Connect with us

Svijet

Hladan tuš za britanskog premijera još dok je letio iznad Atlantika, Trump je jasan: ‘Nema dogovora!‘

Published

on

February 27, 2025

Hladan tuš za britanskog premijera još dok je letio iznad Atlantika, Trump je jasan: ‘Nema dogovora!‘

Nije lako ovih dana raditi u financijskim agencijama, osobito u Europi. Završi radni dan, a tek onda počinje stvarni pritisak – što li će Donald Tump reći pa će sutra srušiti ili podići burze. Reutersov izvještaj s europskih financijskih tržišta u četvrtak ujutro: “Pale su cijene dionica u svim sekt…

Nije lako ovih dana raditi u financijskim agencijama, osobito u Europi. Završi radni dan, a tek onda počinje stvarni pritisak – što li će Donald Tump reći pa će sutra srušiti ili podići burze. Reutersov izvještaj s europskih financijskih tržišta u četvrtak ujutro: “Pale su cijene dionica u svim sektorima i vrijednosti svih važnih indeksa”. Trump je u srijedu obznanio da bi vrlo brzo mogao uvesti carine od 25 posto na “automobile i sve stvari” iz EU. “EU će odlučno i odmah reagirati protiv neopravdanih prepreka slobodnoj i poštenoj trgovini, uključujući i kada se carine koriste za osporavanje zakonskih i nediskriminirajućih politika”, odgovorili su iz Komisije. Stvaraju se tako preduvjeti trgovinskog rata dva saveznika.

Donald Trump

Jim Watson/Afp

Azijske burze nisu pale. Barron‘s, dio izdavačke kuće Dow Jones koji prati američka tržišta, istodobno javlja kako američki indeksi prije početka trgovanja rastu zbog optimizma koji bude tehnološke tvrtke, Nvidia se oporavila od šoka koji je izazvao kineski DeepSeek.

Hoće li 2. travnja ili 4 ožujka 

Barron‘s naglašava da je tehnološki sektor nadjačao Trumpove najave carina zbog čega su američka tržišta u rastu, a Bloomberg i Reuters pišu da je Trump izazvao konfuziju jer je najavio carine, ali nije precizirao kad će stupiti na snagu. Riječ je o udaru na EU, ali i Kanadu i Meksiko čime se nastavlja njegova politika sukoba sa saveznicima koju sa zabrinutošću promatraju na Pacifiku (Republika Koreja na udaru je carina na čelik). Američki predsjednik u srijedu je rekao da će carine Meksiku i Kanadi stupiti na snagu 2. travnja, iako su prije bile najavljene za 4. ožujka. Dužnosnici Bijele kuće poslije su tumačili da 4. ožujka ostaje na snazi. Tržišta više vjeruju Trumpu pa su meksički peso i kanadski dolar dobili na vrijednosti u odnosu na dolar. Tako to ide, Amerikanci nisu bili zadovoljni smušenim i starim Joeom Bidenom pa su izabrali Trumpa, jednako starog kao i Biden prije četiri godine, sve češće jenakom smušenim. 

Donald Trump

Jim Watson/Afp

Precizniji je Trump bio kad je govorio o carinama EU – bit će 25 posto i uskoro će objaviti kada ih možemo očekivati. PDV je glavni razlog, tumače u Bijeloj kući nazivajući ih zbog toga recipročnima (PDV postoji u 164 od 193 članice UN-a, najviši na svijetu je u Mađarskoj, 27 posto, a s 25 posto slijede Hrvatska, Danska i Švedska; najnižu stopu ima Timor Leste, 2,5 posto). Trump je u srijedu bio brutalno otvoren rekavši da je “EU formirana da bi zajebala Sjedinjene Države”, pokazujući još jednom bogato neznanje jer je ujedinjenje Europe bilo potaknuto iz Washingtona. Istodobno je objavljeno da se Kaja Kallas, visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, neće susresti s američkim državnim tajnikom Marcom Rubijem zbog “problema s rasporedom”. Nije problem s rasporedom, Rubio je procijenio da bi se “šefu” mogao zamjeriti ako primi Kallas čiji izričaj nije blag prema američkoj politici. Tako će naša vanjskopolitička šefica razgovarati u Kongresu, ali izvršna vlast i dalje odbija kontakte s čelništvom EU. Mogu bilateralni, bio je Emmanuel Macron, a u četvrtak je u Ovalni ured trebao ući britanski premijer Keir Starmer kojeg ne voli Elon Musk – tip koji se u srijedu pojavio na sjednici cijelog kabineta čime je Trump potvrdio njegovu moć. 

Elon Musk

Jim Watson/Afp

Starmer će nastaviti gdje je Macron stao, pokušati uvjeriti Trumpa da je potreban američki zaštitni mehanizam kako bi se uspostavio trajni mir u Ukrajini ne dovodeći u pitanje razmještaj europskih snaga. Njih Kremlj smatra neprihvatljivima. Taj bi stav mogao biti pregovaračka taktika kojom Rusija želi stvoriti uvjete da u operaciju održavanja mira dođu trupe iz neeuropskih zemlja, Globalnog juga (vjerojatno uz europske), ali primarni je cilj osigurati vojnike Kine koja želi biti dionik raspleta ukrajinske krize, kako je nazivaju u Beijingu/Pekingu. Teško da će Starmer bilo što postići jer mu je Trump, dok je još letio preko Atlantika, poručio da neće davati sigurnosna jamstva. Putinu se to ne bi svidjelo. Osobito jer su u četvrtak u Istanbulu nastavljeni razgovori ruskih i američkih timova koji se bave preprekama u radu diplomatskih misija. Moskva je objavila da Ukrajina neće biti tema razgovora jer Putin želi prvo uspostaviti povjerenje dviju strana. Na dnevnom je redu trebalo biti i ponovno uspostavljanje ekonomske i energetske suradnje, prije svega na Arktiku i u svemiru.

Status vojne baze Diego Garcia 

Britanski premijer će dotad, u nemogućoj misiji, pokušati skloniti Trumpa da ne nameće carine na čelik njegovoj zemlji i potaknuti pregovore o slobodnoj trgovini što se protivi novom “washingtonskom konsenzusu” koji ima tri postulata: bez ulaska u nove ratove, bez sporazuma o slobodnoj trgovini uz zaštitu američkih radnih mjesta. Tema oko koje bi mogle pasti i teške riječi status je otočja Chagos čiji je dio Diego Garcia na kojem SAD ima važnu pacifičku bazu. Starmer želi da Trump prihvati odluku Londona o vraćanju otočja Mauricijusu uz financijske uvjete koji bi omogućili pristup bazi. Rubio je rekao da je to opasna odluka jer se otočje predaje državi koja je u dobrim odnosima s Kinom.

Keir Starmer

Carl Court/Afp

Trump je odbio odgovoriti hoće li SAD dopustiti Narodnoj Republici Kini da silom preuzme kontrolu nad Republikom Kinom na Tajvanu. “Nikada to komentiram”, izjavio je. “Ne želim se ikada staviti u taj položaj.” Joe Biden je dva puta rekao da će SAD braniti RK na Tajvanu, ali Bijela kuća je nakon toga pojasnila da se pridržava politike “jedne Kine” uz pravo naoružavanja Taipeija. Iako je predsjednik Xi Jinping pripajanje otoka proglasio temeljem politike preporoda, procjenjuje se da je Beijing iz ruskih iskustava u Ukrajini izvukao pouku da rat ne bi bio dobar model ostvarenja tog cilja. Blokada otoka, e to je već nešto drugo, osobito ako bi bili sigurni da će SAD ostati po strani. Rubio je rekao da je SAD protiv nasilne promjene statusa Tajvana, ostaje nejasno kako bi gledali na pomorsku blokadu.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

Svijet

Braća Tate, optužena za trgovinu ljudima i silovanje, stigla na Floridu; DeSantis: ‘Niste dobrodošli‘

Published

on

By

February 27, 2025

Braća Tate, optužena za trgovinu ljudima i silovanje, stigla na Floridu; DeSantis: ‘Niste dobrodošli‘

Braća Andrew i Tristan Tate sletjeli su u Fort Lauderdale u saveznoj državi Floridi u Sjedinjenim Američkim Državama nakon što su u četvrtak napustili Rumunjsku privatnim zrakoplovom, izjavila je glasnogovornica braće Mateea Petrescu. “Mi smo nevini dok se ne dokaže da smo krivi”, rekao je Andrew Ta…

Braća Andrew i Tristan Tate sletjeli su u Fort Lauderdale u saveznoj državi Floridi u Sjedinjenim Američkim Državama nakon što su u četvrtak napustili Rumunjsku privatnim zrakoplovom, izjavila je glasnogovornica braće Mateea Petrescu.

“Mi smo nevini dok se ne dokaže da smo krivi”, rekao je Andrew Tate nakon što su njegov brat i on stigli u Ameriku.

Braći Tate, koji imaju dvojno državljanstvo SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva, prethodno je bilo zabranjeno napuštanje Rumunjske nakon što su 2022. uhićeni pa optuženi za silovanje, trgovinu ljudima, pranje novca te osnivanje organizirane kriminalne skupine. Oni su negirali sva navedena nedjela.

Njihov odvjetnik Ioan Gliga rekao je za CNN da su braća napustila Rumunjsku u četvrtak ujutro i odletjela u Floridu. “Mjera zabrane putovanja više im nije na snazi… Tužitelj je, na zahtjev odvjetnika, izmijenio sadržaj prethodno izrečenih mjera”, rekao je Gliga.

Andrew i Tristan Tate 

Daniel Mihailescu/Afp

Guverner Floride Ron DeSantis rekao je u četvrtak na konferenciji za medije da braća Tate nisu dobrodošla u Floridi. “Florida nije mjesto gdje ste dobrodošli s takvim ponašanjem. Naš glavni državni odvjetnik, James Uthmeier, istražuje s kakvim ćemo se pravnim situacijama zbog toga susresti”, rekao je DeSantis. Guverner Floride rekao je da nije znao da će Tateovi doći u Floridu te da je za njihov dolazak doznao u medijima. 

Odluka rumunjskih vlasti da ukinu zabranu uslijedila je nakon što je SAD navodno pritisnuo Bukurešt da ublaži ograničenja za braću Tate, koji imaju veliku podršku na desničarskim društvenim mrežama, a koji su tijekom predizborne kampanje u SAD-u podržavali aktualnog predsjednika Amerike Donalda Trumpa.

Ranije ovog mjeseca, Financial Times je izvijestio da je Trumpova administracija izvršila pritisak na rumunjske vlasti da ukinu ograničenja putovanja za braću Tate, prvo u telefonskom razgovoru, a zatim kada se Trumpov posebni izaslanik Richard Grenell sastao s rumunjskim ministrom vanjskih poslova Emilom Hurezeanuom na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji u Njemačkoj.

Braću traži i policija u Ujedinjenom Kraljevstvu zbog optužbi za silovanje i trgovinu ljudima, a oni i te optužbe niječu. Njihovo izručenje Ujedinjenom Kraljevstvu trebalo bi biti riješeno nakon što završi slučaj u Rumunjskoj.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

Continue Reading

Svijet

Rusi i Amerikanci se ponovno sastali, ovaj put u Turskoj, oglasila se Zaharova: ‘Pregovori su trajali šest sati…‘

Published

on

By

February 27, 2025

Rusi i Amerikanci se ponovno sastali, ovaj put u Turskoj, oglasila se Zaharova: ‘Pregovori su trajali šest sati…‘

NOVO 17:11 Ruski i američki timovi su u četvrtak šest sati pregovarali u Turskoj kako bi pokušali obnoviti normalno funkcioniranje njihovih veleposlanstava. Ruska državna novinska agencija TASS je objavila da su pregovori u četvrtak, održani u rezidenciji američkog generalnog konzulata u Istanbulu,…

NOVO 17:11 Ruski i američki timovi su u četvrtak šest sati pregovarali u Turskoj kako bi pokušali obnoviti normalno funkcioniranje njihovih veleposlanstava.

Ruska državna novinska agencija TASS je objavila da su pregovori u četvrtak, održani u rezidenciji američkog generalnog konzulata u Istanbulu, završili nakon otprilike šest sati bez priopćenja za medije.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova je kazala da se očekuje da će pregovori u Istanbulu biti prvi u nizu kontakata sa svrhom izgradnje povjerenja i uklanjanja poteškoća u bilateralnim odnosima.

Kao primjer pravosudne suradnje, ured ruskog javnog tužitelja je objavio da će Dmitrij Košelev, kojeg Moskva traži zbog sumnje da je pod prijetnjom oružjem ukrao 1,5 milijuna dolara 2014., u četvrtak biti deportiran iz Sjedinjenih Država.

Rusija i SAD su tijekom proteklog desetljeća uzajamno protjerivale diplomate i ograničavale zapošljavanje novih djelatnika u veleposlanstvima.

State Department je u četvrtak rekao da će se pregovori u četvrtak baviti pitanjima poput zapošljavanja, viza i bankarskih usluga vezanih za diplomaciju.

Američku delegaciju u Istanbulu predvodila je pomoćnica zamjenika državnog tajnika Sonata Coulter, a ruski tim Aleksandar Darčijev, čelnik odjela ministarstva vanjskih poslova za Sjevernu Ameriku.

Darčijeva se smatra favoritom za idućeg ruskog veleposlanika u Sjedinjenim Državama, dužnost koju trenutno nitko ne obavlja.

 15:55 – Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin rekao je u četvrtak da mu pregovori između njegove zemlje i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) koji su se zadnjih nekoliko dana događali u Turskoj daju “nadu” da se “problemi” poput rata u Ukrajini mogu riješiti. “Prvi kontakti s (administracijom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa) daju neku nadu. Postoji obostrana želja da se naši diplomatski odnosi obnove”, rekao je ruski predsjednik tijekom sastanka sa Saveznom sigurnosnom službom Ruske Federacije.

Putin je rekao da “Zapadne elite” pokušavaju omesti nove razgovore koje vode Washington i Moskva. “Znamo da nisu svi sretni zbog obnove naših odnosa. Neke Zapadne elite još uvijek žele destabilizirati svijet. Te će sile omesti dijalog koji je započet”, rekao je Putin. “Moramo koristiti diplomaciju i sve druge alate kako se to ne bi dogodilo”, dodao je ruski predsjednik te ustvrdio da se Zapad “urušava iznutra”. Rekao je i da se mnoge zemlje sa Zapada muče s ekonomskim problemima.

BBC je u četvrtak u ranim popodnevnim satima napisao da su se pregovori između ruskih i američkih delegacija završeni. Trajali su više od šest sati.

Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije Maria Zaharova rekla je da će ti pregovori ponovno zbližiti Moskvu i Washington te im pomoći da nadiđu nesuglasice. Ruski i američki izaslanici pokušat će u Istanbulu ukloniti probleme iz odnosa dvaju zemalja. Zaharova je rekla da će dijalog osnažiti “mjere za izgradnju povjerenja”.

12:00 – U Kremlju su danas jasno rekli da ne misle Ukrajini vratiti ni komadić teritorija koji su osvojili, a glasnogovornik ruskog čelnika Dmitrij Peskov sugerirao je da će se Rusija boriti sve dok ne osvoji oblasti Donbas, Luhansk, Herson i Zaporižje.

– To su teritoriji koji su postali dijelovi Rusije, uključeni su u ustav naše zemlje i neotuđivi su dio Rusije. To je činjenica koja se apsolutno ne može negirati. O tome ne želimo ni raspravljati- rekao je na dnevnom brifingu za novinare.

Problem je što Moskva nema pod kontrolom niti jednu od te četiri regije i Peskovljeve izjave samo potvrđuju da rat vjerovatno neće biti gotov dok ih Rusija ne stavi pod svoju kontrolu.

Sličnu stvar je rekao je ranije i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

On je odbacio teritorijalne ustupke Ukrajini još uoči nedavnih razgovora s timom američkog predsjednika Donalda Trumpa u Saudijskoj Arabiji, gdje je predvodio rusko izaslanstvo. “Teritorijalne ustupke onome što se sada zove Ukrajina učinilo je sovjetsko vodstvo tijekom formiranja SSSR-a”, rekao je Lavrov.

Ruski šef diplomacije odbacio je i ideju o zamrzavanju trenutačnih linija bojišnice. Umjesto toga, pojačao je narativ Moskve da cijela Donecka, Luhanska, Hersonska i Zaporiška oblast “pripadaju” Rusiji.

Američki predsjednik u srijedu je izjavio da će Vladimir Putin morati napraviti neke ustupke u dogovoru za okončanje rata u Ukrajini, no nije precizirao na što točno misli.

10:43 – Razgovori Rusa i Amerikanaca o radu diplomatskih misija započeli su u četvrtak ujutro u Istanbulu, u kontekstu sve većeg približavanja Moskve i Washingtona nakon izražavanja želje za rješavanjem sukoba u Ukrajini.

Ovaj sastanak iza zatvorenih vrata, koji predvode ruski i američki diplomati u rezidenciji američkog generalnog konzula, drugi je susret predstavnika dviju sila, nakon onog održanog 18. veljače u Saudijskoj Arabiji.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je kratku snimku dolaska ruske delegacije u crnom kombiju.

Prvi rusko-američki razgovori od početka sukoba u Ukrajini u veljači 2022. uslijedili su nekoliko dana nakon telefonskog razgovora Vladimira Putina i Donalda Trumpa, kojim je prekinuta politika izolacije koju su Washington i Zapad provodili tri godine.

#BREAKING: Talks between Russia and US in Istanbul have been underway for over two hours, could last up to five hoursRussian Foreign Minister Sergey Lavrov stated that discussions focus on diplomatic missions and issues left behind by the Biden administrationHowever, the… pic.twitter.com/Jydbtznb1M— upuknews (@upuknews1) February 27, 2025

U tom procesu, Rusi i Amerikanci rekli su da žele revidirati svoje bilateralne odnose, zbog čega Kijev i europski saveznici strahuju da će biti ostavljeni po strani u rješavanju sukoba u Ukrajini.

Nakon razgovora, Sergej Lavrov i njegov američki kolega Marco Rubio rekli su da žele vratiti normalno funkcioniranje veleposlanstava i konzulata, nakon višegodišnjeg protjerivanja predstavnika u međusobnim diplomatskim misijama.

Osim ove teme, Moskva i Washington priopćili su da rade na ponovnom uspostavljanju gospodarske i energetske suradnje, posebice na Arktiku i u svemiru.

10:22 – Ruska delegacija stigla je jutros u rezidenciju američkog generalnog konzula u Istanbulu na razgovore o radu njihovih veleposlanstava u Moskvi i Washingtonu.

Američki State Department rekao je da razgovori, koje će voditi službenici na radnoj razini, neće uključivati ​​nikakve rasprave o Ukrajini ili političkim ili sigurnosnim pitanjima.

06:57 – Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastat će se u petak u Washingtonu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom kako bi potpisali sporazum o dijeljenju mineralnih resursa Ukrajine, najavio je Trump. 

Zelenski je taj bilateralni sporazum ranije opisao kao preliminarni i rekao da želi daljnje sporazume koji uključuju američka sigurnosna jamstva za odvraćanje ponovne ruske agresije. No Trump je rekao da bi sigurnost trebala pasti na Europu.

06:28 – Britanski premijer Keir Starmer, koji će se danas sastati s Donaldom Trumpom, odbacio je rastuće napetosti između Bijele kuće i Europe oko Ukrajine, rekavši da vjeruje Trumpu.

– Imam dobar odnos s njim. sreo sam ga, razgovarao sam s njim telefonom, a ovaj odnos između naše dvije zemlje poseban je odnos s dugom poviješću, iskovan dok smo zajedno ratovali, dok smo zajedno trgovali, rekao je Starmer.

06:26 – Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će ključni dio njegovih razgovora s Donaldom Trumpom u petak biti da osiguraju da nema prekida pomoći Washingtona. 

U svom noćnom video obraćanju je ukrajinski predsjednik potvrdio da će se sastati s Trumpom.

– Za mene i za sve nas je užasno važno da se američka pomoć ne obustavi. Na putu do mira potrebna je snaga, rekao je Zelenski.

06:09 – Sjeverna Koreja rasporedila je dodatne trupe u Rusiji, ali još uvijek nije poznat razmjer kontingenta, izvijestili su južnokorejski mediji u četvrtak, pozivajući se na izvore iz tamošnje državne obavještajne agencije.

Prema navodima Reutersa, koji se poziva na južnokorejske medije, dodatni vojnici poslani su na bojišta u ruskoj regiji Kursk. Ruske snage bore se protiv ukrajinskih trupa koje su prodrle preko granice u zapadnu rusku regiju.

Ured glasnogovornika južnokorejske Nacionalne obavještajne agencije zasad nije komentirao te navode. 

Prema spomenutoj južnokorejskoj agenciji, Sjeverna Koreja rasporedila je više od 11.000 vojnika u Rusiji da se bore u ratu u Ukrajini. Ukrajina i zapadni stručnjaci ističu kako  su ruske snage također koristile i sjevernokorejsko oružje.

Inače, Sjeverna Koreja nije službeno priznala svoju vojnu potporu Rusiji u ukrajinskom ratu. 

06:05 – U napadu ukrajinskog drona, u ruskoj pograničnoj regiji Belgorod, usmrćena je jedna osoba, a jedna je ranjena, objavio je Reuters.  

Nesreća se dogodila kada je dron pao na automobil, istaknuo je regionalni guverner, rano u četvrtak. 

Guverner Vyacheslav Gladkov, pišući u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, rekao je da je muškarac ubijen u gradu Graivoron, blizu ukrajinske granice. Ozlijeđeni muškarac  prebačen je u bolnicu.

Ukrajinske snage su, u trogodišnjem sukobu, često pokretale napade na Belgorod i druga pogranična područja. 

Ukrajinci su prošlog kolovoza izvršili masovni upad u regiju Kursk i još uvijek drže dio teritorija.

06:00 – Američki predsjednik Donald Trump rekao je u srijedu, tijekom sjednice Vlade SAD-a, da Ukrajina “može zaboraviti” na ulazak u NATO.

Odgovarajući na pitanja novinara o ruskom agresorskom ratu i pristupanju Ukrajine NATO-u, Trump je kazao kako je rasprava o pridruživanju tom savezu vjerojatno razlog zašto je cijela stvar započela, vjerojatno misleći na rat u Ukrajini.

Ukrajina, koja se već tri godine uz potporu Zapada brani od ruske invazije punog opsega, dugo se nastoji pridružiti spomenutom vojnom savezu.

Rusija je u više navrata tvrdila da NATO prijeti njezinoj sigurnosti i opravdavala svoju invaziju na susjednu zemlju zbog sprječavanja Ukrajine da se pridruži savezu.

Američki potpredsjednik JD Vance istaknuo je kako je Trump “preventivno optužen” da daje ustupke Rusiji. 

Na sastanku Ukrajinske obrambene kontaktne skupine u Bruxellesu prije dva tjedna, američki ministar obrane Pete Hegseth rekao je da Trumpova administracija ne vjeruje da je članstvo Ukrajine u NATO-u realan ishod dogovorenog završetka rata.

Savez je prošle godine uvjerio Ukrajinu da je na “nepovratnom putu” prema članstvu, prema zaključnom dokumentu summita NATO-a u Washingtonu u srpnju.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

Continue Reading

Svijet

‘Dodik je završena priča, ali sada kreće Vučić – njegova akcija ide u dva pravca, ne smijemo upasti u tu klopku!‘

Published

on

By

February 27, 2025

‘Dodik je završena priča, ali sada kreće Vučić – njegova akcija ide u dva pravca, ne smijemo upasti u tu klopku!‘

Predsjednik srpskog entiteta u BiH (Republika Srpska) Milorad Dodik ne miri se s presudom prema kojoj je zbog “nepoštovanja i podrivanja odluka” visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta osuđen na godinu dana zatvora, koju može otkupiti za oko 18 tisuća eura, te na šest godina zabrane političk…

Predsjednik srpskog entiteta u BiH (Republika Srpska) Milorad Dodik ne miri se s presudom prema kojoj je zbog “nepoštovanja i podrivanja odluka” visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta osuđen na godinu dana zatvora, koju može otkupiti za oko 18 tisuća eura, te na šest godina zabrane političkog djelovanja. Najavio je da “ide do kraja”, što god to značilo, iako je to očito više za dizanje adrenalina “simpatizerima”, nego stvarna prijetnja.

Presudu je nazvao “sranjem” te najavio donošenje zakona kojima će se onemogućiti rad Suda i Tužiteljstva BiH, Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV) BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) te Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) na teritoriju Republike Srpske. 

PROČITAJTE VIŠE Došli smo na skup u Banjoj Luci, upali među Dodikove pristaše na Trgu, a onda smo zapravo shvatili tko su ti ljudi

No, jesu li to najave nove eskalacije i zaoštravanja ili samo uobičajeni Dodikov folklor za unutarnju upotrebu? Zastupnik u Klubu Srba u Domu naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH Radovan Kovačević rekao je, kako prenosi portal Klix.ba, da Republika Srpska “sigurno neće izlaziti iz svega onoga što joj pripada” te naveo da će i srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović nastaviti svoj posao predsjedavajuće, kao i srpski ministri u vladi. Dakle, čini se, uobičajena populistička farsa – tresla se brda, rodio se miš. 

Milorad Dodik

Elvis Barukcic/Afp

No, što bi se sada moglo događati u Bosni i Hercegovini nakon ove presude? 

Iskusni hrvatski diplomat i bivši veleposlanik Hrvatske u nekoliko zemalja Ivica Maštruko kaže nam kako sumnja u “daljnju radikalizaciju” situacije u BiH jer “Milorad Dodik više nema što reći, niti zaoštravati, a da to već nije rekao, niti ima mehanizme da napravi više od onoga što je već napravio”. “Uslijedit će vjerojatno žalba na presudu, bez obzira na to što on tvrdi da taj Sud ne priznaje, a to onda može trajati i otezati se možda i godinama”, procjenjuje Maštruko.

Za SDP-ova europarlamentarca Tonina Piculu presuda je dobrodošla, ali je očekivano dozirana u skladu s nefunkcionalnošću daytonskog poretka koja se prelama na nefunkcioniranje BiH. Picula kaže kako presudom od Dodika nisu napravili ono što on potencira – mučenika, što je pozitivna stvar, ali odluka – i zato misli da nije funkcionalna do kraja – nije presuda poretku, politici i ponašanju koje promovira Dodik u BiH, kojima tu zemlju koči u razvoju, napretku, reformama i strateškim ciljevima.

I jedan visoki hrvatski diplomatski izvor smatra da Milorad Dodik, bez obzira na neprimjerenu, oštru, pa i vulgarnu retoriku i grozne prijetnje, neće prelaziti “crvenu liniju” jer “nije politički samoubojica”. 

Aleksandar Vučić i Milorad Dodik

Stringer/Afp

HDZ-ov europarlamentarac Davor Ivo Stier smatra da će Aleksandar Vučić i Dodik i dalje voditi destabilizirajuću politiku te nastojati pridobiti Hrvate iz BiH za “treći entitet” i produbljivati napetosti u odnosima Hrvata i Bošnjaka, ali u tu klopku ni Hrvati u BiH, ni Hrvatska ne smiju upasti, a i Bošnjaci moraju tu biti mudri, zaključuje Stier.

Prema njegovu mišljenju, Vučić će, osim na “kartu potenciranja sukoba Hrvata i Bošnjaka”, igrati na još na dva pravca: prema Bruxellesu tako da im poručuje “evo, ja smirujem Dodika” i prema domaćoj javnosti u Srbiji za koju će stalno izigravati da mu daje podršku. No, treba onemogućiti onaj za njega i Dodika najvažniji pravac – klopku za Hrvate. “Tu treba biti pametan i obziran”, upozorava Stier.

PROČITAJTE VIŠE Dodik će pobjeći, zna se i gdje

I Tonino Picula smatra da su “Dodikove ponude Hvatima” toksične, opasne i u konačnici za Hrvate i Hrvatsku strateški i politički pogubne ako ih prihvate. “Bila bi kobna i egzistencijalna pogreška vezati se uz ovakvog Dodika i Vučića”, naglašava Picula. “Pucanj u vlastite noge”, kaže SDP-ov parlamentarac, ali dodaje kako se nada da neće biti posljedica za odluku o otvaranju pregovora s EU u ožujku. I sugovornik iz diplomatskih krugova kaže da Hrvatska mora nastaviti sa svojom politikom podrške europskim perspektivama BiH, kao potvrdom njezina suvereniteta i integriteta, pa napominje kako izjava predsjednika Zorana Milanovića, koja je shvaćena kao podrška Dodiku, neće biti dobro primljena nigdje osim u Beogradu, Moskvi i vjerojatno Budimpešti, premda Maštruko smatra da se Milanovićevoj izjavi ne treba davati toliki značaj. Pogotovo misli da se tu ne radi o podršci Dodiku, pogotovo ne njegovoj politici.

Dodikove pristaše

Marin Franov/Cropix

I Davor Ivo Stier misli da ova presuda može Dodiku biti izlazna strategija iz politike. “Može reći da odlazi zbog ‘srpske stvari‘, kao ‘žrtva neprijatelja‘, a zapravo mu dobro dođe da se ‘mirno povuče‘”, kaže nam Stier. Picula smatra kako i presuda i reakcije na nju pokazuju da je već 30 godina BiH “sputana država” jer ne može naprijed dok se vrti u krug s ovakvim ponašanjem i politikom koju reprezentira Dodik, stalno se pozivajući na odluke Daytona.

Banja Luka

Marin Franov/Cropix

Stier smatra da će se polako lopta smirivati i ne očekuje drastične promjene. “On će se poigravati izjavama o odcjepljenju i slično, ali je itekako svjestan da su tamo i visoki predstavnik, koliko god ga on napadao i negirao, i snage EUFOR-a i NATO-a. Općenito, međunarodna zajednica to ne bi dopustila”, naglašava naš sugovornik iz diplomatskih krugova. Osim toga, smatra da je Dodik “dovoljno pametan” da ne ugrozi svoj biznis i poslove svoje obitelji i bliskih prijatelja, koji bi došli u pitanje ako bi se i dalje sukobljavao. “On sigurno neće ugroziti svoj biznis, pogotovo svoje djece, zbog inaćenja međunarodnoj zajednici kojim bi sve to mogao ugroziti”, ističe taj visoki diplomatski izvor.

Milorad Dodik nakon presude

Elvis Barukcic/Afp

Dodik će, nastavlja naš sugovornik, koristiti “veze” s Vučićem, Orbánom i Putinom za neku svoju promociju, ali to je sve samo igra za publiku. I europarlamentarac Stier smatra da se ni Vučić neće previše razbacivati prijetnjama, pogotovo nakon što su Bruxelles i Washington reagirali smireno i podržali pravosudne institucije BiH. Picula, pak, navodi da je Vučić opet odigrao travestiju kao i tijekom nedavnog glasovanja o Ukrajini u UN-u – glasovao je za, ali je zapravo bio protiv, nije bio koncentriran i slično. No, Picula je uvjeren da je Vučiću laknulo kada je Dodik osuđen, ali mora za vlastitu javnost “zasuziti” i buniti se. Prema Maštrukovu mišljenju, i Dodik je svjestan da bi ga neke nerazumne odluke, poput proglašenja secesije, mogle skupo stajati, a vjerojatno mu to neće dopustiti ni Aleksandar Vučić, pogotovo jer je i on sam u nezavidnoj situaciji.

U Bruxellesu znaju da Dodik neće donositi drastične odluke bez konzultacija s Vučićem, a ni Viktor Orbán, “s kojim je jako blizak, ali mu više služi kao vegeta, neki dodatak, također mu to neće savjetovati”, kaže Maštruko.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

Continue Reading

Trending