Veliki petak, slavila euharistiju. Ovaj nas običaj vraća u korijene židovske tradicije u kojoj novi dan počinje predvečerjem prethodnog dana. Stoga se jasnije shvaća cjelokupna misao Svetoga trodnevlja, njegovih dana kao i liturgijskog pripadanja večeri Velikog četvrtka Velikom petku.
Kip u prirodnoj veličini Isusa Krista sa križem u rukama u katedrali u Sevilli / Foto: Fenix (SIM)
U ovom misnom slavlju ulazi se u otajstveni trenutak Svetog trodnevlja Kristovim sakramentalnim prihvaćanjem svoje žrtve na križu predajući sebe u smrt radi spasenja ljudi.
Misa večere Gospodnje liturgijskim čitanjima povezuje stvarnost pashalnog misterija ispunjavajući Stari zavjet i židovski obred, podsjeća na Kristov dar trajne prisutnosti vjernicima u Euharistiji kao i trajnog poziva vjernicima na novu zapovijed – ljubavi kroz gestu pranja nogu. Riječima: „Ovo činite meni na spomen!“ ( Lk 22,19), Krist ustanovljuje sakrament svetoga Reda i ostavlja nalog da se njemu na spomen upravo isti prenosi na biskupe, svećenike i đakone kroz budućnost Crkve.
Misa večere Gospodnje za vjernike je prilika zahvaljivati na daru Euharistije i svećenika kao i trenutak molitve za svoje svećenika i nova duhovna zvanja. Ujedno ovim slavljem vjernici su pozvani dublje i sabranije svojim sudjelovanjem proživljavati trenutke Kristovog pashalnog misterija – otajstva otkupljena.
Fenix-magazin/MD/ Don Ivan Dragičević
The post DANAS JE VELIKI ČETVRTAK: Znate li što zapravo označava i kako se obilježava? appeared first on Fenix Magazin.

16/04/2025

DANI VAZMENOG TRODNEVLJA: Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota uvode vjernike u bitnu jezgru kršćanske vjere: muku, smrt i uskrsnuće Isusa Krista

Veliki je četvrtak, dan kojim počinju Dani Vazmenoga Trodnevlja, a na taj dan Crkva se spominje Posljednje večere na kojoj je Isus Krist, uoči muke, smrti i uskrsnuća, ustanovio Euharistiju i sakrament svećeništva.
 

Na Veliki četvrtak Krist je učenicima ostavio zapovijed bratske ljubavi.
U svakoj se biskupijskoj zajednici ujutro na Veliki četvrtak slavi misa posvete ulja, na kojoj biskup i svećenici koji su dio dijecezanskoga svećenstva obnavljaju obećanja s ređenja. Blagoslivljaju se i ulja za slavljenje sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i svetu krizmu.
Navečer, na misi Večere Gospodnje, stavljen je naglasak na znak bratske ljubavi pa na toj misi svećenik pere noge vjernicima.
U dane Svetog trodnevlja, tj. od četvrtka do subote, redovito se nisu obavljali težački poslovi na polju. U te dane ne zvone crkvena zvona, a u južnoj Hrvatskoj običaj je da se na Veliki četvrtak zvona  vezuju.
Veliki petak – spomen Kristove muke
Veliki petak jedini je dan u godini kad Katolička Crkva ne slavi misu, ali postoje obredi.
To je dan spomena Kristove muke, razapinjanja i smrti, pa liturgija ne predviđa slavljenje svete mise. No kršćanska se zajednica okuplja kako bi promišljala o velikom otajstvu zla koje pritišće čovječanstvo, kako bi se u svjetlu Božje Riječi i dojmljivom liturgijom spomenula Kristovih patnji.
Kako bi se izrazila ljubav i dioništvo vjernika s Kristovim patnjama, kršćanska tradicija potaknula je razne oblike pučke pobožnosti, procesije i svete predstave koje žele što dublje u vjernikovu dušu utisnuti osjećaje istinskoga sudioništva u Kristovoj žrtvi.
Među tim pobožnostima posebno se ističe križni put, koji je obogaćen raznovrsnim duhovnim i umjetničkim izričajima koji ovise o senzibilitetu različitih kultura.
Svi katolički vjernici na Veliki petak od 18 do 60 godina poste, što znači da se osoba jednom u danu najede do sita i još dva puta nešto pojede, a za starije od 14 godina obvezatan je i nemrs, odnosno taj se dan ne jede meso.
Na Veliki petak, obično se jede riba, poglavito u primorskim krajevima, a u sjevernoj Hrvatskoj grah, suho voće, kompoti, štrudl od sira te tijesto s orasima i makom. U ranijim razdobljima ljudi su pili i čašu crnoga vina kao uspomenu na prolivenu Kristovu krv.
Jedan od hrvatskih običaja su i tzv. žudije, čuvari Kristova groba u južnohrvatskim predjelima. Žudije su sastavljene od 12 stražara predvođenih zapovjednikom tzv. judom kao trinaestim članom. Obično su odjeveni u odore rimskih vojnika. Uprizorenje počinje na Veliki četvrtak kada izlaze pred oltar, gdje stražare izmjenjujući se po četvorica sve do Vazmenog bdijenja.
Žudijski običaji završavaju na Veliku subotu, kada se pjevaju “Gloria” i “Slava Bogu na visini”. Nakon gašenja svjetla, začuje se jak zvuk i uzvik: “Isus je uskrsnuo”, ponovno se pale svjetla, a žudije padaju na pod i preplašeni pobjegnu.
Velika subota – dan duboke tišine
Velika subota obilježena je dubokom tišinom, crkve su ogoljene i nisu predviđena liturgijska slavlja, a velika se važnost pridaje pristupanju sakramentu pomirenja.
Velika subota završava Vazmenim bdijenjem koje uvodi u nedjelju Kristova Uskrsa.
Crkva bdije uz novi blagoslovljeni oganj i razmišlja o velikom obećanju, sadržanu u Starom i Novom zavjetu, o konačnom oslobođenju od staroga ropstva grijehu i smrti.
Uz vazmenu svijeću u Crkvi odjekuje veliki vazmeni navještaj: Krist je doista uskrsnuo, smrt nad njim nema više moći! Svojom smrću on je zauvijek pobijedio zlo i svim je ljudima podario Božji život.
Prema drevnoj tradiciji za Vazmenoga bdijenja katekumeni primaju krštenje, čime se ističe dioništvo svih kršćana u otajstvu smrti i uskrsnuća Kristova.
Dani Vazmenog Trodnevlja – Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota obično se nazivaju “svetima” ili “velikima” jer omogućuju ponovno proživljavanje središnjega događaj kršćanskoga otkupljenja te vjernike uvode u bitnu jezgru kršćanske vjere: muku, smrt i uskrsnuće Isusa Krista.
To su dani koji čine srce i stožer čitave liturgijske godine kao i života Crkve.
Vazmeno bdijenje na Veliku subotu slavi se u različito vrijeme, a na bdijenju je blagoslov jela.

Fenix-magazin/SIM/Hina
The post DANI VAZMENOG TRODNEVLJA: Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota uvode vjernike u bitnu jezgru kršćanske vjere: muku, smrt i uskrsnuće Isusa Krista appeared first on Fenix Magazin.