15.02.2025.

Iza prizora na ovoj fotografiji krije se neugodni problem, poguban za naš planet. Rješenje se možda krije u cjepivu za krave

Ako se svi stalno voze autima i ako bogataši i za najmanje udaljenosti sjedaju u svoje avione – kako onda dvije-tri krave koje mirno pasu na nekoj livadi mogu biti krive za globalno zagrijavanje? 

Ovo pitanje nije besmisleno, a odgovor na njega glasi: nisu krive. Doista, dvije-tri krave – pa čak niti njih 10 ili 15 – nisu nikakav problem. No neugodna istina pred kojom svi pomalo zatvaramo oči je da mlijeko, sireve, odreske i goveđe kosti za juhu ne dobivamo od dvije-tri kravice s nekog idiličnog zagorskog brdašca, već iz ogromnih industrijskih postrojenja u kojima se stoka ne uzgaja nego proizvodi, a sve skupa nije nimalo nalik idiličnim crtežima sretnih krava s travkom u ustima kakve vidimo na pakiranjima mlijeka.

Stočari u Čileu

Francisco Ramos Mejia/afp/profimedia/Francisco Ramos Mejia/afp/profimedia

Krave čije mlijeko i meso jedemo najčešće nisu nikad vidjele livadu. Također, u Hrvatskoj uopće nema tako ogromnih farmi stoke kakve su uobičajene u, recimo, Aziji, Australiji i Južnoj Americi i koje se prostiru na ogromnim površinama.

Doista, naše domaće krave s emisijom stakleničkih plinova nemaju skoro ništa. No industrijska postrojenja za proizvodnju krava u Kini ili Argentini – itekako imaju.

Poljoprivreda je odgovorna za 11 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova, a od svih oblika poljoprivrede najviše CO2 i metana u atmosferu ispuštaju upravo ogromne stočne farme u kojima životare i čekaju neminovnu sudbinu stotine tisuća krava.

Find more statistics at  Statista

Najveća farma mliječnih krava na svijetu, Mudanjiang Mega farma, nalazi se u Kini i zauzima površinu veću od 22 milijuna hektara – tri puta više od najveće u SAD-u – i godišnje proizvede do 800 milijuna litara mlijeka.

Osim mlijeka, ta farma usput proizvodi i ogromnu količinu metana, stakleničkog plina koji ima 28 puta jače djelovanje na temperature od CO2, iako se u atmosferi zadržava relativno kratko – tek nešto više od 8 godina. Metan krave ispuštaju onako kako i pretpostavljate da ispuštaju: podrigivanjem i puštanjem vjetrova.

Mužnja krava

Peter Muller/imagesource/profimedia/Peter Muller/imagesource/profimedia

PROČITAJTE VIŠE – Stručnjaci UN-a upozoravaju: Staklenički plinovi prošle godine dosegnuli su rekordnu razinu

Trava koju krava pojede fermentira u buragu, jednom od četiri dijela goveđeg želuca, a u tom procesu se stvara metan. Jedna krava u prosjeku proizvede oko 90 kilograma metana godišnje.

Uzgojem stoke ispušta se oko trećine emisija metana povezanih s ljudskim djelatnostima, a sam metan odgovoran je za oko 30 posto ukupnog globalnog zagrijavanja.

Kako smanjiti količinu metana u atmosferi?

I što onda napraviti? Iako bi i za naše zdravlje bilo preporučljivo smanjiti unos mesa, neko značajnije smanjenje potrošnje mesa i mliječnih proizvoda neće se dogoditi tako skoro – ako i uopće.

No postoje neka druga rješenja. 

Neke farme počele su već svojim kravama u hranu stavljati aditive koji smanjuju proizvodnju metana u želucu životinje. I milijarder Bill Gates najavio je ulaganje u australski start-up Rumin8, koji razvija hranu na bazi morskih algi za smanjenje emisija metana u kravljim želucima.

Naime, studija iz 2021. pokazala je da je davanje malih količina morske trave kravama tijekom nekoliko mjeseci dovelo do pada njihove emisije metana za više od 80 posto.

Rumin8 proizvodi dodatak hrani od bioaktivnog sastojka koji se nalazi u crvenoj morskoj travi (Asparagopsis). Laboratorijska ispitivanja pokazala su da aditiv može smanjiti i do 95 posto emisije metana.

No umjesto da uzgaja morsku travu, tvrtka ključni sastojak reproducira u laboratoriju, što je značajno jeftinije. Aditiv se stavlja u hranu za krave, a tvrtka ga također namjerava proizvoditi u obliku kapsula.

PROČITAJTE VIŠE – Konačno dokazano: Staklenički plinovi izravno utječu na smanjenje broja polarnih medvjeda

Gates je novac – i to 12 milijuna dolara – uložio preko svog fonda Breakthrough Energy Ventures, čiji je glasnogovornik za CNN rekao: ‘Iako su krave značajan izvor stakleničkih plinova, stočarstvo ostaje jedan od najjeftinijih izvora proteina na globalnoj razini, što znači da su tehnologije koje mogu smanjiti emisije iz postojećeg lanca opskrbe goveda danas i u budućnosti silno važne.‘

Rumin8 je rekao da im je cilj da male količine hrane budu komercijalno dostupne već do kraja godine.

Cjepivo umjesto aditiva

Ipak, s aditivima u prehrani je nevolja ta što bi ih krave trebale stalno uzimati što može biti problem na farmama na kojima se životinje mogu slobodno kretati.

Stočni sajam u Buenos Airesu

Ronaldo Schemidt/afp/profimedia/Ronaldo Schemidt/afp/profimedia

No ono što je teško postići promjenom u prehrani, može se postići cjepivom.

Na takvu se mogućnost odlučio kladiti Gatesov kolega milijarder Jeff Bezos i uložio u startup za razvoj cjepiva za smanjenje metana u kravljim želucima.

‘Dobra strana cjepiva je što je to rješenje već dobro poznato, u svakodnevnoj je upotrebi, sva infrastruktura već postoji i ljudi su upoznati s dobrobitima cjepiva za životinje‘, rekao je John Hammond, direktor istraživanja na Pirbright Institutu u Velikoj Britaniji.

Na razvoju cjepiva radi međunarodni tim stručnjaka, među kojima su i Kraljevski veterinarski fakultet i agronomski inovacijski laboratorij s Novog Zelanda AgResearch, a spomenuti Bezos je istraživanje podržao s 9,4 milijuna dolara preko svog Earth Fonda, filantropske organizacije za borbu protiv klimatskih promjena.

‘Nadamo se da ćemo razviti cjepivo koje bi u samo jednoj dozi životinja primila relativno rano u životu, a koja bi imalo učinak na ostatak života i smanjilo proizvodnju metana za minimalno 30 posto‘, rekao je Hammond.

Cijepljanje krava

Leitenberger S/and/abaca/abaca Press/profimedia/Leitenberger S/and/abaca/abaca Press/profimedia

Dodaje i kako znanstvenici rade na ideji ‘cjepiva protiv kravljih vjetrova‘ već više od desetljeća, ali rezultati još nisu stigli. 

‘Bilo je značajnih ulaganja u različitim zemljama kako bi se razvilo ovo neobično cjepivo. Krajnjeg proizvoda još nema, ali postoji znanstvena literatura koja sugerira da će cjepivo djelovati. Da bi to i bilo tako, cjepivo bi trebalo proizvesti antitijela koja se vežu s bakterijama u buragu koje proizvode metan i spriječiti ih u tome.‘

Ali postoji problem. Naime, poznato je da antitijela – proteini koje imunološki sustav proizvodi nakon primanja cjepiva i kojima  brani tijelo od napada – ne rade baš jako dobro u kravljem buragu.

Još jedan potencijalni problem je dobrobit životinja, pa iako se pretpostavlja da cjepivo neće imati nikakvog učinka na njihovo zdravlje, to tek treba dokazati. 

Također bi moglo doći do smanjenja količine hrane koju burag može apsorbirati, što znači da bi goveda mogla trebati više hrane, što će povećati troškove za farmere.

Prijetnja dezinformacija

Ako bi se uspjelo razviti, cjepivo bi bilo ‘neka vrsta svetog grala‘, smatra Joseph McFadden, izvanredni profesor biologije mliječnih goveda na Sveučilištu Cornell, koji nije bio uključen u projekt.

Naime, ako sve bude išlo prema planu, jedna doza dugoročno bi smanjila emisije metana kod krava, što bi ga učinilo lakšim za implementaciju od drugih rješenja.

McFadden naglašava da je cjepivo samo jedno od svih mogućih rješenja, a koja trenutno uključuju selektivni uzgoj, enzime, genetsko uređivanje mikroba koji ispuštaju metan i dodatke stočnoj hrani s kojima se zasad najdalje doguralo.

PROČITAJTE VIŠE – Ugledni klimatolog: ‘Cilj od dva stupnja je mrtav, kad dođemo do ove točke nema povratka, bit će razorno‘

Ali i ti aditivi stočnoj hrani nisu bez kontroverzi. Iako bi hranjenje stoke crvenom morskom travom moglo dramatično smanjiti metan, neke brine jedan sastojak to aditiva bromoform, koji je u SAD-u klasificiran kao ‘vjerojatno kancerogen za ljude‘. Ako ga krave pojedu dovoljno, može završiti u mlijeku, ali studije su ga otkrile samo u količinama znatno ispod onih opasnih za ljude.

‘Sjajno je što ti aditivi mogu značajno smanjiti proizvodnju metana i to za 80 ili 90 posto. Ali možda će doći do smanjenog unosa hrane, a postoji i određena zabrinutost u vezi sa zdravljem životinja‘, kaže McFadden.

Krajem 2024. u Velikoj Britaniji se digla uzbuna zbog Bovaera, aditiva za stočnu hranu na bazi nitrata koji ne sadrži bromoform, nakon što je Arla, jedna od najvećih mliječnih kompanija u zemlji, najavila da će ga isprobati na nekim svojim farmama. Iako je Bovaer odobren za upotrebu i smatra se sigurnim za krave, internetom su se proširile dezinformacije da je mlijeko od takvih krava otrovno pa su mnogi počeli bojkotirati tu robnu marku.

Kako bi razuvjerila zabrinute potrošače, britanska Agencija za sigurnost hrane objavila je članak u kojem se navodi da ‘aditiv metaboliziraju krave pa ne prelazi u mlijeko‘.

Mužnja krava na jednoj mega farmi

Cfoto/zuma Press/profimedia/Cfoto/zuma Press/profimedia

No ovaj primjer upozorava da bi sličnih problema s dezinformacijama moglo biti i kad su u pitanju cjepiva.

‘Puno se ulaže u znanost da bismo dobili tehnologiju, ali nitko ne razmišlja o tome kako će te stvari, nakon što dođu na tržište, biti prihvaćene od strane potrošača‘, kaže McFadden.

Dirk Werling, koji radi na cjepivu, kaže da je nakon 15 godina rada na terenu naučio da su neki ljudi spremni slušati i učiti iz podataka i rezultata, dok drugi nisu.

‘Nakon pandemije o svakoj se temi raspravlja samo crno ili bijelo, pa što god da otkrijemo, uvijek će se naći netko tko će nas kritizirati i netko tko će nam pljeskati‘, kaže.

‘No na kraju, ako će posao koji radimo pomoći ukupnom utjecaju na globalno zatopljenje, to smatram dobro obavljenim poslom.‘

https://www.jutarnji.hr/feed/