February 24, 2025

Svi su ostali u čudu kako je Srbija glasala u UN-u, Vučić se obratio narodu: ‘Velika pogreška, ispričavam se, ja sam kriv!‘

Mnogi su u zgradi UN-a ostali iznenađeni kada su na velikom ekranu vidjeli da je Srbija glasala za ukrajinsku rezoluciju. Očekivalo se, kao što je to bio slučaj do sada, da će naši istočni susjedi ostati biti vjerni politici ‘sjedenja na dvije stolice‘ i biti suzdržani. Međutim, misterij oko srpskog glasanja brzo je razriješen – Vučić se pojavio na TV Happy i u svom tradicionalom obraćanju narodu rekao da je došlo do pogreške i da Srbija nije smječa zauzeti stav podrške Ukrajini i njezinom teritorijalnom integritetu. Vučić smatra da je Srbija trebala biti suzdržana na tom glasanju.

– Ja mislim da je Srbija danas napravila grešku, ispričavam se građanima zbog toga i sam snosim krivicu za to, rekao je Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Da je Srbija ostala suzdržana, kaže Vučić, ne bi negirala stavove o teritorijalnom integritetu. 

– Ne mislim da se trebamo dodvoravati bilo kojoj sili, ni Rusima, ni Amerikancima, rekao je Vučić i dodao da je Srbija tri godine izdržala u najtežoj mogućoj situaciji kada je riječ o sankcijama Rusiji, a tu poziciju ‘neće srušiti jedna, dvije ili tri rezolucije.‘

Podsjetimo, Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je rezoluciju povodom godišnjice Ukrajine koju je izradila Ukrajina, a sponzori su 27 članica Europske unije. Za rezoluciju su bila 93 glasa, 65 je bilo suzdržano, a 18 protiv. Hrvatska je, očekivano, stala uz zemlje Europske unije, a Sjedinjene Američke Države su glasale ‘protiv‘. Dovoljno je pogledati u kakvom društvu su se našli Amerikanci.

Uz SAD, protiv su glasali: Bjelorusija, Burkina Faso, Burundi, Srednjoafrička Republika, Demokratska Republika Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Haiti, Izrael, Mađarska, Mali, Maršalovi otoci, Nikaragva, Niger, Palau, Ruska Federacija i Sudan.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

February 24, 2025

Pogledajte iznenađujući trenutak kada je Macron zgrabio Trumpa za ruku i objasnio mu neke stvari: ‘Ne, gospodine predsjedniče…‘

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, pomalo neočekivano, pokazao je da je spreman braniti interese Europe usred Ovalnog ureda u Washingtonu, u trenutku kada su se transatlantske veze naglo pogoršale, piše CNN.

Međutim, kada je došlo vrijeme za razgovor, malo je toga ukazivalo na to da se predsjednik Donald Trump približio Macronovom stajalištu.

The President of France, Emmanuel Macron, just demolished Donald Trump in the Oval Office while supporting Ukraine, wanting Russia to pay, and fact checking Donald. 🍿pic.twitter.com/3dxo3yuE9Q— Art Candee 🍿🥤 (@ArtCandee) February 24, 2025

U jednom je trenutku Macron pokušao ispraviti svog američkog kolegu o prirodi europske potpore Ukrajini, prekidajući Trumpa dok je govorio kako bi sugerirao da krivo iznosi činjenice.

PROČITAJTE VIŠE Trump: ‘Izravno sam Putinu postavio to pitanje. Rekao mi je – može!‘; Macron: ‘Neće biti predaje Ukrajine‘

Izvanredna situacija dovela je do napete dinamike razgovora u ponedjeljak. Dok su Trump i Macron inače izgledali druželjubivi i voljni angažirati se oko budućnosti Ukrajine, pozadina razgovora bile su Trumpove ponekad lažne izjave o ratnim naporima.

“Samo da razumijete, Europa posuđuje novac Ukrajini. Dobivaju svoj novac natrag”, započeo je Trump dok se pripremao da se založi za novi sporazum kojim bi se osigurali prihodi Ukrajine od minerala.

Tada je Macron posegnuo i zgrabio Trumpovu ruku kako bi se ubacio.

“Ne, zapravo, da budem iskren, mi smo platili. Platili smo sveukupno 60%. Bilo je kao u SAD-u: zajmovi, jamstva, bespovratna sredstva”, rekao je, dok se Trump skrušeno nasmiješio.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

February 24, 2025

Putin se oglasio nakon burnog dana: ‘Trumpova ideja ide više na ruku Ukrajini, a mir sprečava samo jedan čovjek!‘

Ključni događaji: 

– eksplozija u Ruskom konzulatu u francuskom Marseilleu

– Antonio Costa i Ursula von der Leyen stigli u Kijev

– krhotine ukrajinskih dronova izazvala požar u ruskoj regiji

– Rusija: Prekid vatre bez dugoročnog rješenja neprihvatljiv

NOVO 21:52 – Desetak europskih ministara obrane sastalo se videokonferencijom s ukrajinskim kolegom u ponedjeljak kako bi koordinirali stajališta pred američko-ruskom diplomatskom ofenzivom u cilju okončanja rata, iz koje su njihove zemlje isključene, prenosi AFP.

Ovaj sastanak, kojim su supredsjedali estonski ministar Hanno Pevkur i francuski Sébastien Lecornu prisutni u Tallinnu, na jedan je sat okupio i ministre Litve, Latvije, Norveške, Finske, Švedske, Danske, Islanda, Nizozemske, Njemačke, Italije i Poljske.

Hanno Pevkur

Michaela Stache/Afp

Sudjelovao je i ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov te predstavnici NATO-a i Europske unije.

Rustem Umerov

Bo Amstrup/Afp

Cilj ove videokonferencije, održane na treću obljetnicu početka invazije velikih razmjera na Ukrajinu, bio je “međusobno približiti” viziju Europljana o uvjetima za trajni mir i povezanim sigurnosnim jamstvima, prema francuskom izvoru bliskom raspravama.

Europljani strahuju da će američki predsjednik Donald Trump okončati rat pod uvjetima povoljnim za Moskvu i bez davanja sigurnosnih jamstava Kijevu. Traže, zasad bez uspjeha, mjesto za pregovaračkim stolom.

Francuskog šefa države Emmanuela Macrona u ponedjeljak je u Washingtonu primio Donald Trump, a za nekoliko dana primit će i britanskog premijera Keira Starmera.

Donald Trump i Emmanuel Macron 

Roberto Schmidt/Afp

Macron je prošlog tjedna više šefova europskih vlada pozvao u Pariz kako bi pokušali definirati zajednički odgovor.

Unatoč konsenzusu o ruskoj prijetnji, u Europi su i dalje aktualne rasprave o potrebnim odgovorima, posebice između onih koji su za i protiv raspoređivanja vojske na ukrajinskom teritoriju radi provedbe mogućeg sporazuma o prekidu vatre.

Tim više što mnoge europske zemlje, posebice istočne, ne kriju zabrinutost za vlastitu sigurnost u slučaju povlačenja svih ili dijela od 100.000 američkih vojnika raspoređenih u Europi.

“Ne možete pretpostaviti da će američka prisutnost trajati zauvijek”, rekao je sredinom veljače američki ministar obrane Pete Hegseth.

21:47 – Ruski predsjednik Putin je održao govor rekavši da je Rusija spremna razgovarati s SAD-om o mogućnosti smanjenja proračuna za obranu, sugerirajući da bi smanjenje potrošnje za 50% bila dobra ideja. 

Govorio je i o ratu u Ukrajini, rekavši da Trump želi poboljšati političku situaciju, no da takav pokušaj više koristi samoj Ukrajini nego Rusiji. 

Rekao je i da su europski čelnici predani režimu u Kijevu te da se ne mogu pomaknuti s ove pozicije, a da ne izgube obraz. 

Govoreći o Volodimiru Zelenskom, Putin je rekao da Rusija i SAD žele postići mir u Ukrajini, dok Zelenski to sprečava. Putin ističe da je ukrajinski predsjednik sam sebe natjerao u slijepu ulicu zabranom pregovora s Rusijom. 

20.50 – Donalda Trump je potvrdio da će se uskoro sastati s Volodimirom Zelenskim.

Trump kaže da bi se sastanak mogao održati “ovaj ili sljedeći tjedan” kako bi se potpisao ugovor o mineralima. 

– Svi su izrazili želju da vide kraj rata, a ja sam naglasio važnost sporazuma o mineralima između SAD-a i Ukrajine, za koji se nadamo da će biti potpisan vrlo brzo” napisao je.

17.50 – Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je rezoluciju povodom godišnjice Ukrajine koju je izradila Ukrajina, a sponzori su  27 članica Europske unije.

The United States just voted alongside Russia against a Ukrainian amendment in the United Nations General Assembly, which called for the withdrawal of Russian troops from Ukraine. The United States is now actively supporting Russia‘s occupation of Ukrainian territory. pic.twitter.com/tqweXmud07— Jimmy Rushton (@JimmySecUK) February 24, 2025

Za rezoluciju su bila 93 glasa, 65 je bilo suzdržano, a 18 protiv. Hrvatska je, očekivano, stala uz zemlje Europske unije, a Sjedinjene Američke Države su glasale ‘protiv‘. Dovoljno je pogledati u kakvom društvu su se našli Amerikanci.

Uz SAD, protiv su glasali: Bjelorusija, Burkina Faso, Burundi, Srednjoafrička Republika, Demokratska Republika Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Haiti, Izrael, Mađarska, Mali, Maršalovi otoci, Nikaragva, Niger, Palau, Ruska Federacija i Sudan.

17:15 – Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je na konferenciji za novinare upozorio da bi zemlje s velikim dijelom populacije koja govori ruski mogle biti sljedeće na meti Moskve. 

– Najopasniji trenutak je kada zemlje u istočnoj Europi imaju ljude s ruskim korijenima, ne zato što oni predstavljaju prijetnju, već zato što će Kremlj iskoristiti njihovu sigurnost kao izgovor za invaziju, rekao je Zelenski i kao potencijalno ugrožene zemlje nabrojao Poljsku, Slovačku, Latviju, Moldaviju i Estoniju. 

Dodao je da je tako bilo i kada je Rusija 2014. anektirala Krim i izvršila invaziju na Donbas. 

– I tada su rekli da oni ne okupiraju naš teritorij, već brane ljude koji govore ruski. Ako padnemo… mislim da zemlje koje sam spomenuo mogu biti u riziku zbog ruske politike, njihovog pogleda na ruski svijet, dodao je Zelenski.

Odgovorio je i na pitanje novinara koje su njegove nade za Ukrajinu za iduće tri godine. 

– Nadamo se kraju rata ove godine, a ne za tri godine, rekao je i dodao da će se Rusija vratiti ako Ukrajina ne bude spremna sa sigurnosnim jamstvima. 

– Ako ih pritisnemo, stavimo na mjesto, na njihov teritorij, i ako Ukrajina bude u Europskoj uniji i NATO savezu, naravno da će nam to jako pomoći. I mislim da se oni neće vratiti jer ćemo tada imati jaku vojsku, jake saveznike i snažno jedinstvo, rekao je Zelenski, prenosi Sky News.

15:10 Turska je bila domaćin početnim pregovorima između Rusije i Ukrajine nakon početka rata 2022. godine, a sada su izrazili spremnost da ponovno ugoste delegacije zaraćenih strana, kazao je ministar vanjskih poslova Turske Hakan Fidanhas nakon posjete Sergeja Lavrova Ankari.

14:50 – Emmanuel Macron stigao je u Washington na sastanak s Donaldom Trumpom, a njihova zajednička konferencija očekuje se oko 20 sati po našem vremenu.

Emmanuel Macron stigao je u posjet Donaldu Trumpu

Jim Watson/Afp

Macron je došao u Washington

Jim Watson/Afp

13:40 – Nakon Starmera na samitu su govorili i drugi visoki dužnosnici. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da se isporuka oružja i streljiva Ukrajini mora ubrzati, dodavši da rat ostaje ‘najvažnija kriza za budućnost Europe‘.

– Nije u pitanju samo sudbina Ukrajine, u pitanju je i sudbina Europe, rekla je pa najavila dodatnih tri i pol milijarde eura pomoći.

Pomoć u iznosu od milijarde eura obećao je i španjolski premijer Pedro Sanchez:  – Nastavit ćemo pružati vojnu potporu s još većom odlučnošću nego smo to činili u prošlosti.

Kanadski premijer Justin Trudeau nazvao je agresiju Rusije ratom protiv ‘našeg načina života, demokracije, vladavine prava, samoodređenja i pravde‘ i istaknuo da se Ukrajina mora boriti dalje, dodavši da će Kanada dati još desetke vozila, sustave za slijetanje borbenih zrakoplova i milijune metaka.

Japanski premijer Shigeru Ishiba rekao je da je ‘agresija Rusije protiv Ukrajine nečuven čin koji potresa same temelje međunarodnog poretka‘.

13:20 – Kremlj je u ponedjeljak pohvalio administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa jer pokušava shvatiti “temeljne uzroke” sukoba u Ukrajini i okončati ga, što je, kako navodi, u suprotnosti s pristupom Europe. Ove izjave su jedne od najjasnijih priznanja Kremlja da je došlo do velike promjene u američkoj politici prema ratu od dolaska Trumpa na dužnost prije pet tjedana.

Poništavajući trogodišnje napore SAD-a da kazni i izolira Moskvu pod administracijom Joea Bidena, Trump se brzo usmjerio na popravljanje odnosa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te je podržao dijelove narativa Kremlja o sukobu. Trump je prošlog tjedna ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nazvao “diktatorom” i sugerirao da je Kijev započeo rat. 

Rat je počeo prije točno tri godine kad je Putin objavio “specijalnu vojnu operaciju” i poslao svoju vojsku u Ukrajinu. Upitan o Trumpovim izjavama o Zelenskom i Bidenu, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je sama Trumpova administracija rekla da mijenja svoj pristup prema Rusiji.

“To je ono što pozdravljamo i podržavamo. To je prva stvar. Drugo, nadamo se da će Washington u potpunosti analizirati temeljne uzroke ukrajinskog sukoba – to je zapravo ono na što smo pokušali navesti naše protivnike u Europi da obrate pozornost, što su oni uvijek odbijali učiniti, baš kao i prethodna administracija u Washingtonu”, rekao je Peskov.

Rusija je dugo tvrdila da je bila prisiljena pokrenuti rat kako bi zaštitila govornike ruskog jezika u Ukrajini i osigurala da Ukrajina ne uđe u NATO. Ukrajina i Zapad kažu da su to bili samo izgovori za otimanje zemlje u kolonijalnom stilu. “Bez duboke analize i razumijevanja temeljnih uzroka sukoba u Ukrajini, u biti je nemoguće ispravno raditi na (mirovnom) rješenju”, rekao je Peskov.

“I ovdje vidimo pokušaje Washingtona da doista shvati što je uzrokovalo ovaj sukob i nadamo se da će ova analiza pomoći naporima u kontekstu rješavanja sukoba”, dodao je. 

S druge strane, Peskov je rekao da u ovom trenutku nema temelja da Rusija obnovi dijalog s europskim zemljama koje su u ponedjeljak nametnule Moskvi još jedan paket sankcija, uključujući zabranu uvoza aluminija. Peskov je sankcije opisao “posve predvidljivima”.

Kremlj je rekao da želi pronaći rješenje za sukob u Ukrajini uz razgovore sa Sjedinjenim Državama, optužujući Europu da želi nastaviti neprijateljstva, u jeku približavanja Rusije i SAD-a koje je dovelo do toga da Donald Trump zauzme pomirljiviju poziciju prema Moskvi.

“Europljani nastavljaju putem (…) svog uvjerenja o nužnosti nastavka rata”, rekao je Peskov novinarima, uključujući i onima iz AFP-a. “Ovo uvjerenje Europljana u potpunoj je suprotnosti sa željom da se nađe rješenje za Ukrajinu, što trenutačno činimo s Amerikancima”, dodao je Peskov na treću godišnjicu ruskog napada na susjednu zemlju. 

13:00 Samitu se putem video veze priključio i britanski premijer Keir Starmer rekavši da Rusija ne drži sve karte u ovom ratu. Na takvu se konstrukciju vjerojatno odlučio nakon riječi Donalda Trumpa koji je izjavio da Rusija ima ‘karte u rukama‘ kada su mirovni pregovori u pitanju zbog teritorija koji je zauzela.

– Ukrajinci imaju hrabrosti braniti svoju zemlju, a rusko gospodarstvo je u problemima. Izgubili su najbolje kopnene snage i dio Crnomorske flote zbog besmislene invazije, rekao je Starmer.

– Kasnije danas razgovarat ću o daljnjim koracima s G7. Jasno mi je da bi G7 trebao biti spreman preuzeti veći rizik, kazao je. ‘To uključuje ograničenje cijene nafte, sankcioniranje ruskih naftnih divova i praćenje banaka koje omogućavaju izbjegavanje sankcija‘.

Ponovio je da je spreman rasporediti trupe na terenu u slučaju prekida vatre, s drugim europskim zemljama i uz odgovarajuće uvjete: – Ako Ukrajina ne uspije, Europa je sljedeća. Zato ćemo uvijek biti uz Ukrajinu i naše saveznike, zaključio je Starmer.

12:20 Ukrajina i SAD u završnoj su fazi pregovora o sporazumu u mineralima, rekla je potpredsjednica ukrajinske vlade Olha Stefanišina, javlja BBC. Podsjetimo, Zelenski je ranije ovog mjeseca odbacio sporazum kojim bi SAD-u dao pristup ukrajinskim mineralima.

U objavi na X-u Stefanišina je napisala:

– Ukrajinski i američki tim u završnoj su fazi pregovora u vezi sa sporazumom o mineralima. Pregovori su bili vrlo konstruktivni, gotovo svi ključni detalji su finalizirani. Posvećeni smo brzom dovršetku ovoga kako bismo nastavili s potpisivanjem. Nadamo se da bi ga čelnici SAD-a i Ukrajine mogli potpisati i odobriti u Washingtonu što je prije moguće kako bismo pokazali našu predanost za desetljeća koja dolaze.

Ukrainian and U.S. teams are in the final stages of negotiations regarding the minerals agreement. The negotiations have been very constructive, with nearly all key details finalized. We are committed to completing this swiftly to proceed with its signature. We hope both US and…— Olga Stefanishyna (@StefanishynaO) February 24, 2025

11:10 Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier upravo se obratio summitu u Kijevu putem video veze.

“Rusija je ta koja je započela ovaj rat”, reao je. “Rusija je možda dobila otvoreno uho u Bijeloj kući, ali nisu stekli ni centimetar autoriteta.”

“Misli li itko iskreno da neki nepromišljeni razgovori ili neke nepromišljene izjave mogu uništiti našu odlučnost?”, upitao je.

“Ne, baš suprotno. Protekla dva tjedna samo su ojačala našu odlučnost kao Europljana. Više nego ikad moramo se zauzeti za sebe i Ukrajinu.”

Steinmeier se obraća na summitu dok se Njemačka priprema za formiranje nove vlade, pri čemu su konzervativci pobijedili na nedjeljnim izborima, a krajnja desnica AfD je druga.

10:30 – U Kijevu se trenutno povodom treće obljetnice ruske agresije održava sastanak Volodimira Zelenskog i brojnih čelnika iz Europe i svijeta, a na samom početku sastanka obratio se ukrajinski predsjednik. 

– Nitko ne vjeruje u ruske laži o našoj zemlji i našim ljudima, čak ni oni koji su im postali saveznici. Ukrajina danas ima više prijatelja nego ikada prije, kazao je Zelenski na samom početku svog govora.

Dotakao se potom i pregovora o završetku sukoba o kojem se sve glasnije govori.

– Ukrajina i Europa moraju biti za pregovaračkim stolom. Ruska meta je Europa, europski način života i europska budućnost, upozorio je.

– O europskoj budućnosti ne može se odlučiti bez Europe, kazao je.

Švedski premijer Ulf Kristersson stigao je u Kijev

Sergei Supinsky/Afp

Kristersson i Jermak na kolodvoru

Sergei Supinsky/Afp

Noveški premijer Jonas Gahr Store s Andrijem Sibihom

Sergei Supinsky/Afp

Islandska premijerka Kristrun Mjoll Frostadottir također je stigla u Kijev na treću obljetnicu ruskog napada

Sergei Supinsky/Afp

Španjolski premijer Pedro Sanchez

Sergei Supinsky/Afp

Finski predsjednik Alexander Stubb i Andrij Jermak

Sergei Supinsky/Afp

Danska premijerka Mette Frederiksen

Sergei Supinsky/Afp

U Kijev je stigao i kandaski premijer Justin Trudeau

Sergei Supinsky/Afp

Justin Trudeau i Andrij Jermak

Sergei Supinsky/Afp

Zelenski je rekao da bi potpuna razmjena ratnih zarobljenika s Rusijom mogla biti “početak” završetka rata.

Od početka rata bilo je 60 razmjena zarobljenika između dviju strana, uključujući onu u prosincu koja je uključivala stotine razmijenjenih zarobljenika.

“Ovo je poštena i pravedna opcija”, kaže Zelenski, napominjući da su tisuće Ukrajinaca zatočene u Rusiji – neki od njih od invazije na Krim 2014.

“Rusija drži tisuće, tisuće ljudi”, rekao je. 

“Rusija mora osloboditi Ukrajince. Ukrajina je spremna razmijeniti svakoga za svakoga i to je poštena opcija.”

Ukrajina ne objavljuje broj ratnih zarobljenika koje drži Rusija, ali se smatra da ih je ukupno više od 8000.

Zelenski upozorava na bilo kakav ishitreno dogovoren dogovor s Rusijom. “Mir se ne može jednostavno proglasiti u jednom satu”, rekao je. 

“Putin nam neće dati mira, niti će nam ga dati u zamjenu za nešto”, kaže.

“Mir moramo osvojitisnagom, mudrošću, jedinstvom i našom suradnjom s vama [poručio je čelnicima na summitu].”

Rekao je i da će trajni mir funkcionirati samo ako se Ukrajini daju čvrsta “sigurnosna jamstva” – prošli tjedan je Rusija rekla da neće prihvatiti NATO trupe u Ukrajini kao dio bilo kakvog dogovora.

10:20 – Europska unija ističe važnost da se međunarodna zajednica usredotoči na potporu Ukrajini za postizanje pravednog i trajnog mira i smatra Rusiju jedinom odgovornom za rat i zločine nad ukrajinskim stanovništvom, objavili su u ponedjeljak čelnici triju europskih institucija.

“Ističemo potrebu da se osigura stalna usredotočenost međunarodne zajednice na potporu Ukrajini u postizanju sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira”, kaže se u zajedničkoj izjavi predsjednika Europskog vijeća Antonia Coste, predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i predsjednice Europskog parlamenta Roberte Metsole u povodu treće obljetnici od početka ruskog rata protiv Ukrajine.

“Čvrsto stojimo uz Ukrajinu, ponovno potvrđujući da će mir, sigurnost i pravda prevladati”, kaže se u izjavi.

Suprotno izjavama američkih dužnosnika po kojima se može zaključiti da je Moskva isprovocirana da započne rat, u izjavi se kaže da Rusija i rusko vodstvo snose isključivu odgovornost za rat i zločine protiv ukrajinskog stanovništva.

Čelnici institucija EU-a pozivaju da se uspostavi odgovornost za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti i pozdravljaju nedavno poduzete korake za uspostavu Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine.

Navode da je Europska unija dosad pružila Ukrajini gospodarsku, humanitarnu, financijsku i vojnu pomoć u ukupnom iznosu od 135 milijardi eura, od čega 48,7 milijardi eura vojne pomoći. 

“Europska unija nastavit će pružati Ukrajini redovitu i predvidljivu financijsku potporu, uključujući obnovu zemlje nakon rata”, kaže se u izjavi.

Također najavljuju povećani pritisak na Rusiju putem sankcija, ubrzanje vojne pomoći Ukrajini i jačanje europskih obrambenih sposobnosti.

Čelnici EU-a i zemalja članica u Kijevu u povodu treće godišnjice rata

U povodu treće obljetnice od početka ruskog napada na Ukrajinu, u Kijevu se danas održava međunarodni sastanak na vrhu u znak potpore napadnutoj zemlji.

U Kijevu su predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i većina povjerenika, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa te niz čelnika država članica EU-a. Ostali će sudjelovati videovezom, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković.

🇭🇷🇺🇦🇪🇺Na Summitu povodom 3. godišnjice ruske invazije na #Ukraine, istaknuo sam 4️⃣ ključne poruke:➡️S posebnim poštovanjem odnosimo se prema herojskim naporima koje pruža ukrajinski narod, branitelji i vodstvo u obrani svoje slobode i samostalnosti.➡️Da bi pozicija Ukrajine… pic.twitter.com/HxlQeSH7Pb— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) February 24, 2025

Von der Leyen je u Kijevu najavila novu pomoć Ukrajini u iznosu od 3,5 milijarde eura koji će biti uplaćen već sljedeći mjesec. Također je najavila energetski sigurnosni i integracijski paket za Ukrajinu, koji će, među ostalim, omogućiti povezivanje tržišta električne energije Ukrajine i Moldavije s tržištem Europske unije.

U Bruxellesu su se danas okupili ministri vanjskih poslova država članica koji će raspravljati o novom paketu vojne pomoći Ukrajini, na prijedlog visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaje Kallas. 

Taj paket bi uključivao streljivo i sustave protuzračne obrane. Ako ministri donesu političku odluku o tom paketu, onda bi se krenulo u izradu konkretnog plana. S obzirom na to da bi Mađarska i Slovačka vjerojatno bile protiv protiv, moguće je da se paket dogovori izvan okvira EU-a, putem “koalicije voljnih”.

Novi paket sankcija Rusiji 

Ministri su odmah na početku sastanka i formalno potvrdili 16. paket sankcija protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu.

Novi paket između ostaloga uključuje zabranu uvoza ruskog aluminija, suspenziju prava na emitiranje u Europskoj uniji za osam ruskih medija, zabranu pristupa sustavu SWIFT-u, globalnoj financijskoj mreži koja omogućava brz i neometan prekogranični transfer novca za još 13 ruskih banaka.

Sankcije također uključuju stavljanje na popis još 73 broda iz tzv. ruske “flote u sjeni”, koji služe za zaobilaženje sankcija koje se odnose na naftu.

Uvode se nove zabrane izvoza (kemijski prekursori, krom, drugi proizvodi koji se koriste u računalnim numeričkim strojevim – CNC), te zabrana usluga (rafinerije nafte i plina). 

09:40 Ruski konzulat u Marseilleu u ponedjeljak je zatvoren zbog eksplozije. U zgradu su ušli djelatnici hitne pomoći, dok su specijalne snage policije i vojnici osiguravali područje oko zgrade, piše Daily Mail.

“Ruski generalni konzul potvrdio je da se eksplozija dogodila unutar konzulata i da su vatrogasci unutra”, rekao je lokalni izvor za novine La Marseillaise:

S požarom se bori 30-ak vatrogasaca. 

Prema ruskoj državnoj novinskoj agenciji TASS, rusko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da incident ima obilježja “terorističkog napada” i zatražilo temeljitu istragu od francuskih vlasti.

Important déploiement de secours suite à une « explosion » a proximité du consulat de Russie à #Marseille. Le déminage est sur place et pas de victime selon le premier bilan. pic.twitter.com/UD0io3w0sN— CLPRESS/Agence de presse (@CLPRESSFR) February 24, 2025

Eksplozije su izazvala dva molotovljeva koktela bačena preko zidova imanja u gradu u južnoj Francuskoj, potvrdio je policijski izvor iz Marseillea.

“Dogodile su se dvije jake eksplozije i nastala je materijalna šteta, ali nitko nije ozlijeđen. Zgrada je i dalje zatvorena, a pokrenuta je istraga”, rekao je izvor.

08:10 – Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen stigli su u Kijev 24. veljače na treću godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu.

Europski čelnici i drugi partneri stižu u Kijev na summit kako bi razmotrili strategiju zemlje za moguće pregovore i sigurnosna jamstva. Sastanak se održava usred neizvjesnosti oko kontinuirane predanosti SAD-a sigurnosti Ukrajine i Europe pod predsjednikom Donaldom Trumpom.

‘Danas smo u Kijevu, jer Ukrajina je Europa‘, rekla je von der Leyen na X.

‘U ovoj borbi za opstanak, nije samo sudbina Ukrajine u pitanju. To je sudbina Europe.‘

On the 3rd anniversary of Russia’s brutal invasion, Europe is in Kyiv.We are in Kyiv today, because Ukraine is Europe.In this fight for survival, it is not only the destiny of Ukraine that is at stake.It’s Europe’s destiny. pic.twitter.com/s0IaC5WYh6— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) February 24, 2025

07:40 – Na treću godišnjicu od ruske invazije ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je video kompilaciju s nekim od najpotresnijih trenutaka rata.

‘Tri godine otpora. Tri godine zahvalnosti. Tri godine apsolutnog herojstva Ukrajinaca. Ponosan sam na Ukrajinu! Zahvaljujem svima koji je brane i podržavaju. Svima koji rade za Ukrajinu. I neka sjećanje na sve koji su dali svoje živote za našu državu i narod bude vječno‘, napisao je Zelenski uz video objavljen na X-u.

Three years of resistance. Three years of gratitude. Three years of absolute heroism of Ukrainians. I am proud of Ukraine! I thank everyone who defends and supports it. Everyone who works for Ukraine. And may the memory of all those who gave their lives for our state and people… pic.twitter.com/HeNMpJX891— Volodymyr Zelenskyy/Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) February 24, 2025

07:30 – Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski čestitao je lideru konzervativnih oporbenih demokršćana Friedrichu Merzu na pobjedi njegove stranke na njemačkim parlamentarnim izborima i rekao da se raduje zajedničkom radu na donošenju “pravog” mira u Ukrajinu.

“Čestitam CDU/CSU i Friedrichu Merzu na njihovoj pobjedi na izborima za Bundestag”, napisao je Zelenski u objavi na X-u.

“Radujemo se nastavku zajedničkog rada s Njemačkom na zaštiti života, približavanju stvarnog mira Ukrajini i jačanju Europe”, stoji u objavi.

I congratulate the CDU/CSU and @_FriedrichMerz on their victory in the Bundestag elections. A clear voice from the voters, and we see how important this is for Europe.We look forward to continuing our joint work with Germany to protect lives, bring real peace closer to Ukraine,…— Volodymyr Zelenskyy/Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) February 23, 2025

Više pročitajte OVDJE.

07:15 – Krhotine koje su padale s uništenih ukrajinskih dronova izazvale su požar u industrijskom poduzeću u ruskoj regiji Rjazanj, rekao je u ponedjeljak guverner regije jugoistočno od Moskve.

“Prema preliminarnim informacijama, nije bilo ozlijeđenih, materijalna šteta se procjenjuje”, rekao je guverner Pavel Malkov u objavi na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Malkov nije rekao koja tvrtka je u plamenu. Baza, informativni Telegram kanal blizak ruskim sigurnosnim službama, izvijestio je da su ukrajinske bespilotne letjelice gađale rafineriju nafte u Rjazanju, koja je u vlasništvu Rosnefta.

Nije bilo komentara iz Ukrajine. Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješće Baze.

Na društvenim mrežama pojavljuju se snimke napada:

Ukrainian drone attack sparks fire at industrial site in Russia‘s Ryazan region, governor says #Ryazan #Russia #Ukraine #Breaking pic.twitter.com/AoX5rwc2tx— ⚡️🌎 World News 🌐⚡️ (@ferozwala) February 24, 2025

06:00 – Rusija prepoznaje napore Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da krenu prema brzom prekidu vatre u Ukrajini, ali to je za Moskvu neprihvatljivo i prijeti ozbiljnim posljedicama za odnose Rusije i SAD, izvijestila je u ponedjeljak novinska agencija RIA.

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov u ponedjeljak je kazao kako mogu prepoznati želju američke strane da krene prema brzom prekidu vatre.

“Ali… prekid vatre bez dugoročnog rješenja put je brzog nastavka borbi i nastavka sukoba s još ozbiljnijim posljedicama, uključujući posljedice na rusko-američke odnose. Mi to ne želimo”, rekao je.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed