Na dubini od oko 2,5 metra ispod zgrade Muzeja u Čazmi ovog mjeseca pronađeni su ostaci zidova srednjovjekovne biskupske utvrde iz 13. stoljeća… “Očekivali smo pronaći ostatke utvrde iz 15. stoljeća, ali otkriće starijeg zida iz 13. stoljeća bilo je neočekivano i iznimno značajno. Ono dokazuje da je Čazma bila važan centar još prije nego što se spominje u pisanim izvorima”, kazala je prošlog tjedna ravnateljica Gradskog muzeja Maja Cepetić Rogić za mojportal i dodala: “Valja imati na umu da je Čazma od osnutka Zagrebačke biskupije bila biskupsko leno odnosno posjed zagrebačkog biskupa, čime je on isključen iz ingerencije kraljevske vlasti. Drugim riječima, biskup je bio autonomni vladar na ovom prostoru te je i rezidencija koju je imao u Čazmi odgovarala tom stilu života, pokazujući njegovu imućnost. Biskupi nisu bili obvezni rezidirati u sjedištu biskupije, odnosno Zagrebu, sve do sredine 16. stoljeća već su mogli boraviti i na drugim mjestima. Sudeći prema broju isprava izdanih u Čazmi, zagrebački biskupi ovdje su boravili vrlo često”. Neočekivano otkriće povijesnog značaja otkriveno je tijekom radova vrijednih 1,7 milijuna eura u u sklopu energetske obnove Gradskog muzeja. Spomenutu utvrdu iz 13. stoljeća zagrebački su biskupi kasnije, za vrijeme renesanse obnovili, a otprilike tri stoljeća kasnije, u 18. stoljeću, na tom je mjestu podignuta zgrada današnjeg muzeja.

Na dubini od oko 2,5 metra ispod zgrade Muzeja u Čazmi ovog mjeseca pronađeni su ostaci zidova srednjovjekovne biskupske utvrde iz 13. stoljeća… “Očekivali smo pronaći ostatke utvrde iz 15. stoljeća, ali otkriće starijeg zida iz 13. stoljeća bilo je neočekivano i iznimno značajno. Ono dokazuje da je Čazma bila važan centar još prije nego što se spominje u pisanim izvorima”, kazala je prošlog tjedna ravnateljica Gradskog muzeja Maja Cepetić Rogić za mojportal i dodala: “Valja imati na umu da je Čazma od osnutka Zagrebačke biskupije bila biskupsko leno odnosno posjed zagrebačkog biskupa, čime je on isključen iz ingerencije kraljevske vlasti. Drugim riječima, biskup je bio autonomni vladar na ovom prostoru te je i rezidencija koju je imao u Čazmi odgovarala tom stilu života, pokazujući njegovu imućnost. Biskupi nisu bili obvezni rezidirati u sjedištu biskupije, odnosno Zagrebu, sve do sredine 16. stoljeća već su mogli boraviti i na drugim mjestima. Sudeći prema broju isprava izdanih u Čazmi, zagrebački biskupi ovdje su boravili vrlo često”. Neočekivano otkriće povijesnog značaja otkriveno je tijekom radova vrijednih 1,7 milijuna eura u u sklopu energetske obnove Gradskog muzeja. Spomenutu utvrdu iz 13. stoljeća zagrebački su biskupi kasnije, za vrijeme renesanse obnovili, a otprilike tri stoljeća kasnije, u 18. stoljeću, na tom je mjestu podignuta zgrada današnjeg muzeja.