19.02.2025.

Godinama stijene padaju po vozilima i kućama, ali sve je OK – tu je znak koji vas upozorava da će vam pasti na glavu!

‘Odroni, Dubrovnik, D 8, magistrala. Ukucajte ove pojmove u Googleovu tražilicu i izaći će vam stotinjak naslova od kojih vam se ledi krv u žilama.  ‘Dubrovnik: Stijena od više stotina kg prijeti vozačima‘ iz 2009., ‘Stijena teška 100 kilograma sa Srđa pala na obiteljsku kuću‘ objavljen 2012.,‘ Opasan odron na magistrali‘ iz 2013.,  ‘Odron na magistrali poviše grada‘ iz 2018., ‘ODRON NA PLOČAMA Ozlijeđena žena, kamen je pogodio u glavu‘, ‘OPERIRALI GA 3,5 SATA: Nesretnom Korejcu kamen sa Srđa presjekao arteriju, umalo izgubio ruku‘, oba naslova iz 2019. godine,  ‘Kiše na Dupcu izazvale odron‘, pisalo je 2021. godine, a odron na Dubcu bio je vijest i 2021., 2023., te prošle godine kada je objavljen i tekst ‘Dubrovački taksist: Budio sam ih iz nesvijesti, svi su bili krvavi… Samo da se to više nikome ne ponovi!‘, piše u komentaru Anton Hauswitschka za Dubrovački vjesnik.

Stijena sa Srđa dokotrljala se u obiteljku kuću

Željko Tutnjević / Cropix

Samo su neki od naslova koji se odnose na odrone na dionici magistrale  duge tek tri, četiri kilometra iznad Dubrovnika podno padina brda Srđ. Od ulaza u grad na Ilijinoj glavici do Dubca. A gdje su još oni o odronima u Štikovici, Slanome, u Dubokoj ljutoj…. Nakon svake kiše voziti po magistrali ravno je Ruskom ruletu. Nekad te iza zavoja iznenadi desetak manjih, a nekad ti se ispriječi golemi kameni blok. Moli Boga da se na vrijeme zakočiš, da jedina šteta bude zaustavljen promet na prometnoj žili kucavici i kilometarske kolone dok ne uklone stijene. Kratka informacijama u medijima, možda jedna fotka, molba vozačima za strpljenje…. Nitko nije stradao, malo straha, puno izgubljenih živica i vremena. Lišo smo prošli!  Sve dok ta stijena ne padne na nas. Kao što se dogodilo danas kada je pred samim ulazom u Dubrovnik izgubljen jedan mladi život. Sad svi tražimo krivca, odgovore je li se tragedija mogla spriječiti, što  su radili nadležni….? Je li preskupo i ekonomski neisplativo da se reže stijena na cijeloj dionici pokraj ceste kojom svakodnevno prolaze gradski autobusi puni djece koja idu ili se vraćau iz škole? Ljudi koji idu ili se vraćaju s posla? Postavljamo puno pitanja, a nažalost dobijemo jako malo odgovora iako je ova dionica je  što se tiče odrona  dokazano preopasna.

Korejski turist teško je ozljeđen u odronu sa Srđa

Ahmet Kalajdžić/Cropix

Onima kojima je posao sigurnost te ceste, Hrvatske ceste, poručuju da su napravile sve što im stoji u Ugovoru o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta, da su postavile žičane ograde i da ih redovito pregledavaju i održavaju. I ne samo to, postavili su i znakove opasnosti od odrona tako da znaš da ti stijena može doletjeti u glavu. Pa da vožnju prilagiš uvjetima na cesti. Kao da znaš kad će se odroniti na tebe. Lijepo, no današnju stijenu ne bi zadržalo ni deset takvih žičanih ograda, kao što nije ni onu koja je 2012. ljudima ispod magistrale uletjela u spavaću sobu. Je li žica mogla biti postavljenja visočije uz padine Srđa, je li na tom mjestu trebala biti neka druga, sigurnija barijera? Je li se moglo dogovoriti s vlasnicima zemlje, platiti im nekakvu naknadu za stotinjak metara žice? Ne znam.

Kamenje sa Srđa na magistrali

Admir Buljubašić/Cropix

Znam samo da je netko vlasnik te stijene koja se s negrađevinskog zemljišta na padinama Srđa dokotrljala do magistrale. Kao što je neto vlasnik stabla u svom đardinu čije grane prelaze u susjedov đardin ili na javnu površinu. Pa ga komunalci pozovu da ih podšiša ili mu to napravi u dubrovačkom slučaju Vrtlar i ispostavi račun. U drugom slučaju kada taj đardin treba za proširenje nogostupa, Grad ga treba platiti vlasniku. Milom ili silom, odnosno izvlaštenjem. Kakva je razlika između padine Srđa i đardinom? Nikakva, barem kada se širi cesta, a ne bi je trebalo biti ni kada je riječ o održavanju. Naime, vlasnik se mora pobrinuti kako ništa s njegovog zemljišta ne bi ugrozilo živote i imovinu drugih. Nemaš novca za održavanje? Nema problema, prodaj je onome koji ima ili je pokloni gradu, državi i moli Boga da tvoj poklon prihvate. U ovom slučaju, ja kao laik zaključio sam   da je kriva nada. Nada da će krš jednog dana postati građevinska zona. Ta nada je legitimna i kao krš nečije neosporno vlasništvo. No i ona se treba održavati, i ona košta, piše Dubrovački vjesnik.

Odron na magistrali poviše Dubrovnika

Admir Buljubašić/Cropix

Nikša Duper/Cropix

Bozo Radić/Cropix

Tonći Plazibat/Cropix

Željko Tutnjević/Cropix

Admir Buljubašić/Cropix

Bozo Radić/Cropix

Admir Buljubašić/Cropix

https://www.jutarnji.hr/feed/