Connect with us

Hrvatska

Godinama stijene padaju po vozilima i kućama, ali sve je OK – tu je znak koji vas upozorava da će vam pasti na glavu!

‘Odroni, Dubrovnik, D 8, magistrala. Ukucajte ove pojmove u Googleovu tražilicu i izaći će vam stotinjak naslova od kojih vam se ledi krv u žilama. ‘Dubrovnik: Stijena od više stotina kg prijeti vozačima‘ iz 2009., ‘Stijena teška 100 kilograma sa Srđa pala na obiteljsku kuću‘ objavljen 2012.,‘ Opasa…

Published

on

19.02.2025.

Godinama stijene padaju po vozilima i kućama, ali sve je OK – tu je znak koji vas upozorava da će vam pasti na glavu!

‘Odroni, Dubrovnik, D 8, magistrala. Ukucajte ove pojmove u Googleovu tražilicu i izaći će vam stotinjak naslova od kojih vam se ledi krv u žilama. ‘Dubrovnik: Stijena od više stotina kg prijeti vozačima‘ iz 2009., ‘Stijena teška 100 kilograma sa Srđa pala na obiteljsku kuću‘ objavljen 2012.,‘ Opasa…

‘Odroni, Dubrovnik, D 8, magistrala. Ukucajte ove pojmove u Googleovu tražilicu i izaći će vam stotinjak naslova od kojih vam se ledi krv u žilama.  ‘Dubrovnik: Stijena od više stotina kg prijeti vozačima‘ iz 2009., ‘Stijena teška 100 kilograma sa Srđa pala na obiteljsku kuću‘ objavljen 2012.,‘ Opasan odron na magistrali‘ iz 2013.,  ‘Odron na magistrali poviše grada‘ iz 2018., ‘ODRON NA PLOČAMA Ozlijeđena žena, kamen je pogodio u glavu‘, ‘OPERIRALI GA 3,5 SATA: Nesretnom Korejcu kamen sa Srđa presjekao arteriju, umalo izgubio ruku‘, oba naslova iz 2019. godine,  ‘Kiše na Dupcu izazvale odron‘, pisalo je 2021. godine, a odron na Dubcu bio je vijest i 2021., 2023., te prošle godine kada je objavljen i tekst ‘Dubrovački taksist: Budio sam ih iz nesvijesti, svi su bili krvavi… Samo da se to više nikome ne ponovi!‘, piše u komentaru Anton Hauswitschka za Dubrovački vjesnik.

Stijena sa Srđa dokotrljala se u obiteljku kuću

Željko Tutnjević / Cropix

Samo su neki od naslova koji se odnose na odrone na dionici magistrale  duge tek tri, četiri kilometra iznad Dubrovnika podno padina brda Srđ. Od ulaza u grad na Ilijinoj glavici do Dubca. A gdje su još oni o odronima u Štikovici, Slanome, u Dubokoj ljutoj…. Nakon svake kiše voziti po magistrali ravno je Ruskom ruletu. Nekad te iza zavoja iznenadi desetak manjih, a nekad ti se ispriječi golemi kameni blok. Moli Boga da se na vrijeme zakočiš, da jedina šteta bude zaustavljen promet na prometnoj žili kucavici i kilometarske kolone dok ne uklone stijene. Kratka informacijama u medijima, možda jedna fotka, molba vozačima za strpljenje…. Nitko nije stradao, malo straha, puno izgubljenih živica i vremena. Lišo smo prošli!  Sve dok ta stijena ne padne na nas. Kao što se dogodilo danas kada je pred samim ulazom u Dubrovnik izgubljen jedan mladi život. Sad svi tražimo krivca, odgovore je li se tragedija mogla spriječiti, što  su radili nadležni….? Je li preskupo i ekonomski neisplativo da se reže stijena na cijeloj dionici pokraj ceste kojom svakodnevno prolaze gradski autobusi puni djece koja idu ili se vraćau iz škole? Ljudi koji idu ili se vraćaju s posla? Postavljamo puno pitanja, a nažalost dobijemo jako malo odgovora iako je ova dionica je  što se tiče odrona  dokazano preopasna.

Korejski turist teško je ozljeđen u odronu sa Srđa

Ahmet Kalajdžić/Cropix

Onima kojima je posao sigurnost te ceste, Hrvatske ceste, poručuju da su napravile sve što im stoji u Ugovoru o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta, da su postavile žičane ograde i da ih redovito pregledavaju i održavaju. I ne samo to, postavili su i znakove opasnosti od odrona tako da znaš da ti stijena može doletjeti u glavu. Pa da vožnju prilagiš uvjetima na cesti. Kao da znaš kad će se odroniti na tebe. Lijepo, no današnju stijenu ne bi zadržalo ni deset takvih žičanih ograda, kao što nije ni onu koja je 2012. ljudima ispod magistrale uletjela u spavaću sobu. Je li žica mogla biti postavljenja visočije uz padine Srđa, je li na tom mjestu trebala biti neka druga, sigurnija barijera? Je li se moglo dogovoriti s vlasnicima zemlje, platiti im nekakvu naknadu za stotinjak metara žice? Ne znam.

Kamenje sa Srđa na magistrali

Admir Buljubašić/Cropix

Znam samo da je netko vlasnik te stijene koja se s negrađevinskog zemljišta na padinama Srđa dokotrljala do magistrale. Kao što je neto vlasnik stabla u svom đardinu čije grane prelaze u susjedov đardin ili na javnu površinu. Pa ga komunalci pozovu da ih podšiša ili mu to napravi u dubrovačkom slučaju Vrtlar i ispostavi račun. U drugom slučaju kada taj đardin treba za proširenje nogostupa, Grad ga treba platiti vlasniku. Milom ili silom, odnosno izvlaštenjem. Kakva je razlika između padine Srđa i đardinom? Nikakva, barem kada se širi cesta, a ne bi je trebalo biti ni kada je riječ o održavanju. Naime, vlasnik se mora pobrinuti kako ništa s njegovog zemljišta ne bi ugrozilo živote i imovinu drugih. Nemaš novca za održavanje? Nema problema, prodaj je onome koji ima ili je pokloni gradu, državi i moli Boga da tvoj poklon prihvate. U ovom slučaju, ja kao laik zaključio sam   da je kriva nada. Nada da će krš jednog dana postati građevinska zona. Ta nada je legitimna i kao krš nečije neosporno vlasništvo. No i ona se treba održavati, i ona košta, piše Dubrovački vjesnik.

Odron na magistrali poviše Dubrovnika

Admir Buljubašić/Cropix

Nikša Duper/Cropix

Bozo Radić/Cropix

Tonći Plazibat/Cropix

Željko Tutnjević/Cropix

Admir Buljubašić/Cropix

Bozo Radić/Cropix

Admir Buljubašić/Cropix

 

https://www.jutarnji.hr/feed/

Hrvatska

U tijeku je opasan visinski posao, voditelj ekipe zabrinut: ‘Nestabilnih blokova stijena ima na svakom uglu‘

Published

on

By

February 22, 2025

U tijeku je opasan visinski posao, voditelj ekipe zabrinut: ‘Nestabilnih blokova stijena ima na svakom uglu‘

Terenska ekipa sisačke tvrtke Terratech, specijalizirane za radove na cestovnoj infrastrukturi i zaštiti pokosa, nastavila je jutros s intenzivnim radovima na zaštiti stijenskih blokova koji prijete padom na Jadransku magistralu iznad Dubrovnika. Visinski posao je zahtjevan, a stanje opasnije nego s…

Terenska ekipa sisačke tvrtke Terratech, specijalizirane za radove na cestovnoj infrastrukturi i zaštiti pokosa, nastavila je jutros s intenzivnim radovima na zaštiti stijenskih blokova koji prijete padom na Jadransku magistralu iznad Dubrovnika. Visinski posao je zahtjevan, a stanje opasnije nego se očekivalo, kaže voditelj Terratechova tima Vedran Cvijanović, piše Dubrovački vjesnik.

Sanacija stijena na Srđu

Terratech Sisak/Vedran Cvijanović

– Trenutačno postavljamo sajle kako bismo niže mogli pustiti promet, očekujemo kroz nekih sat vremena. Osigurat ćemo teren na brzinu, a kasnije ide ozbiljnija mreža preko padine. Ima jako puno nestabilnih blokova, na svakom uglu, koliko god hoćete. Trenutačno je najkritičniji ovaj odmah pored stijene koja je prije par dana pala na kombi. Radi nas trenutačno desetak, raspoređeni smo gore i dolje na Srđu. Osiguravamo teren čeličnim sajlama i čeličnom mrežom. Nakon toga će biti što Hrvatske ceste i Grad Dubrovnik odluče. Naše je da osiguramo ovih par najkritičnijih stijena, daljnji koraci su na njima – kazao nam je Cvijanović.

Sanacija stijena na Srđu

Terratech Sisak/Vedran Cvijanović

U središnjici tvrtke u stalnom su kontaktu s terenskom ekipom u Dubrovniku.

– Radovi na uvezivanju stijenskih blokova prema nalogu koji smo dobili dobro napreduju, ali je gore situacija jako loša. Mnogo je nestabilnih blokova, rečeno je da treba uvezati dva ili tri potencijalno opasna bloka, no njih ima sigurno dvadesetak. Prema mom mišljenju, ali i mišljenju struke, trebat će što prije pristupiti postavljanju barijere, ovo je trenutno samo gašenje požara – poručili su iz Terratceha, piše Dubrovački vjesnik.

Sanacija stijena na Srđu

Terratech Sisak/Vedran Cvijanović

Sanacija stijena na Srđu

Terratech Sisak/Vedran Cvijanović

Sanacija stijena na Srđu

Terratech Sisak/Vedran Cvijanović

Sanacija stijena na Srđu

Terratech Sisak/Vedran Cvijanović

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/feed

Continue Reading

Hrvatska

Plenković u Banskim dvorima sazvao sastanak na temu Trumpa, Ukrajine i turbulencija u Europi. No, najzanimljivije je tko nije pozvan!

Published

on

By

February 22, 2025

Plenković u Banskim dvorima sazvao sastanak na temu Trumpa, Ukrajine i turbulencija u Europi. No, najzanimljivije je tko nije pozvan!

U subotu, u kasnim poslijepodnevnim satima, u Banske Dvore počeli su pristizati ministri koje je na sastanak pozvao premijer Andrej Plenković. Fotoreporterka CROPIX-a snimila je nekoliko vozila s dužnosnicima koji su pozvani. Prema informacijama Jutarnjeg lista, na sastanak je pozvano više ministara…

U subotu, u kasnim poslijepodnevnim satima, u Banske Dvore počeli su pristizati ministri koje je na sastanak pozvao premijer Andrej Plenković. Fotoreporterka CROPIX-a snimila je nekoliko vozila s dužnosnicima koji su pozvani. Prema informacijama Jutarnjeg lista, na sastanak je pozvano više ministara, ali među njima nije i ministar obrane Ivan Anušić. Na našim fotografijama vidljivo je i da je na sastanak stigao Ivan Šimonović, bivši hrvatski ministar pravosuđa. Šimonović je prekaljeni diplomat, stalan predstavnik Hrvatske pri UN-u. Uz to što je iskusan diplomat, Šimonović je obnašao i niz visokih dužnosti. Među ostalim, bio je zamjenik ministra vanjskih poslova, ali i nestranački ministar pravosuđa i u Vladi Ive Sanadera i u Vladi Jadranke Kosor. Poslije je bio i pomoćnik glavnog tajnika UN-a Ban Ki-Moona…

/Cropix

/Cropix

Kako saznajemo, tema sastanka je situacija unutar Europske unije nakon odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa o Ukrajini i Rusiji te pozicioniranje Hrvatske. Na sastanku bi moglo biti i riječi o susretu premijera i predsjednika države, kako bi se konačno definirala zajednička vanjska politika države prema događajima koji potresaju svijet.

Ivana Grgic/Cropix

U posljednjih nekoliko tjedana iz vrha Vlade i Sabora došlo je više izjava dužnosnika kako se priprema sastanak Vijeća za obranu i Vijeća za nacionalnu sigurnost. Dok premijer Plenković izbjegava novinare, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković otvoreno je pozvao na suradnju s predsjednikom Milanovićem, što je u posljednjih nekoliko godina bilo nezamislivo.

“Važno mi je da nakon inauguracije otpočne proces kvalitetnije suradnje nego u prvom mandatu, s obzirom na zahtjevnost vremena u kojem živimo. Svijet se intenzivno, iz dana u dan, mijenja, veliki su izazovi, i imamo potpuno nove međunarodne okolnosti, nove igre, sklapaju se novi savezi, ništa više nije kao što je bilo, i zato ćemo morati kvalitetnije surađivati”, rekao je Jandroković.

Ivana Grgic/Cropix

Ministar Branko Bačić ovih je dana u više navrata kazao da se sastanak premijera i predsjednika priprema te kako suradnju treba uspostaviti na jasnim načelima Ustava, koji propisuje ovlasti predsjednika i Vlade i RH. Prema njegovim riječima, u tijeku su pripreme sjednice Vijeća za obranu.

 

Darko Tomaš/Cropix

/Cropix

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/feed

Continue Reading

Hrvatska

‘Zakonom o socijalnoj skrbi posvojiteljima pravo na jednokratnu naknadu‘

Published

on

By

February 22, 2025

‘Zakonom o socijalnoj skrbi posvojiteljima pravo na jednokratnu naknadu‘

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić izjavio je u subotu da kroz Zakon o socijalnoj skrbi i uvođenje instituta jednokratne novčane naknade žele omogućiti pravo i posvojiteljima na jednokratnu naknadu kod samoga zasnivanja posvojenja. Posvojitelji, naglasio…

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić izjavio je u subotu da kroz Zakon o socijalnoj skrbi i uvođenje instituta jednokratne novčane naknade žele omogućiti pravo i posvojiteljima na jednokratnu naknadu kod samoga zasnivanja posvojenja.

Posvojitelji, naglasio je, dosad nisu na to imali pravo s obzirom na to da su biološki roditelji u najvećem broju slučajeva iskoristili pravo jednokratne naknade za novorođeno dijete koja se sada izmjenama zakona udvostručila.

Pravo i mogućnost posvojitelji su pak imali na posvojiteljski dopust od šest mjeseci i to kroz Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama. Oni nakon tog posvojiteljskoga dopusta, neovisno o biološkoj dobi djeteta koje posvajaju, mogu iskoristiti do 18. godine djeteta, rekao je ministar i dodao da glede roditeljskoga dopusta, dakle, onih drugih 6 mjeseci, imaju pravo iskoristiti do 8. godine djeteta, kao i svi roditelji biološke djece.

Zakon o socijalnoj skrbi s pravom naknade za posvojitelje na Vladi idući tjedan 

Na Vladi donosimo Zakon o socijalnoj skrbi kojim smo povećali cijeli niz prava korisnika minimalne naknade, posebice onih obitelji s djecom, napomenuo je i dodao da uvode i novo pravo naknada za posvojitelje te čitav niz drugih materijalnih prava kojima će omogućiti bolji materijalno- pravni položaj svih koji se tiču ovoga zakona.

Kad Vlada prihvati zakon, koji je idući tjedan na sjednici, kreće se u saborsku proceduru. Predviđeno je, kaže,  jedno čitanje jer je bilo e-savjetovanje, a upoznali smo javnost i kod donošenja odluke o povećanju osnovice i za zajamčenu minimalnu naknadu i za druge naknade koje smo već predstavili na sjednici Vlade početkom ove godine.

Kroz zakonske izmjene sada povećavaju zajamčenu minimalnu naknadu i uvode jednokratnu naknadu na koju će onda imati pravo i posvojitelji kod zasnivanja posvojenja te naglasio da je Zakon o socijalnoj skrbi predvidio čitav niz izmjena i povećanja naknada.

PROČITAJTE VIŠE Piletić: ‘Stranim radnicima produljit će se dozvole za boravak u Hrvatskoj‘

Marin Piletić

Damir Krajač/Cropix

Zbog nemogućnost isplate dvostruke naknade, jer su naknadu primali biološki roditelji, u Hrvatskom saboru, nakon što je odbijen amandman zbog nemogućnosti isplate iste vrste naknade za isto dijete dva puta, to će pravo biti dimenzionirano u Zakonu o socijalnoj skrbi, objasnio je.

Osim toga, dodao je, kod posvojenja djeteta djelatnici socijalne skrbi omogućuju najprikladnijim posvojiteljima ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom.

Nisu usvojitelji i dijete stupili u kontakt samim činom i donošenjem rješenja o posvojenju nego je taj proces započeo i prije, rekao je Piletić i dodao da upoznavanje i stvaranje osobnih odnosa potencijalnih posvojitelja i djeteta počinje puno ranije nego samim činom posvojenja.

Zato i to vrijeme treba uzeti u obzir, pa prema tome i posvojiteljski dopust, onih šest mjeseci, a nakon toga roditeljski dopust, napomenuo je.

Naglasio je da je ova Vlada omogućila da se limitiraju iznosi koji se tiču primanja same plaće u roditeljskom dopustu i drugih šest mjeseci kojima su delimitirali iznos naknade s onih nešto više od 900 eura sada na tri tisuće.

Ova Vlada je za svu djecu pa tako i onih roditelja koji su djecu posvojili omogućila dvostruko veći obuhvat djece koji primaju dječji doplatak, rekao je Piletić novinarima te dodao da su povećali i te iznose.

Sve što smo mogli učiniti u posljednjem razdoblju da se povećaju materijalna prava, delimitiraju naknade, da posvojitelji imaju sva prava kao biološki roditelji, upravo je to učinila ova Vlada, poručio je Piletić.

Čin posvojenja događa se u Hrvatskom zavodu za socijalni rad

Kazao je i da će, čim Hrvatski sabor prihvati izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, nakon osam dana stupiti na snagu kad ga potpiše predsjednik.

Svi koji će ostvariti pravo, samim činom zasnivanja posvojenja, imat će pravo i na tu jednokratnu naknadu koja će iznositi nešto više od 1.300 eura, rekao je Piletić i dodao da su na taj način posvojiteljima koji dosad nisu imali nikakva prava omogućili da ipak kod samog čina zasnivanja dobiju jednokratnu naknadu kako bi im to pomoglo u prvim mjesecima prilagodbe i nabave potrepština za posvojeno dijete.

PROČITAJTE VIŠE Ministar Piletić: U zakon uvodimo priznanje majčinstva, razrađena je presumpcija bračnog očinstva

Andrej Plenković

Goran Mehkek/Cropix

Odgovorio je i na dodatno pitanje novinara zašto sve to ide preko socijalne skrbi, a ne preko Ministarstva demografije.

“Sam čin posvojenja događa se u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, naši stručni radnici spajaju potencijalne usvojitelje s djecom koji imaju ispunjene pretpostavke, a s obzirom da oni znaju potrebe djeteta i razmišljaju o najboljem interesu djeteta i pomogli su kod osnivanja osobnih kontakata posvojitelja i djece najlogičnije je rješenje da se upravo isplata jednokratnoga novčanog primanja dogodi u samom postupku zasnivanja posvojenja”, odgovorio je Piletić.

Kroz zakon o roditeljskim i rodiljnim potporama definirano je pravo po rođenju djeteta i ukoliko je ono konzumirano kroz taj isti zakon nije bilo moguće da se jedna naknada za jedno dijete isplati više puta, objasnio je ministar.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/feed

Continue Reading

Trending