Svijet
Kragujevac je jučer satima pružao otpor: ‘Krvavim nogama smo ipak nastavili hodati, sljedeće stanice su Niš i Beograd‘
16.02.2025.
Kragujevac je jučer satima pružao otpor: ‘Krvavim nogama smo ipak nastavili hodati, sljedeće stanice su Niš i Beograd‘
Zvuk zviždaljki i vuvuzela odjekuje cijelim gradom. Kragujevac je sada centar Srbije. Tu se održava skup „Susretnimo se na Sretenje“ na Dan državnosti Republike Srbije. Ovaj skup organizirali su studenti sa svih strana i od 9 ujutro je već započeo petnaestosatni prosvjed i blokada ovoga grada.
Četiri dana teškog i napornog puta sada su iza studenata iz Niša, Beograda, Novog Sada, Novog Pazara, Užica, Kraljeva i Čačka. Usput su im se pridruživali i građani iz svih mjesta kroz koja su prolazili tijekom dugog hodanja prema Kragujevcu. Pred sam praznik stigli su i oni koji su došli biciklom ili trčali maraton, a oni najmanje fizički spremni ili stariji građani Srbije u Kragujevac su stigli automobilima. Na petnaestoKsatnom prosvjedu u Kragujevcu, prema dostupnim procjenama, sudjelovalo je više od 169.000 ljudi.
Jedan praznik, dva skupa
Dan državnosti slavi se i u Srijemskoj Mitrovici. Tamo je predsjednik Aleksandar Vučić na mitingu Srpske napredne stranke okupio pristaše također iz cijele Srbije i Republike Srpske. Iako je Mitrovica danima prije toga poručila predsjedniku da nije dobrodošao, skup povodom državnog praznika ipak je održan, a na skup je, prema riječima Vučića, došlo oko 1.800 autobusa.
PROČITAJTE VIŠE ‘S dvije riječi su svima otvorili oči, ali studenti ne trebaju ići dalje‘
Ovog Sretenja u Mitrovici je usvojena deklaracija o Vojvodini, uz objašnjenje predsjednika da Vojvodina nije dio Srbije, već Srbija. Govorio je o obojenoj revoluciji i poručio studentima da proglase pobjedu, piše DW.
Tako se jedan praznik, Dan državnosti, podijelio na dva suprotstavljena skupa. Ali jedina pobjeda koju studenti osjećaju jest pobjeda kojom su nadmašili vlastita očekivanja. Pješačenje 150 kilometara iz svih smjerova, po kiši, snijegu, vjetru, sa žuljevima i bolovima, bez odustajanja – to je pobjeda koja im neće dopustiti da stanu. Adrenalin koji ih drži nakon ovog puta ne dopušta im priznati čak ni umor.
Studentski prosvjed u Kragujevcu
Andrej Isakovic/Afp
„Snašli smo se, morali smo proći kroz to“, kaže Valentina Stević s Medicinskog fakulteta u Nišu, koja je posljednju noć provela sa svojim kolegama na Fakultetu medicinskih znanosti u Kragujevcu. „Zaista smo u bolovima jer put nije lagan, 150 km nije lako prijeći pješke, ali nismo odustajali. Ima puno kolega sa svih fakulteta koji su s hromim i krvavim nogama ipak nastavili hodati, ali stigli smo“, smije se ona i dodaje da je i u Kragujevcu doček bio vrlo emotivan, kao što je to bilo prethodnih dana i u ostalim mjestima usput.
Međusobno bodrenje kroz razne krajeve, posebno pri velikim uzbrdicama, bilo je, kaže Valentina, presudnog značaja.
„Nitko nije umoran” – slogan spasa
„Imamo dva slogana – da nitko nije umoran i da za umor ne znamo. Kad nas pitaju što je umor, mi kažemo ‘ne znamo’. I tko je umoran? Mi kažemo ‘nitko’. Tako smo bodrili sebe i svakog trenutka ponavljali ‘Još malo do Kragujevca, još malo do Kragujevca…’ Ništa nam drugo nije bilo važno, samo da stignemo ovdje i vidimo kolege, ljude koji nas nasmijani čekaju jer smo stigli. Svuda su nam kroz suze govorili ‘Bravo, naši šampioni’. A evo i ovdje, ovo je sada slobodan grad, nazivaju nas herojima ovoga grada“, kaže ona i uz smijeh dodaje: „Što se mene tiče, mogla bih pješke i natrag do Niša.“
Medicinska pomoć koju su imali na putu bila je uz njih u svakom trenutku, pružajući im pomoć na sve potrebne načine. Isidora je koordinatorica prve pomoći i ističe da su Nišlije zaista imale najteži zadatak i najtežu rutu.
„Ne samo Nišlije, ali njima je zaista bila najteža ruta. Svi su bili preumorni, ali taj viši cilj ih je vodio dalje. Bilo je nekoliko nesvjestica, zaista puno žuljeva i bolnih zglobova, ali svi zdravstveni radnici, uključujući i nas, pomogli su im da sada budu dobro“, kaže za DW koordinatorica prve pomoći.
Centralna ulica u Kragujevcu zatvorena je na 15 sati, a ljudi se slobodno kreću kuda žele. Uz zviždaljke i vuvuzele. Nose transparente s najduhovitijim porukama. Troje mladih koji stoje na čelu jedne od kolona drže kartonske crvene autobuse i sendvič, kao podsjetnik da se istoga dana slavi Sretenje i u Srijemskoj Mitrovici.
„Ovaj sendvič i autobuse spremili smo još za onaj skup u Jagodini. Sendvič i autobusi su povezani, jedno bez drugog ne ide, i siguran sam da je poruka sasvim jasna“, kaže nam Ilija Tasić.
Studentski prosvjed u Kragujevcu
Andrej Isakovic/Afp
Solidarnost Kragujevčana
Sve je organizirano do tančina – hrane u izobilju, slatkiša, kolača, dovoljno tekućine, a povremeno prođu i djeca s posudama punim palačinki koje su njihove majke ili bake pripremile za studente.
PROČITAJTE VIŠE Vučić: ‘Dajem im rok do 20. ožujka‘
„Svi Kragujevčani rado su se odazvali pomoći. Odazvali su se profesionalni kuhari, puno žena koje su pripremale hranu za studente, mobilizacija na takvoj razini da mi se čini da ni u nekom ratnom stanju ne bismo imali nešto ovakvo. Sve ovo budi nadu i vjeru da će istina, pravda i odgovornost pobijediti i da ćemo u neko skorije vrijeme živjeti u boljem društvu. Solidarnost je toliko velika da su Kragujevčani napravili nekoliko portala preko kojih nude besplatan smještaj studentima i gostima“, priča nam Kragujevčanin Milan Đurđević.
On je nastavnik glazbene kulture u osnovnoj i srednjoj školi, pa je u roku od tjedan dana s kolegama dogovorio nastup zbora za ovaj veliki praznik u Srbiji, jer je upravo u Kragujevcu na Sretenje donesen prvi srpski ustav 1835. godine, najmoderniji za to vrijeme.
„To je studentska organizacija, rado smo se odazvali pozivu. Ova mladost je nešto najvrjednije što imamo, oni šire ljubav, vjeru, nadu, potiču toleranciju i ja bih to njihovo hodanje nazvao hodočašćem“, govori nastavnik glazbenog dok se u pozadini čuju melodije poput pjesme ‘Tamo daleko’ i ‘Zemlja’ od EKV-a.
Podrška svih branši i svih slojeva društva
Studentima su se sa svih strana pridruživali mještani koje su susretali na svom putu. Imaju podršku brojnih profesija, među kojima su i odvjetnici, prosvjetni radnici, ali i marginalizirane skupine poput ratnih veterana iz nekadašnjih ratnih korpusa ili slavne jedinice ‘63. padobranska’. Ne drže se čvrsto činjenice da su kao vojska lojalni državi, već rado objašnjavaju i pred mikrofonom razloge za podršku studentima.
„Svi smo pod jednom zastavom, svi smo pod jednim barjakom, za državu, za Srbiju i podržavam mladost jer ne želim da im se dogodi ono što se nama dogodilo – da budu zaboravljeni i odbačeni kao što smo mi. Neki od nas gladuju i umiru, a ovo društvo je dopustilo da se tako nešto događa“, kaže nam Vladimir Plavšić iz Kraljeva.
„Država su studenti i narod, a ne korumpirana vlast koja je sve što vrijedi spremna prodati. Oni nas samo obmanjuju da misle dobro za Srbiju. Ne misle ništa dobro“, kaže Plavšić, a njegov prijatelj Siniša Jeftić dodaje: „Mi smo prisegnuli narodu i domovini, a ne vlasti. Vojska je uvijek bila uz svoj narod, kao što je i narod uz vojsku“, objašnjava on.
Studentski prosvjed u Kragujevcu
Andrej Isakovic/Afp
Punih 15 sati traje euforija po hladnom veljači, a najveća gužva je tamo odakle mirišu topla jela. Čak i brojni vlasnici kioska s brzom hranom srdačno su otvorili vrata i gostima ovoga grada potpuno besplatno pripremali pljeskavice, pizze, sendviče i slično. Tražimo našeg Mateju Grujičića, kojeg DW ekipa prati još od početka njihova hodanja. Nalazimo ga na kragujevačkom Medicinskom fakultetu kako previja rane svojim kolegama. Oni imaju prioritet, pa strpljivo čekamo. Nakon nekog vremena kaže nam da su četiri dana hodanja bila ogromno iskušenje i za njega i za njegove kolege. Što im je bilo najteže, pitamo ga?
„Pobogu, po prvi put u životu rekao bih da je nizbrdica bila teža od uzbrdice. Uzbrdica je bila duga, ali prešli smo je. Pauza koju smo tada napravili bila je pred nizbrdicu, gotovo sve do Kragujevca, to nas je najviše ubilo. Noge, koljena, bolovi, sve je to više stradalo nizbrdo. Plus je zadnji dan bio najduži – 51 km, ali i najteži. Ipak, ovdje smo bili divno dočekani i apsolutno je vrijedilo, to kažu svi u grupi“, kaže naš sugovornik i ističe da je ovo povijesni događaj.
Sljedeći Niš, pa Beograd
Kao budući liječnik koji je sada na djelu vidio važnost svoje profesije, kaže da mu je puno srce što je izabrao tako plemenitu profesiju. „Kad vidim koliko su organizirani, požrtvovni, kao da smo albansku golgotu prošli. Upravo me to hranilo i davalo snagu za daljnji put, kad bih stao i na pauzi pomagao zajedno s kolegama. Pitali su me ljudi: ‘Nisi imao nijednu pauzu, kad je pauza ti ne sjediš’, ali mene je dodatno hranilo to što pomažem drugima“, kaže Mateja Grujičić za DW.
Kada su krenuli iz Niša, nitko od njih nije znao kako će se vratiti, ali vijest da će niški taksisti doći u Kragujevac po njih jako ih je obradovala. Mateja kaže da je ponosan na svoje sugrađane koji ih na taj način podržavaju.
Ovo Sretenje bit će upamćeno po dva događaja – jednom u središnjoj Srbiji, kolijevci prvog srpskog ustava koju su „osvojili“ studenti iz cijele Srbije, i drugom na sjeveru zemlje gdje se odlazilo autobusima.
Sretenje je i u srpskom vjerovanju dan kada se susreću ljeto i zima, kada medvjed izlaskom iz pećine odlučuje hoće li se vratiti u pećinu ili ostati vani jer dolazi proljeće.
Ova uloga pripala je medvjedu Urošu iz beogradskog ZOO vrta, a on je zaključio da proljeće uskoro dolazi. To znači da kada studenti 1. ožujka budu dolazili u Niš i 9. ožujka u Beograd, možda ih na putu više neće pratiti vremenske nepogode poput vjetra, kiše i snijega.
https://www.jutarnji.hr/feed/
Svijet
‘CDU i Friedrich Merz imaju nedostižnu prednost. Ali velika priča stanuje u jednom drugom stožeru!‘
February 23, 2025
‘CDU i Friedrich Merz imaju nedostižnu prednost. Ali velika priča stanuje u jednom drugom stožeru!‘
Friedrich Merz i njegovi demokršćani imaju nedostižnu prednost, pokazuju obje izlazne ankete.
Dakle, Merz je u “pole positionu” za formiranje nove vlade. Ali, potvrde li se brojke, u ovom trenutku nije sasvim vjerojatno da mu je dovoljno koalirati samo s SPD-om Olafa Scholza.
#BreakingGermany voted and neither pro-Russian AfD nor pro-Russian BSW will be part of the next government.🇩🇪🇩🇪🇩🇪 pic.twitter.com/MFsM4of72z— Julian Röpcke🇺🇦 (@JulianRoepcke) February 23, 2025
Sve ovisi o tome koje će od manjih stranaka ući u parlament. Treba pronaći i trećeg, to bi moglo potrajati, a Merz je čovjek kojem se žuri. Velika je priča da će AfD postati druga najveća politička snaga u njemačkoj politici. Prije četiri godine imali su samo 10,4 posto, a sada su na putu za 20 posto, pokazuju izlazne ankete.
PROČITAJTE VIŠE Zatvorena birališta u Njemačkoj. Objavljene prve izlazne ankete!
BREAKING: Germany’s conservative CDU/CSU bloc wins the federal election, with the far-right AfD coming in second but underperforming expectations, according to exit polls.Looks like Elon Musk and J.D. Vance’s support for the AfD didn’t succeed. pic.twitter.com/nnBz9HCIIh— Republicans against Trump (@RpsAgainstTrump) February 23, 2025
Čini se da je njihova poruka prodrla među milijune Nijemaca na zapadu kao i na istoku. Izlazne ankete temelje se na anketama birača koji su upravo glasali na stotinama reprezentativnih biračkih mjesta. Obično su relativno točni, ali nećemo morati dugo čekati prije nego što dobijemo projekcije koje će se temeljiti na početnim rezultatima.
Merz ima nedostižnu prednost, ali htio je više, zaključuje BBC u svojoj prvoj reakciji iz izbornog stožera u Njemačkoj.
The AfD states that if it wins the election, it will abolish social benefits for illegal migrants and organize large-scale deportations.The polls are open in Germany 🇩🇪 Vote AfD for freedom!Today is Election Day in your country. 🗳️Vote for Alice Weidel. ✊ pic.twitter.com/UlRKCI6Acx— Sumit (@SumitHansd) February 23, 2025
Čelnici krajnje desnog AfD-a upravo su se oglasili i reagirali na izlazne ankete koje njihovu stranku pokazuju na ugodnom drugom mjestu.
Supredsjednik stranke Tino Chrupalla kazao je da je ‘jako ponosan na stranku‘.
Bili smo ujedinjeni, naša je kampanja bila ciljana i bili smo disciplinirani”, kazao je on stojeći uz supredsjednicu Alice Weidel.
Tino Chrupalla i Alice Weidel
Soeren Stache/Afp
‘Mi zaista možemo donijeti epohalnu promjenu‘, kazao je i dodao ‘uvijek smo otvoreni za pregovore‘.
‘Dobili smo povjerenje birača i to bi trebali prihvatiti i svi ostali, dodao je.
Druge su stranke bile nepokolebljive da neće koalirati s AfD-om.
Ali Chrupalla kaže da je njegova stranka ‘dobila mandat da donese političke promjene‘.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
February 23, 2025
‘Spreman sam dati ostavku na mjesto predsjednika Ukrajine ako to donosi mir!‘
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u nedjelju da je “spreman” podnijeti ostavku na mjesto predsjednika ako bi to donijelo mir njegovoj zemlji, sugerirajući da bi to mogao zamijeniti za članstvo u NATO-u, piše CNN.
Ukrajinski predsjednik prethodno je rekao da će se vojska njegove zemlje morati udvostručiti ako joj NATO uskrati članstvo u savezu. Ranije ovog mjeseca, američki ministar obrane Pete Hegseth rekao je da je pridruživanje Kijeva NATO-u nerealno.
PROČITAJTE VIŠE Donald Trump: ‘Dogovor s Ukrajinom je blizu!‘
Volodimir Zelenski
Tetiana Dzhafarova/Afp
Komentari Zelenskog uslijedili su nakon eskalacije prepirke između njega i Donalda Trumpa nakon što je američki predsjednik lažno optužio Ukrajinu za početak sukoba.
Kad je Zelenski uzvratio – optuživši američkog predsjednika da se nalazi u “prostoru dezinformacija” – Trump je Zelenskog nazvao “diktatorom”, zategnuvši odnose u ključnom trenutku sukoba, piše CNN.
Američki i ruski dužnosnici sastali su se u Saudijskoj Arabiji ovog tjedna na “inicijalnim” razgovorima o tome kako okončati rat, ali su ostavili Kijev da promatra iz daleka, što je izazvalo paniku kod europskih saveznika.
Tijekom noći, Rusija je lansirala rekordnih 267 dronova na Ukrajinu, ubivši najmanje jednu osobu, u napadu bez presedana uoči treće godišnjice ruskog rata u toj zemlji, priopćile su ukrajinske vlasti u nedjelju.
‘Svaki dan se naši ljudi odupiru zračnom teroru‘ rekao je Zelenski u nedjelju, dodajući da je napad tijekom noći bio ‘najveći napad otkako su iranske bespilotne letjelice počele gađati ukrajinske gradove i sela‘.
Vatrogasci gase vatru u Kijevu nakon ruskog napada dronovima
Handout/Afp
‘Moramo dati sve od sebe da u Ukrajinu donesemo trajan i pravedan mir. To je moguće u jedinstvu svih partnera – potrebna nam je snaga cijele Europe, snaga Amerike, snaga svih koji žele trajni mir‘, napisao je Zelenski na X-u.
Kirilo Budanov, šef ukrajinske obrambeno-obavještajne uprave, nazvao je noćni napad ‘isključivo sredstvom zastrašivanja, terorističkim činom‘.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
Svijet
Svjedočimo fenomenu koji ima kapacitet promijeniti sve na što nas je Njemačka navikla. I nema veze samo s AfD-om
February 23, 2025
Svjedočimo fenomenu koji ima kapacitet promijeniti sve na što nas je Njemačka navikla. I nema veze samo s AfD-om
Nijemci su u nedjelju izašli na birališta i zaokružili političku opciju za koju smatraju da će najbolje voditi zemlju u jednom od najtežih razdoblja poslijeratne Njemačke.
Tenzije na ulici bile su jake uoči izlaska na birališta. Pristaše krajnjih političkih opcija prosvjedovali su jedni protiv drugih dok se policija borila da stvori ozračje sigurnosti nakon najnovijeg terorističkog napada koji se dogodio u petak u Berlinu. Napad nožem na španjolskog turista pokraj poznatog Spomenika holokaustu u središtu Berlina izveo je sirijski napadač, a policija je objavila da je napad bio antisemitskog predznaka. Bio je to posljednji u nizu napada koji od svibnja prošle godine potresaju Njemačku.
PRATITE UŽIVO U tijeku su najvažniji izbori od ujedinjenja Njemačke
Najviši ulozi
Bez obzira na rezultat, sve ankete jasno su pokazale da se Njemačka pomaknula snažno udesno. Socijaldemokrati dosadašnjeg kancelara Olafa Scholza očekivali su svoj najlošiji poslijeratni rezultat, a Alternativa za Njemačku pripremila je šampanjac za veliko slavlje. Činjenica da je njihova kandidatkinja za kancelarku Alice Weidel bila u prvom planu na svim debatama i da je uopće ravnopravno sudjelovala u studiju s liderima CDU, SPD-a i Zelenih pokazuje da su se stvari u Njemačkoj jako promijenile. Krajnje desna stranka očekivala je dvostruko više zastupnika u parlamentu.
Friedrich Merz
Sascha Schuermann/Afp
Alice Weidel na posteru
Louis Van Boxel-woolf/Afp
Izbori u Njemačkoj
Jens Schlueter/Afp
“Ulozi ne mogu biti veći na ovim izborima. Njemačke mainstream stranke kontinuirano podbacuju u uvjeravanju birača da odbace krajnju desnicu, a ovi izbori mogli bi im biti posljednja šansa da to učine”, rekao je za Le Monde Michael Bröning, politički analitičar i autor, suradnik SPD-a. “Demokratske snage moraju pronaći rješenje za ekonomsku stagnaciju, izazove koje donosi imigracija i općenito nezadovoljstvo birača. Jer, ako stranke establishmenta ovaj put ne uspiju, establishmenta uskoro neće biti”, smatra Bröning.
Dobar rezultat “trećih” stranaka – Die Linke, FDP (liberali) i Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), bolji od očekivanog, značit će dodatne muke za sastavljanje buduće koalicije.
Normalizacija AfD-a već je dobrim dijelom nastupila, iako građani još nisu skloni javno iznositi da glasaju za tu stranku, kao što su to na izborima u Americi prošli put radili glasači Donalda Trumpa. U odnosu na dva prethodna ciklusa, jasno je da je AfD danas normalan dio političke scene.
Olaf Scholz
Tobias Schwarz/Afp
Podrška toj ekstremno desnoj stranci daleko je veća na istoku, i podcrtava razlike koje i dalje postoje, i 30 godina nakon ujedinjenja Njemačke. To se već pokazalo na izborima za Europski parlament u lipnju prošle godine, kada je AfD bila prva stranka u bivšoj istočnoj Njemačkoj s 29,7 posto glasova, dok je u bivšoj Zapadnoj Njemačkoj bila na četvrtom mjestu, s 13 posto biračke podrške. Zanimljiv je detalj da se iz predizbornih anketa čini kako Elon Musk, desna ruka američkog predsjednika, svojom javnom podrškom i jakom promocijom AfD-a i Alice Weidel, nije previše pomogao stranci. AfD, doduše, jest malo rastao u anketama posljednjih tjedana, ali još je više rasla Die Linke, stranka krajnje ljevice, čiji su lideri pozivali birače na “barikade” i obranu lijevih političkih vrijednosti.
Zanimljivo je i da sve stranke s radikalnim programom – AfD, Die Linke i BSW – imaju snažne korijene u istočnoj Njemačkoj.
Pred Friedrichom Merzom, najizglednijim budućim kancelarom, teško je razdoblje. Njemačka je u dubokim problemima i konačno razrješenje balasta dosadašnje vlade bit će samo kratkoročno olakšanje. Nijemci, prije navikli na urednu i funkcionalnu ekonomiju, bijesni su zbog stanja njemačkog gospodarstva, no jednako im je važno pitanje imigracije. Većina smatra da bi država trebala promijeniti imigracijsku politiku i bolje paziti tko ulazi u zemlju.
🇺🇦🇩🇪 NAKED PROTEST: “Weidel is Putin‘s prostitute”Naked Ukranian protest against the AFD’s candidate Alice Weidel in front of the German embassy in Kyiv.Ukranians… 🤷♂️ pic.twitter.com/BLYNO98bfF— Lord Bebo (@MyLordBebo) February 23, 2025
Još teže bit će rješavanje dugo nakupljanih problema u ekonomiji, pogotovo zbog političke fragmentacije i snažnih oprečnih mišljenja mainstream stranaka, oslabljenih rastom AfD-a. Nije samo riječ o tome da je njemačke automobile potukla kineska konkurencija. Smatra se da je današnja Njemačka dijelom i rezultat dvadeset godina neulaganja u javnu infrastrukturu poput željezničkih pruga, za koje Britanci ističu da su “gore od njihovih”, propadanja obrazovnog sustava i sporog napretka digitalizacije. Nema inovacija, a rast proizvodnje je slab.
Rješenje mnogi vide u “dužničkoj kočnici”, odnosno u njezinu otpuštanju. Mnogi smatraju da je ta mjera ekonomskog opreza, izglasana 2009. nakon velike svjetske ekonomske krize, jedan od faktora zbog kojih se Njemačka nalazi u najduljem razdoblju stagnacije od Drugoga svjetskog rata. Za reviziju ili uklanjanje potrebna je dvotrećinska većina u Bundestagu.
Osim pitanja imigracije i ekonomije, novi njemački lider bit će bačen i u vanjskopolitičku vatru. Merz je već dao do znanja kako on tu misli postupati. “Treba nam snažnija Njemačka na globalnoj pozornici, snažnija suradnja s ostatkom Europe”, poručio je u predizbornoj kampanji. No Njemačka jako ovisi o SAD-u jer je izvozna ekonomija i Trumpove carine bile bi veliki udarac oporavku.
Na upit o njemačkim izborima Trump je samo lakonski odgovorio: “Želim im sreću. Mi imamo svojih problema”.
“Želim im sreću”
Dok se ne sklopi nova vladajuća koalicija, tehnički kancelar ostaje Olaf Scholz. Za njega se očekuje da neće, čak i ako SPD uđe u veliku koaliciju s CDU što je jedna od kombinacija s kojom se kalkuliralo, biti dio buduće vlade. Previše je nepopularan među građanima. Njegova je vlada većinu vremena provela u političkoj blokadi zbog neslaganja s koalicijskim partnerima. Merzu kao novom kancelaru ne bi bilo lakše. Prvi test bit će mu slaganje nove njemačke vladajuće koalicije. Samopouzdano je, tražeći od Nijemaca mandat, rekao kako se nada da će je završiti u roku od dva mjeseca, do Uskrsa.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
-
Domaće zvijezde5 days ago
Baka Prase ostao bez YouTube kanala – Evo što se dogodilo!
-
Crna kronika6 days ago
Teška nesreća na raskrižju u Velikoj Gorici, jedna osoba je poginula
-
Strane zvijezde1 week ago
Justin Bieber nahvalio slavnu glumicu na društvenim mrežama: Ponovno potaknuo glasine o razvodu s Hailey
-
Split vijesti6 days ago
Ne propustite večer smijeha u Lenas baru
-
Split vijesti6 days ago
DORA 2025. Uskoro ceremonija otvaranja Glazbenih dana HRT-a
-
Svijet5 days ago
Uskoro presuda koja bi mogla izazvati tektonske potrese u BiH, iz Banje Luke poručili: ‘Već idući dan ćete imati referendum!‘
-
Rijeka vijesti5 days ago
POKOPI NA GROBLJIMA (1099)
-
Promo5 days ago
Zamka Trap Karneval/Jedini točan izbor za trap izlazak