February 24, 2025

Potpredsjednica ukrajinske Vlade šokirala objavom: ‘Sa SAD-om smo u završnoj fazi pregovora o sporazumu o mineralima!‘

Ključni događaji: 

– eksplozija u Ruskom konzulatu u francuskom Marseilleu

– Antonio Costa i Ursula von der Leyen stigli u Kijev

– krhotine ukrajinskih dronova izazvala požar u ruskoj regiji

– Rusija: Prekid vatre bez dugoročnog rješenja neprihvatljiv

NOVO 12:20 Ukrajina i SAD u završnoj su fazi pregovora o sporazumu u mineralima, rekla je potpredsjednica ukrajinske vlade Olha Stefanišina, javlja BBC.

Podsjetimo, Zelenski je ranije ovog mjeseca odbacio sporazum kojim bi SAD-u dao pristup ukrajinskim mineralima.

U objavi na X-u Stefanišina je napisala:

– Ukrajinski i američki tim u završnoj su fazi pregovora u vezi sa sporazumom o mineralima. Pregovori su bili vrlo konstruktivni, gotovo svi ključni detalji su finalizirani. Posvećeni smo brzom dovršetku ovoga kako bismo nastavili s potpisivanjem. Nadamo se da bi ga čelnici SAD-a i Ukrajine mogli potpisati i odobriti u Washingtonu što je prije moguće kako bismo pokazali našu predanost za desetljeća koja dolaze.

Ukrainian and U.S. teams are in the final stages of negotiations regarding the minerals agreement. The negotiations have been very constructive, with nearly all key details finalized. We are committed to completing this swiftly to proceed with its signature. We hope both US and…— Olga Stefanishyna (@StefanishynaO) February 24, 2025

11:10 Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier upravo se obratio summitu u Kijevu putem video veze.

“Rusija je ta koja je započela ovaj rat”, reao je. “Rusija je možda dobila otvoreno uho u Bijeloj kući, ali nisu stekli ni centimetar autoriteta.”

“Misli li itko iskreno da neki nepromišljeni razgovori ili neke nepromišljene izjave mogu uništiti našu odlučnost?”, upitao je.

“Ne, baš suprotno. Protekla dva tjedna samo su ojačala našu odlučnost kao Europljana. Više nego ikad moramo se zauzeti za sebe i Ukrajinu.”

Steinmeier se obraća na summitu dok se Njemačka priprema za formiranje nove vlade, pri čemu su konzervativci pobijedili na nedjeljnim izborima, a krajnja desnica AfD je druga.

10:30 – U Kijevu se trenutno povodom treće obljetnice ruske agresije održava sastanak Volodimira Zelenskog i brojnih čelnika iz Europe i svijeta, a na samom početku sastanka obratio se ukrajinski predsjednik. 

– Nitko ne vjeruje u ruske laži o našoj zemlji i našim ljudima, čak ni oni koji su im postali saveznici. Ukrajina danas ima više prijatelja nego ikada prije, kazao je Zelenski na samom početku svog govora.

Dotakao se potom i pregovora o završetku sukoba o kojem se sve glasnije govori.

– Ukrajina i Europa moraju biti za pregovaračkim stolom. Ruska meta je Europa, europski način života i europska budućnost, upozorio je.

– O europskoj budućnosti ne može se odlučiti bez Europe, kazao je.

Švedski premijer Ulf Kristersson stigao je u Kijev

Sergei Supinsky/Afp

Kristersson i Jermak na kolodvoru

Sergei Supinsky/Afp

Noveški premijer Jonas Gahr Store s Andrijem Sibihom

Sergei Supinsky/Afp

Islandska premijerka Kristrun Mjoll Frostadottir također je stigla u Kijev na treću obljetnicu ruskog napada

Sergei Supinsky/Afp

Španjolski premijer Pedro Sanchez

Sergei Supinsky/Afp

Finski predsjednik Alexander Stubb i Andrij Jermak

Sergei Supinsky/Afp

Danska premijerka Mette Frederiksen

Sergei Supinsky/Afp

U Kijev je stigao i kandaski premijer Justin Trudeau

Sergei Supinsky/Afp

Justin Trudeau i Andrij Jermak

Sergei Supinsky/Afp

Zelenski je rekao da bi potpuna razmjena ratnih zarobljenika s Rusijom mogla biti “početak” završetka rata.

Od početka rata bilo je 60 razmjena zarobljenika između dviju strana, uključujući onu u prosincu koja je uključivala stotine razmijenjenih zarobljenika.

“Ovo je poštena i pravedna opcija”, kaže Zelenski, napominjući da su tisuće Ukrajinaca zatočene u Rusiji – neki od njih od invazije na Krim 2014.

“Rusija drži tisuće, tisuće ljudi”, rekao je. 

“Rusija mora osloboditi Ukrajince. Ukrajina je spremna razmijeniti svakoga za svakoga i to je poštena opcija.”

Ukrajina ne objavljuje broj ratnih zarobljenika koje drži Rusija, ali se smatra da ih je ukupno više od 8000.

Zelenski upozorava na bilo kakav ishitreno dogovoren dogovor s Rusijom. “Mir se ne može jednostavno proglasiti u jednom satu”, rekao je. 

“Putin nam neće dati mira, niti će nam ga dati u zamjenu za nešto”, kaže.

“Mir moramo osvojitisnagom, mudrošću, jedinstvom i našom suradnjom s vama [poručio je čelnicima na summitu].”

Rekao je i da će trajni mir funkcionirati samo ako se Ukrajini daju čvrsta “sigurnosna jamstva” – prošli tjedan je Rusija rekla da neće prihvatiti NATO trupe u Ukrajini kao dio bilo kakvog dogovora.

10:20 – Europska unija ističe važnost da se međunarodna zajednica usredotoči na potporu Ukrajini za postizanje pravednog i trajnog mira i smatra Rusiju jedinom odgovornom za rat i zločine nad ukrajinskim stanovništvom, objavili su u ponedjeljak čelnici triju europskih institucija.

“Ističemo potrebu da se osigura stalna usredotočenost međunarodne zajednice na potporu Ukrajini u postizanju sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira”, kaže se u zajedničkoj izjavi predsjednika Europskog vijeća Antonia Coste, predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i predsjednice Europskog parlamenta Roberte Metsole u povodu treće obljetnici od početka ruskog rata protiv Ukrajine.

“Čvrsto stojimo uz Ukrajinu, ponovno potvrđujući da će mir, sigurnost i pravda prevladati”, kaže se u izjavi.

Suprotno izjavama američkih dužnosnika po kojima se može zaključiti da je Moskva isprovocirana da započne rat, u izjavi se kaže da Rusija i rusko vodstvo snose isključivu odgovornost za rat i zločine protiv ukrajinskog stanovništva.

Čelnici institucija EU-a pozivaju da se uspostavi odgovornost za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti i pozdravljaju nedavno poduzete korake za uspostavu Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine.

Navode da je Europska unija dosad pružila Ukrajini gospodarsku, humanitarnu, financijsku i vojnu pomoć u ukupnom iznosu od 135 milijardi eura, od čega 48,7 milijardi eura vojne pomoći. 

“Europska unija nastavit će pružati Ukrajini redovitu i predvidljivu financijsku potporu, uključujući obnovu zemlje nakon rata”, kaže se u izjavi.

Također najavljuju povećani pritisak na Rusiju putem sankcija, ubrzanje vojne pomoći Ukrajini i jačanje europskih obrambenih sposobnosti.

Čelnici EU-a i zemalja članica u Kijevu u povodu treće godišnjice rata

U povodu treće obljetnice od početka ruskog napada na Ukrajinu, u Kijevu se danas održava međunarodni sastanak na vrhu u znak potpore napadnutoj zemlji.

U Kijevu su predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i većina povjerenika, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa te niz čelnika država članica EU-a. Ostali će sudjelovati videovezom, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković.

🇭🇷🇺🇦🇪🇺Na Summitu povodom 3. godišnjice ruske invazije na #Ukraine, istaknuo sam 4️⃣ ključne poruke:➡️S posebnim poštovanjem odnosimo se prema herojskim naporima koje pruža ukrajinski narod, branitelji i vodstvo u obrani svoje slobode i samostalnosti.➡️Da bi pozicija Ukrajine… pic.twitter.com/HxlQeSH7Pb— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) February 24, 2025

Von der Leyen je u Kijevu najavila novu pomoć Ukrajini u iznosu od 3,5 milijarde eura koji će biti uplaćen već sljedeći mjesec. Također je najavila energetski sigurnosni i integracijski paket za Ukrajinu, koji će, među ostalim, omogućiti povezivanje tržišta električne energije Ukrajine i Moldavije s tržištem Europske unije.

U Bruxellesu su se danas okupili ministri vanjskih poslova država članica koji će raspravljati o novom paketu vojne pomoći Ukrajini, na prijedlog visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaje Kallas. 

Taj paket bi uključivao streljivo i sustave protuzračne obrane. Ako ministri donesu političku odluku o tom paketu, onda bi se krenulo u izradu konkretnog plana. S obzirom na to da bi Mađarska i Slovačka vjerojatno bile protiv protiv, moguće je da se paket dogovori izvan okvira EU-a, putem “koalicije voljnih”.

Novi paket sankcija Rusiji 

Ministri su odmah na početku sastanka i formalno potvrdili 16. paket sankcija protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu.

Novi paket između ostaloga uključuje zabranu uvoza ruskog aluminija, suspenziju prava na emitiranje u Europskoj uniji za osam ruskih medija, zabranu pristupa sustavu SWIFT-u, globalnoj financijskoj mreži koja omogućava brz i neometan prekogranični transfer novca za još 13 ruskih banaka.

Sankcije također uključuju stavljanje na popis još 73 broda iz tzv. ruske “flote u sjeni”, koji služe za zaobilaženje sankcija koje se odnose na naftu.

Uvode se nove zabrane izvoza (kemijski prekursori, krom, drugi proizvodi koji se koriste u računalnim numeričkim strojevim – CNC), te zabrana usluga (rafinerije nafte i plina). 

09:40 Ruski konzulat u Marseilleu u ponedjeljak je zatvoren zbog eksplozije. U zgradu su ušli djelatnici hitne pomoći, dok su specijalne snage policije i vojnici osiguravali područje oko zgrade, piše Daily Mail.

“Ruski generalni konzul potvrdio je da se eksplozija dogodila unutar konzulata i da su vatrogasci unutra”, rekao je lokalni izvor za novine La Marseillaise:

S požarom se bori 30-ak vatrogasaca. 

Prema ruskoj državnoj novinskoj agenciji TASS, rusko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da incident ima obilježja “terorističkog napada” i zatražilo temeljitu istragu od francuskih vlasti.

Important déploiement de secours suite à une « explosion » a proximité du consulat de Russie à #Marseille. Le déminage est sur place et pas de victime selon le premier bilan. pic.twitter.com/UD0io3w0sN— CLPRESS/Agence de presse (@CLPRESSFR) February 24, 2025

Eksplozije su izazvala dva molotovljeva koktela bačena preko zidova imanja u gradu u južnoj Francuskoj, potvrdio je policijski izvor iz Marseillea.

“Dogodile su se dvije jake eksplozije i nastala je materijalna šteta, ali nitko nije ozlijeđen. Zgrada je i dalje zatvorena, a pokrenuta je istraga”, rekao je izvor.

08:10 – Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen stigli su u Kijev 24. veljače na treću godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu.

Europski čelnici i drugi partneri stižu u Kijev na summit kako bi razmotrili strategiju zemlje za moguće pregovore i sigurnosna jamstva. Sastanak se održava usred neizvjesnosti oko kontinuirane predanosti SAD-a sigurnosti Ukrajine i Europe pod predsjednikom Donaldom Trumpom.

‘Danas smo u Kijevu, jer Ukrajina je Europa‘, rekla je von der Leyen na X.

‘U ovoj borbi za opstanak, nije samo sudbina Ukrajine u pitanju. To je sudbina Europe.‘

On the 3rd anniversary of Russia’s brutal invasion, Europe is in Kyiv.We are in Kyiv today, because Ukraine is Europe.In this fight for survival, it is not only the destiny of Ukraine that is at stake.It’s Europe’s destiny. pic.twitter.com/s0IaC5WYh6— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) February 24, 2025

07:40 – Na treću godišnjicu od ruske invazije ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je video kompilaciju s nekim od najpotresnijih trenutaka rata.

‘Tri godine otpora. Tri godine zahvalnosti. Tri godine apsolutnog herojstva Ukrajinaca. Ponosan sam na Ukrajinu! Zahvaljujem svima koji je brane i podržavaju. Svima koji rade za Ukrajinu. I neka sjećanje na sve koji su dali svoje živote za našu državu i narod bude vječno‘, napisao je Zelenski uz video objavljen na X-u.

Three years of resistance. Three years of gratitude. Three years of absolute heroism of Ukrainians. I am proud of Ukraine! I thank everyone who defends and supports it. Everyone who works for Ukraine. And may the memory of all those who gave their lives for our state and people… pic.twitter.com/HeNMpJX891— Volodymyr Zelenskyy/Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) February 24, 2025

07:30 – Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski čestitao je lideru konzervativnih oporbenih demokršćana Friedrichu Merzu na pobjedi njegove stranke na njemačkim parlamentarnim izborima i rekao da se raduje zajedničkom radu na donošenju “pravog” mira u Ukrajinu.

“Čestitam CDU/CSU i Friedrichu Merzu na njihovoj pobjedi na izborima za Bundestag”, napisao je Zelenski u objavi na X-u.

“Radujemo se nastavku zajedničkog rada s Njemačkom na zaštiti života, približavanju stvarnog mira Ukrajini i jačanju Europe”, stoji u objavi.

I congratulate the CDU/CSU and @_FriedrichMerz on their victory in the Bundestag elections. A clear voice from the voters, and we see how important this is for Europe.We look forward to continuing our joint work with Germany to protect lives, bring real peace closer to Ukraine,…— Volodymyr Zelenskyy/Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) February 23, 2025

Više pročitajte OVDJE.

07:15 – Krhotine koje su padale s uništenih ukrajinskih dronova izazvale su požar u industrijskom poduzeću u ruskoj regiji Rjazanj, rekao je u ponedjeljak guverner regije jugoistočno od Moskve.

“Prema preliminarnim informacijama, nije bilo ozlijeđenih, materijalna šteta se procjenjuje”, rekao je guverner Pavel Malkov u objavi na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Malkov nije rekao koja tvrtka je u plamenu. Baza, informativni Telegram kanal blizak ruskim sigurnosnim službama, izvijestio je da su ukrajinske bespilotne letjelice gađale rafineriju nafte u Rjazanju, koja je u vlasništvu Rosnefta.

Nije bilo komentara iz Ukrajine. Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješće Baze.

Na društvenim mrežama pojavljuju se snimke napada:

Ukrainian drone attack sparks fire at industrial site in Russia‘s Ryazan region, governor says #Ryazan #Russia #Ukraine #Breaking pic.twitter.com/AoX5rwc2tx— ⚡️🌎 World News 🌐⚡️ (@ferozwala) February 24, 2025

06:00 – Rusija prepoznaje napore Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da krenu prema brzom prekidu vatre u Ukrajini, ali to je za Moskvu neprihvatljivo i prijeti ozbiljnim posljedicama za odnose Rusije i SAD, izvijestila je u ponedjeljak novinska agencija RIA.

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov u ponedjeljak je kazao kako mogu prepoznati želju američke strane da krene prema brzom prekidu vatre.

“Ali… prekid vatre bez dugoročnog rješenja put je brzog nastavka borbi i nastavka sukoba s još ozbiljnijim posljedicama, uključujući posljedice na rusko-američke odnose. Mi to ne želimo”, rekao je.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

February 24, 2025

Bivši vrhovni zapovjednik NATO-a objavio svoj plan za Ukrajinu, ima tri ključne točke: ‘Ne, to nije velika pobjeda Putina‘

Umirovljeni admiral američke mornarice i bivši vrhovni saveznički zapovjednik NATO-a James Stavridis u kolumni napisanoj za Bloomberg analizirao je nedavne američko-ruske pregovore u Saudijskoj Arabiji te njihove moguće posljedice na Ukrajinu i međunarodnu sigurnost.

Kako piše Stavridis, iako predsjednik Donald Trump nije ispunio obećanje o okončanju rata u Ukrajini u roku od 24 sata, njegov tim napravio je prvi korak sastankom s ruskim kolegama u Saudijskoj Arabiji. Međutim, u pregovorima nisu sudjelovali ni ukrajinski predstavnici niti njihovi europski saveznici. Prema dostupnim informacijama, budući američko-ruski razgovori neće se ograničiti samo na Ukrajinu, već će uključiti i teme poput kontrole naoružanja, sankcija, kibernetičkih napada i ruskog statusa u međunarodnim organizacijama, poput G7.

Emmanuel Macron, Donald Trump i Volodymyr Zelensky

Julien De Rosa/Afp

Unatoč širokom spektru tema, Ukrajina ostaje središnje pitanje. Stavridis izražava zabrinutost da Trumpova ideja brzog rješenja rata podrazumijeva značajne ustupke Rusiji, bez ozbiljnog uzimanja u obzir ukrajinskih interesa. Američki dužnosnici, tvrdi, sve su spremniji prihvatiti Putinove zahtjeve, uključujući odbacivanje ukrajinskog članstva u NATO-u i prepuštanje Rusiji kontrole nad 20% ukrajinskog teritorija. Čak se, kako napominje, čini da Trump dijelom okrivljuje Ukrajinu za rat.

Ako su Sjedinjene Države i Rusija doista voljne pregovarati, postavlja se pitanje kakav bi ishod bio najmanje štetan za Ukrajinu i njezine saveznike. Stavridis ističe da su jedan od ključnih čimbenika u tom procesu sami pregovarači. S američke strane, u Rijadu su bili državni tajnik Marco Rubio, savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i posebni izaslanik za Bliski istok Steven Witkoff. Nitko od njih nema iskustva u međunarodnoj diplomaciji. S druge strane, rusko izaslanstvo predvodio je iskusni ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, poznat prema svojoj tvrdoj pregovaračkoj strategiji.

Donald Trump i Vladimir Putin

Saul Loeb/afp/profimedia/Saul Loeb/afp/profimedia

Stavridis se prisjeća vlastitih susreta s Lavrovom dok je bio viši vojni pomoćnik tadašnjeg ministra obrane Donalda Rumsfelda. Opisuje ga kao “visokog, impozantnog i tečnog govornika engleskog jezika”, ali i kao “tvrdog pregovarača”. Navodi kako je Lavrov jednom prilikom frustrirano podignuo ruke dok je Rumsfeld pokušavao uvjeriti Rusiju da američki obrambeni sustav ne predstavlja prijetnju. “Vaš proračun je više od deset puta veći od našeg, a sada želite neutralizirati našu jedinu pravu zaštitu – nuklearne rakete”, rekao mu je Lavrov.

Situacija se otad značajno promijenila. Rusija sada troši oko 7% BDP-a na obranu, dok SAD ulaže 3,3%, a mnoge NATO članice teško dosežu cilj od 2%. Ruska vojska, kaže Stavridis, postala je brojnija i iskusnija, što dodatno otežava ukrajinsku poziciju.

PROČITAJTE VIŠE Ukrajini je upravo najveći saveznik okrenuo leđa, dobili su ultimatum

Dok američki pregovarači ulaze u izazovne pregovore, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski suočava se s naizgled nemogućim zadatkom. No, Ukrajina ne može biti potpuno isključena iz pregovora. Stavridis smatra da Kijev ipak ima određene pregovaračke adute: relativno malen dio ruskog teritorija pod svojom kontrolom, ali i svoju vojsku koja je, iako brojčano nadjačana, i dalje impresivna borbena sila, te snažnu europsku potporu.

Za Ukrajinu i njezine saveznike tri su ključna elementa svakog prihvatljivog rješenja. Prvo, ne smiju se dopustiti daljnji teritorijalni ustupci; gubitak Krima i Donbasa već je ozbiljan udarac, ali granica mora biti povučena kako bi se spriječio gubitak drugih, strateški važnih gradova, poput Harkiva. Drugo, nužna su vjerodostojna sigurnosna jamstva, koja bi spriječila Vladimira Putina da se ponovno naoruža i pokrene novi napad za nekoliko godina. Američki dužnosnici već su isključili mogućnost izravnog sudjelovanja američke vojske u Ukrajini, a Putin nikada ne bi pristao na izravnu NATO-ovu intervenciju.

Volodymyr Zelensky i Donald Trump

Handout/Afp

Međutim, moguće je da bi europske trupe, primjerice, iz Francuske, Velike Britanije, baltičkih zemalja i Poljske, mogle biti stacionirane u Ukrajini i igrati ključnu ulogu kao tzv. zaštitni mehanizam. Treći element je nastavak vojne pomoći Ukrajini. NATO-ov ukupni obrambeni proračun iznosi 1,5 bilijuna dolara, što znači da imaju dovoljno resursa za nastavak opskrbe Ukrajine borbenim zrakoplovima, projektilima, bespilotnim letjelicama, kao i kibernetičkom i obavještajnom podrškom.

Iako je, kako navodi Stavridis, užasna pomisao tražiti od Ukrajine da se odrekne toliko teritorija, moguće je da bi takav dogovor dugoročno bio nepovoljan i za Rusiju. Više od milijun ruskih muškaraca je mrtvo, ranjeno ili su pobjegli iz zemlje kako bi izbjegli novačenje. Osim toga, Rusija je preuzela teritorij koji je razoren ratom i zahtijeva goleme resurse za obnovu, dok je istodobno svojim agresivnim postupcima ubrzala širenje NATO-a, uključujući pridruživanje Švedske i Finske.

Teško je, smatra Stavridis, vidjeti kako bi se to moglo smatrati velikom pobjedom za Putina, osobito kada se uzme u obzir dugoročni učinak na rusko gospodarstvo, koje sada mora preusmjeriti značajan dio svog BDP-a na ratne napore i nositi se s gubitkom velikog dijela radno sposobnog stanovništva.

Na kraju, Stavridis zaključuje da je “najmanje loš” dogovor onaj koji bi osigurao opstojnost Ukrajine, ali i dugoročnu sigurnosnu stabilnost Europe. No, ključna nepoznanica ostaje: hoće li Putin na to pristati i, što je možda još važnije, hoće li Trump i njegovi savjetnici uopće raditi na postizanju takvog rješenja?

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

February 24, 2025

Picula stigao u Beograd, Vučić ga ignorira, Brnabić pobjesnila: ‘To je velika sramota za njega!‘

Izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula započeo je u ponedjeljak posjet Beogradu gdje će u iduća dva dana razgovarati s državnim dužnosnicima, te predstavnicima oporbenih stranaka, poslovne zajednice, nevladinog sektora i medija, a izvjesno je da se neće sastati s predsjednikom Srbije.

Picula u Beograd dolazi prvi put od imenovanja za izvjestitelja EP-a u listopadu prošle godine, te nakon što je 20. veljače na sastanku vanjskopolitičkog odbora europarlamentarcima predstavio Nacrt izvješća.

Tonino Picula

Brigitte Hase/

U tom dokumentu se, među ostalim, oštro osuđuju napadi na mirne prosvjednike i neutemeljene tvrdnje srbijanskih vlasti da su države članice EU-a bile uključene u organiziranje studentskih prosvjeda s ciljem pokretanja ‘obojene revolucije‘.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u petak, u povodu najavljenog posjeta, da Piculi želi ugodan provod i da može pisati što god želi.

PROČITAJTE VIŠE U Bruxellesu su svi šokirani srpskim uvredama na račun Picule

Srbijanski predsjednik je koncem listopada prošle godine, nakon imenovanja Tonina Picule za izvjestitelja EP-a za Srbiju, rekao da on smije doći u Srbiju, ali se prije toga mora ispričati za ono što je govorio o Srbiji te da o njoj treba govoriti s mnogo više poštovanja.

Picula je novinarima, nakon što je u četvrtak predstavio Nacrt izvješća o Srbiji, najavio svoj dolazak u Beograd i Novi Sad od 23. do 26 . veljače, rekavši da će razgovarati ‘ako ne sa svima, onda s jednim dijelom ljudi‘ koji sigurno imaju utjecaja na oblikovanje politike o temama o kojima se govori u Nacrtu.

Kako Hina doznaje, potvrde sastanaka s izvjestiteljem EP-a, nisu stigle iz ureda srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, premijera u ostavci Miloša Vučevića, te šefa diplomacije Marka Đurića.

Aleksandar Vučić

Attila Kisbenedek/Afp

Picula će se tijekom dana sastati s predsjedavajućom parlamentarnog odbora za europske integracije Elvirom Kovač, ministricom za eurointegracije Tanjom Miščević, te predstavnicima medija.

Drugog dana posjeta predviđen je sastanak s predstavnicima poslovne zajednice i odvojeni razgovori sa šefovima zastupničkih klubova parlamentarne oporbe i vladajuće koalicije u Skupštini Srbije.

U utorak popodne Picula će posjetiti Novi Sad i odati počast žrtvama nesreće na novosadskom željezničkom kolodvoru gdje je 1. studenog prošle godine u padu nadstrešnice poginulo 15 većinom mladih ljudi, a dvoje ih je ozlijeđeno s trajnim posljedicama.

PROČITAJTE VIŠE Eurozastupnici podijeljeni u pitanju krize u Srbiji

Među onima koji će se sastati s Piculom i je predsjednica srpske Narodne skupštine Ana Brnabić. Bivša premijerka potvrdila je za Euronews Srbiju da će se sastati s hrvatskim europarlamentarcem.

– Hoće li mi to biti najljepša stvar u životu? Neće. Bih li voljela ja kao Ana Brnabić razgovarati s Toninom Piculom? Nikada. Ali kao predsjednica Narodne skupštine Republike Srbije moram razgovarati s izvjestiteljem Europskog parlamenta, rekla je Brnabić.

Istaknula je da je Piculina ocjena da je Srbija postigla ograničen ili nikakav opći napredak ‘sramota‘.

– Velika sramota. Sramota za njega. A vidjet ćemo kako će reagirati Europski parlament. Ako usvoji takve stvari, činjenično netočne stvari koje stoje u toj rezoluciji, onda će biti donekle sramota i za Europski parlament, zaključila je.

Aleksandar Vučić; Tonino Picula

Bruno Konjevic/cropix; Attila Kisbenedek/afp/

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed