19.02.2025.

Koliki je idealan broj djece? Provedeno veliko istraživanje u Hrvatskoj, ovo su rezultati

Samo jedan posto potencijalnih roditelja smatra da je, općenito govoreći, idealan broj djece u obitelji – nula. Za njih tri posto obitelj bez djece je osobni ideal, no u stvarnosti njih čak četiri puta više, odnosno 13 posto, nema i ne namjerava imati djecu! I udio onih bez djece nezaustavljivo raste: u generaciji žena koje izlaze iz fertilne dobi, odnosno među onima rođenima 1982. godine, već svaka peta (njih 18 posto) nema djece.

U Hrvatskoj postoji ogroman jaz između željenog i stvarnog broja djece u obiteljima, pokazalo je najveće međunarodno europsko demografsko istraživanje GGP (Generations and Gender Programe), koje je 2023. prvi put, na 7487 ispitanika, u dobi od 18 do 54 godine, provedeno i kod nas.

Slični podaci dobiveni su i o obiteljima s jednim djetetom: udio onih koji doista imaju ili namjeravaju imati jedno dijete (13 posto) dvostruko je veći od onog koji taj broj djece smatra svojim osobnim idealom (7 posto).

Troje djece – ideal?

Podaci su obrnuti u slučajevima dvoje i troje djece: udio onih koji taj broj smatra idealnim brojem djece u obitelji niži je od udjela onih koji taj broj djece doista i imaju. Kad je riječ o dvoje djece, to je općeniti ideal za 54 posto ispitanika, a njih 44 posto doista ima ili namjerava imati dvoje djece. Troje djece ideal je za 33 posto roditelja i potencijalnih roditelja, no samo ih 20 posto u stvarnosti ima toliki broj djece.

PROČITAJTE VIŠE Plenković s ministrima predstavio nove demografske mjere: Rodiljna naknada diže se na 3000 eura

Više je razloga koji utječu na razliku između broja “stvarnih beba” i “beba u mislima”, ističe dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, koji je s kolegicom dr. Petrom Međimurec vodio istraživanje GGP.

Voditelji istraživanja GGP dr. Ivan Čipin i dr. Petra Međomurec, Katedra za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta

Nera Šimić/Cropix

– Kad govore o svojem idealnom broju djece, ispitanici govore o onom broju koji bi imali kad se ne bi suočavali ni s kakvim ograničenjima. Stoga je kod sve većeg broja glavni razlog medicinski, odnosno borba s neplodnošću, a sve je češća i nemogućnost pronalaska odgovarajućeg partnera. 

Slijede ekonomski razlozi, prije svega nesiguran posao ili neriješeno stambeno pitanje – kaže dr. Čipin. Ističe kako će sljedeća runda GGP-a, koja će se provesti 2026. godine, pokazati konkretne razlike, jer će se provoditi na istim ispitanicima. Posebno će se promatrati skupina ispitanika koja je 2023. rekla da u sljedeće tri godine želi imati (još jedno) dijete. Analizirat će se jesu li doista u tom razdoblju dobili dijete te, ako nisu, zašto.

Trendovi tijekom godina

– Jako je važno pratiti kretanja tijekom godina i zato da bismo mogli evaluirati uspješnost javnih politika. Upravo je to ključna uloga javnih politika, da pozitivno utječu na uklanjanje razloga zbog kojih broj željene djece pojedinaca nije jednak broju djece koju doista imaju – ističe dr. Čipin.

Uprosječeno, idealan broj djece je, kažu ispitanici iz Hrvatske, načelno 2,52, a za njih osobno 2,44, no doista imaju ili namjeravaju imati tek 2,04 djeteta. Zanimljivo je da muškarci kažu da žele imati nešto više djece nego što to iskazuju žene (osobni ideal za ispitane muškarce je 2,55 djece, a za žene 2,49 djece). No, u stvarnosti žene imaju ili namjeravaju imati nešto više djece od ispitanih muškaraca (2,08 naspram 2).

PROČITAJTE VIŠE Zbog pada nataliteta muškarci od 20 do 49 godina morat će raditi 12,5 sati više. Ali, žene će podnijeti još veći teret

Što su ispitanici stariji, to njihov idealan namjeravani broj djece opada: ukupni namjeravani broj djece kod najmlađih iznosi 2,06, dok kod osoba starijih od 40 godina – koji su svoje namjere već dobrim dijelom ostvarili – pada na 1,95.

– Rezultati koji se tiču namjera upućuju na to da su mlađe generacije nešto optimističnije kada razmišljaju o broju djece, pri čemu se uglavnom izjašnjavaju o svojim budućim planovima. No, čini se da se u starijoj dobi, kada mnogi već imaju djecu, ta očekivanja prilagođavaju realnim životnim okolnostima – pišu voditelji istraživanja.

Hrvatska je s 18 posto žena rođenih 1982. godine – dakle, pri kraju fertilnog vijeka, koje nisu rodile, ispod prosjeka zemalja Europske unije i Europskog gospodarskog prostora od 22 posto, no njihov udio nezaustavljivo raste: u posljednjih deset godina taj se udio udvostručio. Najveći udio u EU imaju Španjolska i Italija, države u kojima svaka četvrta žena te dobi nema djecu. Najmanji udio ima Island – tek 10 posto, zatim Litva (11 posto) te Norveška (12 posto).

https://www.jutarnji.hr/feed/