12/03/2025

EU poslala Hrvatskoj dva upozorenja zbog povrede prava

Europska komisija je u srijedu uputila Hrvatskoj dva obrazložena mišljenja u ožujskom paketu povrede prava Europske unije.

Hrvatska je zajedno s Češkom, Njemačkom i Latvijom dobila obrazloženo mišljenje zbog nepoštivanja Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica.

Europski uhidbeni nalog pojednostavnjeni je prekogranični sudski postupak predaje tražene osobe u svrhu kaznenog progona ili izvršenja kazne zatvora ili naloga za oduzimanje slobode. Nalog je uveden 1. siječnja 2004. te je zamijenio dotadašnje dugotrajne postupke izručivanja između država članica EU-a.

Komisija je 2021. uputila službene opomene Češkoj, Njemačkoj, Hrvatskoj i Latviji te dodatne službene opomene Češkoj 2023., a Njemačkoj, Hrvatskoj i Latviji 2024. Nakon analize njihovih odgovora Komisija je zaključila da te četiri države članice nisu pravilno prenijele određene odredbe Okvirne odluke u svoje nacionalno pravo.

Hrvatska nije pravilno prenijela odredbe o jamstvima koja u nekim slučajevima mora pružiti država članica i u pogledu situacije kada se čeka odluka o predaji.

Češka nije u potpunosti prenijela odredbe koje se odnose na stanje do donošenja odluke o predaji te na povlastice i imunitet.

Njemačka nije u potpunosti prenijela odredbe koje se odnose na sukob međunarodnih obveza i na moguće i obvezne razloge za odbijanje, nadležno pravosudno tijelo izvršenja, odricanje od prava na pravilo specijalnosti, odluku u slučaju postojanja više zahtjeva, povlastice i imunitete, stanje do donošenja odluke o predaji i tranzit.

Latvija nije u potpunosti prenijela odredbe koje se odnose na suđenja u odsutnosti i na moguće razloge za odbijanje, rokove za donošenje odluke o predaji te povlastice i imunitet.

Sve četiri zemlje sada imaju dva mjeseca za odgovor Europskoj komisiji i za poduzimanje potrebnih mjera. U suprotnom Komisija može uputiti predmete protiv njih Sudu Europske unije.

Energetski i klimatski planovi

Drugo obrazloženo mišljenje odnosi se na nacionalne energetske i klimatske planove.

Komisija je pozvala Hrvatsku, Belgiju, Estoniju, Poljsku i Slovačku da pošalju svoje konačne ažurirane nacionalne energetske i klimatske planove (NECP).

Konačni ažurirani NECP-ovi ključni su instrumenti koji osiguravaju donošenje konkretnih planova država članica za postizanje dogovorenih ciljeva EU-a, među ostalim za smanjenje emisija stakleničkih plinova, energiju iz obnovljivih izvora i energetsku učinkovitost. Osim toga, Europskoj komisiji su nužni za procjenu zajedničke ambicije država članica u ostvarenju klimatskih i energetskih ciljeva za 2030.

Prema uredbi, sve države članice morale su svoje konačne ažurirane NECP-ove dostaviti do 30. lipnja 2024.

Komisija je dosad zaprimila 22 konačna plana. Nakon sveobuhvatne razmjene informacija s Komisijom po podnošenju nacrta planova i donošenja Komisijinih preporuka za države članice u studenom 2024., Komisija je poslala službene opomene 13 država članica koje nisu dostavile svoje konačne ažurirane NECP-ove. Nakon analize njihovih odgovora i s obzirom na to da ovih pet država članica još nije dostavilo svoje konačne ažurirane NECP-ove, Komisija je odlučila uputiti obrazložena mišljenja Belgiji, Estoniji, Hrvatskoj, Poljskoj i Slovačkoj.

One imaju dva mjeseca da isprave situaciju i dostave svoje konačne ažurirane NECP-ove Komisiji. U protivnom Komisija može uputiti predmete protiv njih Sudu Europske unije.  

Komisija je u srijedu u ožujskom paketu povreda prava Europske unije ukupno uputila državama članicama 6 službenih opomena, što je prvi korak u postupku, 15 obrazloženih mišljenja, a jedan predmet uputila je na Sud EU-a.

Pred Sud ide slučaj Španjolske koja je optužena za poreznu diskriminaciju nerezidentnih poreznih obveznika. Istodobno Komisija je zatvorila 91 predmet nakon što su države članice uklonile razloge za pokretanje postupka.

Postupak povrede prava EU-a ima tri koraka. Prvi je slanje službene opomene, a ako se problem ne riješi tom opomenom šalje se obrazloženo mišljenje u kojem se traži da se osigura sukladnost sa zakonodavstvom Unije. Ako država članica još uvijek ne surađuje, Komisija može uputiti predmet Sudu Europske unije. Većina se slučajeva riješi prije upućivanja Sudu.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/feed