Svijet
Dramatičan istup bivše finske premijerke, otkriveno da su se Rusi i Amerikanci mjesecima tajno sastajali u Švicarskoj!
21.02.2025.
Dramatičan istup bivše finske premijerke, otkriveno da su se Rusi i Amerikanci mjesecima tajno sastajali u Švicarskoj!
Ključne informacije:
Rusija i SAD i službeno su otvorili diplomatske kanale
Sastali se Volodimir Zelenski i posebni izaslanik Trumpa za Ukrajinu
Zelenski spreman potpisati sporazum sa SAD-om o izvlačenju minerala iz Ukrajine
Ukupna vrijednost minerala mjeri se u milijardama dolara
Događaje vezane uz Ukrajinu, Rusiju i SAD pratili smo uživo i jučer. DETALJNIJE OVDJE
NOVO 11:38 Američki i ruski predstavnici proteklih su se mjeseci sastajali u Švicarskoj na neslužbenim razgovorima o ratu u Ukrajini, a posljednji je bio prošli tjedan, rekla su tri izvora Reutersu.
Iako sudionici tih razgovora imaju iskustva u diplomatskoj i sigurnosnoj sferi, oni nisu dužnosnici vlasti i u ovom trenutku nije jasno jesu li ih poslale vlade, rekla su dva anonimna izvora.
Razgovore su opisali kao sporedni kanal, s kontaktima koji su uspostavljeni tijekom perioda tranzicije vlasti nakon pobjede američkog predsjednika Donalda Trumpa na izborima 5. studenog.
Najmanje nekoliko savjetnika Trumpu zna za te razgovore, rekao je jedan od izvora, izravno upućen u to pitanje.
Ne znaju se drugi detalji o tim sastancima, uključujući i to jesu li bili prisutni i Ukrajinci, kad su točno susreti započeli i koje su bile teme.
Ti prethodno neobjavljeni sastanci pokazatelj su zakulisnih napora SAD-a i Rusije da prouče načine za okončanje rata u Ukrajini unatoč gotovo zamrzavanju službenih kontakata pod Trumpovim prethodnikom, bivšim predsjednikom Joeom Bidenom.
Trump, na dužnosti tek mjesec dana, preokrenuo je pristup SAD-a trogodišnjem sukobu u Ukrajini, pokrenuvši razgovore izravno s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Najviši američki dužnosnici u utorak su se sastali s ruskim dužnosnicima u Saudijskoj Arabiji, uključujući ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.
Švicarsko ministarstvo vanjskih poslova Reutersu je reklo da je bilo informiranu o održavanju razgovora.
“Te aktivnosti pomažu u podršci diplomatskih napora vezano za sukob”, priopćilo je ministarstvo.
Dva izvora kazala su da se najmanje jedan susret odvio prošli tjedan u Ženevi u vrijeme Sigurnosne konferencije u Muenchenu.
11:33 – Njemački kancelar Olaf Scholz je rekao da Ukrajina još uvijek može računati na Europu, iako je još prerano za razgovor o slanju mirovne misije u Ukrajinu.
– Još smo daleko od primirja i ne znamo hoće li međunarodne trupe, trupe UN-a ili bilo što drugo tu igrati ulogu i hoće li do toga uopće doći, rekao je Scholz.
On je danas za jednu njemačku TV kuću rekao da se Ukrajina može osloniti na Njemačku i Europu u cjelini sada kada se vode pregovori.
11:18 – Bivša finska premijerka Sanna Marin upozorila je da se Putinova Rusija neće zaustaviti na Ukrajini ako joj se dopusti da nastavi svoju agresiju, kao i da bi mogla napasti druge susjede i NATO saveznike. Govoreći u Londonu, upozorila je da se svijet sada čini vrlo opasnim dok je pozvala na daljnju potporu Ukrajini, prenosi The Guardian.
Sanna Marin
Thomas Krych/zuma Press/profimedia/Thomas Krych/zuma Press/profimedia
11:15 – Iz Kremlja je jutros priopćeno da postoji obostrano razumijevanje o potrebi sastanka Donalda Trumpa i Vladimira Putina, no da se detalji takvog susreta tek trebaju razraditi.
Kremlj je, podsjetimo, prošlog tjedna rekao da bi se dvojica čelnika mogli sastati ovog mjeseca, iako bi priprema prvog susreta licem u lice mogla trajati duže. No u utorak je Trump rekao da će se vjerojatno ovog mjeseca sastati s Putinom.
11:10 – U Moskvi upravo traje treći Forum tehnologija budućnosti. Očekuje se i obraćanje Vladimira Putina, iako se ne zna hoće li ruski predsjednik govoriti o Ukrajini…
11:04 – Švedska istražuje moguće puknuće podmorskog kabela u blizini jugozapadne obale zemlje u Baltičkom moru, izvijestila je jutros obalna straža.
– Primili smo informaciju o mogućem pucanju kabela i tužiteljstvo je odlučilo započeti preliminarnu istragu, rekao je glasnogovornik obalne straže.
Brod obalne straže poslan je na mjesto događaja kod otoka Gotland. Premijer Ulf Kristersson rekao je da je vlada obaviještena i da je šteta na bilo kojoj podmorskoj infrastrukturi posebno zabrinjavajuća usred trenutne sigurnosne situacije. Prilikom ranijih sličnih incidenata, iz Kremlja su zanijekali svoju umiješanost.
Podsjetimo, regija Baltičkog mora je u pripravnosti nakon niza prekida rada kabela za napajanje, telekomunikacija i plinovoda otkako je Rusija napala Ukrajinu. U prosincu prošle godine NATO je rekao da će pojačati svoju vojnu nazočnost u Baltičkom moru nakon što su podmorski energetski i internetski kablovi presječeni između Estonije i Finske.
10:58 – U ruskim udarima o kojima je ranije izvijestila ukrajinska vojska, poginulo je šestero civila.
U regiji Zaporožje sinoć je ubijen 53-godišnji civil u ruskom napadu na nekoliko zgrada. U odvojenim udarima koji su jučer izvedeni ubijeno je najmanje četvero stanovnika grada Kostyantynivka, uključujući i jednu 72-godišnju ženu, priopćila je ukrajinska policija. Prema tom izvješću, ruske snage su bacile četiri bombe i upotrijebile topništvo.
U istočnoj regiji Donjeck, ruski zrakoplov je gađao stambena područja u Mikolaivki, pri čemu je jedan čovjek poginuo.
10:35 – Ukrajinski predsjednik Zelenski mora se vratiti za pregovarački stol i postići dogovor s SAD-om o mineralima u Ukrajini, rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz.
Waltz je rekao da je Bijela kuća bila “vrlo frustrirana” Zelenskim nakon što je ranije ovog tjedna iznio “neprihvatljive” uvrede američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.
Volodimir Zelenski i Donald Trump
Andrew Caballero-reynolds/Afp
09:56 – Bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko osvrnuo se na sve veću svađu između Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog i pozvao na mekši pristup diplomaciji sa SAD-om. Rekao je da bi Zelenski trebao prestati sa “stadionskim ponašanjem” u odnosima s Trumpom.
– Ovaj oblik borbe ne ide u prilog Ukrajini, koliko god argumenti bili rječiti, rekao je. – Razgovor s Trumpom zahtijeva diplomatsko majstorstvo, strpljenje i smirenost kako se ne bi reagiralo na svaku njegovu izjavu. Spreman sam otići u Bruxelles ili čak Washington kako bih spasio situaciju, rekao je Porošenko.
09:51 – Ukrajinska vojska je u svojem najnovijem izvješću o sukobu priopćila da je odgovorila na noćni napad 160 ruskih dronova. Ukrajinske zračne snage oborile su 87 dronova. Dronovi su napali 12 regija, uključujući i područje Kijeva.
Ruske su snage napale i južnu ukrajinsku regiju Odesa s dvije balističke rakete, dodaje se u priopćenju ukrajinske vojske.
09:49 – Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt je potvrdila da će američki predsjednik Donald Trump idući tjedan u ponedjeljak ugostiti francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, a u četvrtak britanskog premijera Keira Starmera.
Dvojica europskih čelnika čvrsta su u svojoj podršci Ukrajini, a Macron je ranije ovog tjedna bio domaćin razgovora u Parizu, dok se Trumpov tim sastao s ruskim izaslanicima u Saudijskoj Arabiji.
09:48 – Bivši čelnik britanskih oružanih snaga rekao je da Ujedinjeno Kraljevstvo i europske zemlje moraju učiniti korake kako bi zajamčili suverenitet Ukrajine u slučaju mirovnog sporazuma.
– Mislim da mora postojati neki oblik jamstva suvereniteta Ukrajine u budućnosti, rekao je umirovljeni general Sir Nick Carter sinoć za BBC.
09:02 – Trumpova je administracija Ukrajini ponudila nov nacrt sporazuma o mineralima. Podsjetimo, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je odbio prvu ponudu, a sada bi dogovor mogao biti izgledniji, piše Axios pozivajući se na upućene izvore s obje strane.
Upućeni izvor rekao je da ga je nekoliko suradnika Zelenskog ohrabrilo da potpiše ažurirani prijedlog kako bi izbjegao daljnji sukob s Trumpom i omogućio američkom predsjedniku da opravda američku potporu Ukrajini.
– Došlo je do značajnog poboljšanja u nedavnom nacrtu i on je u skladu s ukrajinskim zakonom, rekao je jedan od izvora.
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz rekao je novinarima u četvrtak da se Zelenski mora vratiti pregovorima o mineralima.
– Ovo su pregovori. Ukrajina želi pregovarati o mineralima, pa o tome razgovaramo, rekao je dužnosnik Bijele kuće.
08:18 – Mogući sastanak predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina “uvelike će ovisiti o tome možemo li postići bilo kakav napredak u okončanju rata u Ukrajini”, rekao je američki državni tajnik Marco Rubio.
Rubio je u četvrtak potvrdio da je o takvom sastanku razgovarao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u Saudijskoj Arabiji u utorak, rekavši ruskoj strani da “neće biti sastanka dok ne znamo o čemu će sastanak biti.”
“Jedino oko čega smo se složili jest da ćemo razgovarati o miru. Njihove ponude, na što su spremni pristati, što su spremni razmotriti odredit će jesu li ozbiljni oko mira ili ne”, rekao je Rubio u intervjuu emitiranom na X-u. “Samo još nismo u toj fazi”, dodaje.
Sjedinjene Države pružile su desetke milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini tijekom rata, a Trump je rekao da bi američka ulaganja u ukrajinske minerale mogla osigurati “da ćemo u nekom obliku vratiti taj novac”.
“Predsjednik Trump je jako ljut na predsjednika Zelenskog”, rekao je Rubio.
“Stalo nam je do (Ukrajine) jer ima implikacije za naše saveznike i naposljetku za svijet. Ovdje bi trebala postojati određena razina zahvalnosti.”
Washington također prisiljava Kijev da brzo pregovara o dogovoru o otvaranju ukrajinskog prirodnog bogatstva američkim ulaganjima.
Rubio je sa Zelenskim i potpredsjednikom SAD-a JD Vanceom razgovarao na sastanku u Münchenu prošlog petka.
“Objasnili smo im: ‘Gledajte, želimo biti u zajedničkom pothvatu s vama, ne zato što pokušavamo ukrasti vašu zemlju, nego zato što mislimo da je to zapravo jamstvo sigurnosti, jer smo vaš partner u važnom gospodarskom pothvatu‘ ‘, priča Rubio novinarki u intervjuu.
Događa se to usred sve većeg jaza između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Trump je u srijedu osudio Zelenskog kao “diktatora bez provedenih izbora” nakon što je Zelenski rekao da je Trump zarobljen u ruskom balonu dezinformacija, što je bio odgovor američkom predsjedniku koji je sugerirao da je Ukrajina započela rat.
02:00 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u četvrtak je izjavio da je Ukrajina spremna brzo raditi na postizanju snažnog sporazuma o ulaganjima i sigurnosti sa SAD-om, ocijenivši da sastanak s američkim izaslanikom Keithom Kelloggom “vraća nadu” u uspjeh.
“General Kellogg, sastanak koji vraća nadu. Potrebni su nam snažni sporazumi koji će stvarno funkcionirati. Dao sam upute da radimo brzo i na vrlo, vrlo ravnopravan način. Detalji sporazuma su važni. Što su detalji bolje razrađeni, to je bolji rezultat”, kazao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju.
A day of intense international work. My meeting with General Kellogg was one that restores hope, and we need strong agreements with the U.S.—agreements that will truly work. I have instructed my team to work quickly and very sensibly.Economy and security must always go hand in… pic.twitter.com/N5k2bu13qk— Volodymyr Zelenskyy/Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) February 20, 2025
Sastanak s Kelloggom održan je dan nakon što su Zelenski i američki predsjednik Donald Trump razmijenili oštre riječi, i u vrijeme kad su započeli američko-ruski pregovori o okončanju trogodišnjeg rata u Ukrajini. Ukrajina nije pozvana na pregovore.
Nakon sastanka s Kelloggom, Zelenski je na platformi društvenih medija X poručio da Ukrajina mora “osigurati da mir bude čvrst i trajan – tako da se Rusija nikada ne može vratiti s ratom”. “Ukrajina je spremna za snažan, učinkovit investicijski i sigurnosni sporazum s predsjednikom SAD-a. Predložili smo najbrži i najkonstruktivniji način za postizanje rezultata. Naš tim je spreman raditi 24/7”, naveo je.
PROČITAJTE VIŠE Veliki preokret: Zelenski ipak pristao na Trumpov zahtjev, sprema se potpis ključnog ugovora!?
Razgovori s Kelloggom uslijedili su nakon ukrajinskog odbijanja prvobitnog američkog prijedloga oko izvoza ukrajinskih rijetkih metala. U svojim komentarima na X, Zelenski je također rekao da je njegov razgovor s Kelloggom bio usredotočen na situaciju na bojnom polju, sigurnosna jamstva koja Ukrajina traži i povratak ratnih zarobljenika.
“Važno je za nas – i za cijeli slobodni svijet – da se osjeti američka snaga”, napisao je.
00:05 Čelnik Zastupničkog doma američkog Kongresa Mike Johnson izjavio je u četvrtak da “nema apetita” za još jedan zakon o financiranju Ukrajine, samo dan nakon što je predsjednik Donald Trump nazvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog “diktatorom” i upozorio ga da mora brzo djelovati kako bi osigurao mir s Rusijom, u protivnom riskira gubitak svoje zemlje.
Mike Johnson
Andrew Harnik/Getty Images Via Afp
“Nema apetita za to”, izjavio je Johnson za Newsmaxu tijekom jedne konferencije konzervativaca kada je upitan – na zvižduke desničarske publike – predviđa li još jedan zakon o financiranju Ukrajine, ako do završetka rata prođe još nekoliko mjeseci.
“Moramo (rat) privesti kraju. I mogu vam reći da naši europski saveznici također razumiju nužnost. Predugo se to (vuče)”, rekao je Johnson.
Izjave republikanskog čelnika u donjem domu Kongresa uslijedile su u vrijeme sve veće neizvjesnosti oko budućnosti američke potpore Kijevu, nakon rata riječima između Trumpa i Zelenskog. Trump je izmjenio američku politiku u vezi rata u Ukrajini, okončao kampanju izolacije Rusije uputivši telefonski poziv Putinu, kao i uspostavom razgovora između visokih američkih i ruskih dužnosnika u Saudijskoj Arabiji koji nisu uključivali Zelenskog. Trump je u utorak ustvrdio da je Ukrajina kriva za rusku invaziju 2022. Zelenski je ustvrdio da Trump ponavlja ruske dezinformacije.
PROČITAJTE VIŠE Domaći konzervativac: ‘Trump će biti dobar za Ameriku, ali očekujem nered u našem susjedstvu.
Johnsonove izjave odražavaju promjenjeno raspoloženje u američkom Kongresu, koji je odobrio 175 milijardi dolara pomoći Ukrajini od početka rukse invazije punog opsega, u vrijeme kada su demokrati imali većinu u Senatu i držali Bijelu kuću. Trumpovi republikanci sada kontroliraju Zastupnički dom, Senat i Bijelu kuću.
Prošlog travnja Johnson je razljutio mnoge svoje kolege republikance u Zastupničkom domu, dopustivši glasovanje o zakonu koji je uključivao 61 milijardu dolara za Ukrajinu, što je usvojeno uz veću podršku demokrata nego republikanaca. Napominjući da su i Rusija i Ukrajina pretrpjele teške gubitke, Johnson je u četvrtak kazao: “Moramo okončati sukob. Predsjednik Trump je potpuno u pravu. Vrijeme je da se završi, a on (Trump) je gruba sila, mislim, koja to može učiniti”.
Johnson je kazao da je Trumpu potreban prostor za posredovanje u okončanju rata u Ukrajini te da je “pritužba” Zelenskog da Ukrajina nije pozvana na sastanak u Saudijskoj Arabiji “deplasirana”.
“Mislim, ono što Trump pokušava učiniti je… postaviti uvjete za te stvarne pregovore, pregovore da se održe i mi mu moramo dopustiti da radi ono što radi”, smatra Johnson.
https://www.jutarnji.hr/feed/
February 23, 2025
Papa Franjo i dalje je u kritičnom stanju
Prema najnovijim informacijama iz Vatikana, zdravstveno stanje pape Franje i dalje je kritično. Kako prenosi Sky News, 88-godišnji poglavar Katoličke crkve hospitaliziran je već više od tjedan dana zbog dvostruke upale pluća i kroničnog bronhitisa.
“Sveti Otac doživio je produljenu respiratornu krizu koja je zahtijevala primjenu kisika visokog protoka”, navodi se u službenom priopćenju Vatikana. Zabrinjavajuće je što papa “pati više nego jučer”, a liječnici su mu morali dati i transfuziju krvi zbog otkrivene trombocitopenije.
Unatoč teškom stanju, papa je dio dana proveo sjedeći u naslonjaču, no prognoza je i dalje neizvjesna. Već drugi tjedan zaredom neće predvoditi nedjeljnu molitvu, a očekuje se da će pripremiti pisanu propovijed koju će netko drugi pročitati.
Papa Franjo
Alberto Pizzoli/Afp
Sve se glasnije spekulira i o mogućo papinoj ostavci, o čemu se Vatikan još nije očitovao. Liječnici ističu da Franjo “nije izvan opasnosti”, ali da trenutno ne postoji opasnost od smrtnog ishoda.
Uz respiratorne probleme, papa se bori i s višestrukom infekcijom bakterija i virusa u dišnom sustavu. Očekuje se da će ostati u bolnici Gemelli u Rimu barem još tjedan dana.
Latinska Amerika moli za Franju
Ljudi diljem Latinske Amerike molili su se za papu Franju, prvog vođu Katoličke crkve koji dolazi s tog područja, nakon što je Vatikan u subotu izvijestio da je papa rođen u Argentini u kritičnom stanju u rimskoj bolnici.
Katolici od Meksika do Argentine i Pacifika do atlantskih obala prisustvovali su misama, palili svijeće i pojedinačno molili za papin oporavak.
“Mi … molimo za njega s povjerenjem u Boga i molimo za njegovo zdravlje s radošću”, rekao je argentinski svećenik Adrian Bennardins.
Pohvalio je Franju što je globalnu Katoličku crkvu učinio “bližom, jednostavnom, bratskom, ne izostavljajući nikoga”.
Oko 54 posto Latinoamerikanaca izjasnilo se kao katolici u istraživanju Latinobarometra iz 2024. koje je intervjuiralo ljude u 18 zemalja, što je pad u odnosu na 80 posto 1995.
Među vjernicima, ljudi su rekli da osjećaju srodstvo s Franjom, koji je postao Papa 2013. i primljen u bolnicu 14. veljače, zbog kulturološke sličnosti.
“Budući da je Latinoamerikanac, on govori naš jezik i dijeli osjećaje latinoameričke zajednice jer dolazimo iz slične kulture”, rekao je Grisel Jimenez koji je prisustvovao misi u bazilici Guadalupe u Mexico Cityju.
Franjo je započeo svoju karijeru kao isusovački svećenik u Argentini, a kasnije je služio kao nadbiskup Buenos Airesa i kardinal.
U Buenos Airesu, papina slika s izrazom “grad moli za vas” projiciran je na čuveni gradski obelisk u noći s petka na subotu.
Argentina je ranije ovog tjedna uputila nacionalni poziv svim “viljama” i “bariosima” – siromašnim četvrtima i gradovima – da mole za Papu.
Gabriel Indihar (50) poslušao je poziv, vjerujući u snagu zajedničke molitve.
“Kada zajednica moli zajedno, ona ima veći doseg do Boga tako da on može učiniti te čudesne preobrazbe”, rekao je Indihar. “To je zahtjev koji upućujemo papi.”
U susjednom Brazilu, najvećoj katoličkoj zemlji na svijetu, ljudi su se također pridružili molitvama.
“Kao katolik, ne radi se samo o štovanju Krista, već i o molitvi za papu, molitvi za našu crkvu i molitvi za svijet”, rekao je Helio Martins Da Silva, vjernik u Sao Paulu.
Zdravstveno stanje pape Franje pogoršalo se u protekla 24 sata, priopćio je Vatikan u subotu, dodavši da je pretrpio “produženu respiratornu krizu nalik astmi” i da je primio transfuziju krvi.
“Sveti Otac je na oprezu i proveo je dan u stolici, iako mu je lošije nego jučer. U ovom trenutku prognoza je i dalje neizvjesna”, priopćio je Vatikan.
Franjo je primljen u rimsku bolnicu Gemelli 14. veljače nakon što je nekoliko dana imao problema s disanjem. Otad mu je dijagnosticirana obostrana upala pluća.
Vatikan je objavio da su liječnici papi morali prepisati “visoki protok” kisika zbog poteškoća s disanjem i da su transfuzije krvi bile potrebne jer su testovi pokazali da je imao nisku razinu trombocita, što je povezano s upalom pluća.
“Stanje Svetog Oca i dalje je kritično”, navodi se u priopćenju. “Papa nije izvan opasnosti.”
Gemelli bolnica u Rimu
Alberto Pizzoli/Afp
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
February 23, 2025
Danas je jedan od najvažnijih dana u modernoj povijesti Europe
Ishod današnjih parlamentarnih izbora u Njemačkoj neće biti presudan samo za njemačke građane, nego i za budućnost cijelog Starog kontinenta koji se, baš kao i Njemačka, nalazi na povijesnoj prekretnici.
Pariz, London, Rim i Varšava čekaju da vide tko će u ponedjeljak preuzeti kormilo nad zatrokiranim gospodarskim motorom Europske unije, a ankete daju prednost Friedrichu Merzu, lideru demokršćanske stranke CDU, socijalno konzervativnom njemačkom poduzetniku koji je godinama bio na čelu najvećeg ulagačkog fonda na svijetu.
Protuprosvjednici blokiraju cestu i krajnje desničare u Berlinu
Odd Andersen/Afp
Friedrich Merz i njegov CDU – i sestrinski CSU – prema anketama bi trebali dobiti oko 30 posto glasova Nijemaca, a u kampanji su isticali Merzove gospodarske reference, navodeći da će on donijeti teške odluke i izbaviti Njemačku iz nezabilježene ekonomske krize. Nijemci žive sve lošije, njemačku svjetski poznatu industriju potopila je vanjska konkurencija nakon što su joj prve udarce zadali covid-19 i zavrtanje ruskih plinskih pipa, a u zemlji je u usponu krajnja desnica, radikalna i za pojmove drugih europskih krajnjih desnica.
Zemlju od prošle godine potresaju teroristički napadi čiji su počinitelji mahom bili imigranti. Alternativa za Njemačku, velikim dijelom upravo zbog toga, u anketama je druga politička snaga u zemlji i ima podršku čak 20,5 posto Nijemaca – svakog petog građanina. Takva snaga u parlamentu neviđena je od Drugoga svjetskog rata i u skladu je s globalnim trendovima.
PROČITAJTE VIŠE Jutarnji u utvrdi njemačke radikalne desnice: ‘Obožavamo Thompsona, ali nažalost, prolazimo isto što i on‘
Friedrich Merz
Volker Hartmann/Afp
Alice Weidel
Fabrizio Bensch/Afp
Analize se slažu da će ponedjeljak označiti kraj kancelara Olafa Scholza koji je vladao u sklopu tzv. semafor koalicije i čije su upravljanje Njemačkom obilježili unutarkoalicijsko svađanje i politička paraliza zemlje. Scholzov SPD ima oko 15 posto podrške, a posljednje ankete prije dana odluke pokazivale su da se Slobodni demokrati (FPD – liberali) i dvije krajnje lijeve stranke – Die Linke i Savez Sahre Wagenknecht (BSW) – bore da prijeđu prag od pet posto iako je Die Linke zabilježio solidan rast posljednjih tjedana. Ovisno o tome kako prođu male stranke, očekuje se koalicijski dogovor u jednoj od tri kombinacije: CDU i Zeleni, CDU i SPD – tzv. velika koalicija te CDU, Zeleni i SPD. Prelazak praga FPD-a potencijalno bi unio promjene u koalicijsku križaljku, no put do dogovora mogao bi biti mukotrpan i dug.
Američka administracija pomno će pratiti rezultate. Elon Musk, koji je desna ruka američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegov glavni “spin doktor” na međunarodnoj političkoj sceni, pomagao je AfD-u da dođe do što većeg broja glasova. Poručio je da samo AfD može “spasiti Njemačku”, a s lidericom te stranke Alice Weidel napravio je intervju po uzoru na intervju koji je napravio s Trumpom prije nego što je Trump trijumfalno ušao u Bijelu kuću. Musk se nije ustručavao ni od komentara visoke politike u Njemačkoj, među ostalim je otvoreno vrijeđao Olafa Scholza i neke druge političare.
Pokušavajući utjecati na izbore u Njemačkoj, potpredsjednik SAD-a J. D. Vance u nedavnim je govorima rekao da Europa mora srušiti postojeće “vatrozide”, sugerirajući da bi velike tradicionalne europske stranke trebale odustati od politike zajedničkog blokiranja ulaska krajnje desnih stranaka u vladu. Vance se čak obrušio na slobodu govora u Njemačkoj i Europi, tvrdeći da Europljani žive pod “režimima”. Međutim, prema svim dostupnim izjavama i najavama, AfD, koliko god da mu rasla podrška, neće moći ući u njemačku vladu.
PROČITAJTE VIŠE I njemačka oporba nezadovoljna Trumpovim planom za Ukrajinu: ‘To se ne radi, pogotovo ne prijateljima‘
Kancelar Olaf Scholz
Ralf Hirschberger/Afp
No, izgledni kancelar Merz i dalje bi mogao biti u nezgodnoj poziciji jer osim što bi koalicijski pregovori mogli potrajati, takva nova vladajuća bilaterala ili trilaterala mogla bi zapinjati na brojnim pitanjima, pogotovo proračunu i fiskalnoj politici.
Među ključnim stavkama izbornih programa u slučaju CDU-CSU je smanjenje poreznog opterećenja, rezanje socijalne pomoći i zatvaranje njemačkih granica. Na jednom od posljednjih skupova uoči izbornog dana Merz je poručio da će Njemačka pod njegovim vodstvom zauzeti snažniju poziciju na međunarodnoj sceni te da će “značajan dio vremena posvetiti držanju Europske unije na okupu” s obzirom na “tektonske pomake u svjetskim središtima moći”.
Scholzov SPD bi podigao poreze za najbogatije i pokrenuo investicijski fond za državnu infrastrukturu vrijedan 100 milijardi eura. Zeleni žele nastavak odmicanja od fosilnih goriva i popuštanje kočnica za zaduživanje, a AfD traži pooštravanje politike prema imigrantima, nastavak kupnje ruskog plina i neprijateljski je orijentiran prema Bruxellesu, a prijateljski prema Moskvi.
Za razliku od prošlog saziva, u kojem je bilo rekordnih 735 zastupnika, u novom Bundestagu trebalo bi sjediti 630 zastupnika.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
Svijet
Reuters ekskluzivno otkrio detalje najnovije Trumpove ucjene. Ako je istina, Ukrajinu čeka i vojni i civilni potres
February 22, 2025
Reuters ekskluzivno otkrio detalje najnovije Trumpove ucjene. Ako je istina, Ukrajinu čeka i vojni i civilni potres
Američki pregovarači su navodno zaprijetili da će Ukrajini onemogućiti pristup Starlinku ako se ne uspije postići dogovor o mineralima, piše Newsweek, pozivajući se na izvore Reutersa.
To su izjavila “tri izvora upoznata s tim” koja su razgovarala s Reutersom.
Starlink Kijevu i njegovoj vojsci pruža ključnu internetsku povezanost. Postoji oko 42.000 Starlink terminala koji rade u bolnicama, tvrtkama i vojnim objektima u Ukrajini, prema The Kyiv Independentu.
Donald Trump
Jim Watson/Afp
“Gubitak Starlinka promijenio bi igru”, rekla je za Reuters Melinda Haring, viša suradnica Atlantic Councila.
Nedavno je Zelenski odbio prijedlog SAD-a kojim bi američke tvrtke dobile 50 posto vlasništva nad ukrajinskim nalazištima rijetkih minerala, kao način da se zemlja oduži za vojnu pomoć.
PROČITAJTE VIŠE S Trumpom se može samo na jedan način. Onako kako to radi Macron
Volodimir Zelenski
Dia Images/abaca/abaca Press/profimedia/Dia Images/abaca/abaca Press/profimedia
Zelenski je odbio potpisati sporazum, uz stav da je previše fokusiran na interes SAD-a i da nedostaju odredbe koje bi pomogle u odvraćanju buduće ruske agresije, izvijestio je The Associated Press.
“Nisam dopustio ministrima da potpišu sporazum jer po mom mišljenju nije spreman zaštititi nas i naše interese”, rekao je Zelenski na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji.
Povrh toga, SAD i Rusija održali su mirovne pregovore bez Ukrajine u Saudijskoj Arabiji, a Zelenski je rekao da je Trump pod utjecajem ruskih dezinformacija, dok je Trump Zelenskog nazvao “diktatorom bez izbora”.
Pristup Ukrajine Starlinku doveden je u pitanje u raspravama najmanje dva puta, navodi Reuters.
Prvi put nakon što je Zelenski odbio prijedlog Bessenta, a drugi put u četvrtak, tijekom sastanka s američkim izaslanikom za Ukrajinu Keithom Kelloggom.
PROČITAJTE VIŠE Iz Washingtona sad i prijete Kijevu da potpišu sporazum koji Trump traži, samo je jedan američki dužnosnik ostao uz Zelenskog
Elon Musk
Alex Wong/Getty Images Via Afp
Reuters je izvijestio da je Kijevu rečeno da se suočava s neminovnim gašenjem Starlinka ako ne postigne dogovor o mineralima.
Elon Musk je poslao tisuće Starlink terminala u Ukrajinu kako bi zamijenio komunikacijske usluge koje je Rusija uništila nakon početka svoje invazije 2022. Milijarder je kasnije ograničio pristup jer je postao kritičniji prema načinu na koji Kijev vodi rat.
Reutersov izvor je rekao: “Ukrajina živi na Starlinku. Oni to smatraju svojom zvijezdom Sjevernjačom. Gubitak Starlinka bio bi veliki udarac.”
Mike Waltz, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost, rekao je tijekom prethodne konferencije za novinare: “Potrebno je duboko cijeniti ono što su američki ljudi i američki porezni obveznici, kao i predsjednik Trump u svom prvom mandatu učinili.”
U četvrtak je Zelenski objavio na X-u: “Dan intenzivnog međunarodnog rada. Moj sastanak s generalom Kelloggom vraća nadu, a potrebni su nam čvrsti sporazumi sa SAD-om—sporazumi koji će uistinu funkcionirati. Naložio sam svom timu da radi brzo i vrlo razumno.”, piše Newsweek.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
Papa Franjo i dalje je u kritičnom stanju
Danas je jedan od najvažnijih dana u modernoj povijesti Europe
‘Papa pati i u kritičnom je stanju!‘
Baka Prase ostao bez YouTube kanala – Evo što se dogodilo!
Teška nesreća na raskrižju u Velikoj Gorici, jedna osoba je poginula
Justin Bieber nahvalio slavnu glumicu na društvenim mrežama: Ponovno potaknuo glasine o razvodu s Hailey
-
Domaće zvijezde4 days ago
Baka Prase ostao bez YouTube kanala – Evo što se dogodilo!
-
Crna kronika5 days ago
Teška nesreća na raskrižju u Velikoj Gorici, jedna osoba je poginula
-
Strane zvijezde1 week ago
Justin Bieber nahvalio slavnu glumicu na društvenim mrežama: Ponovno potaknuo glasine o razvodu s Hailey
-
Split vijesti6 days ago
Ne propustite večer smijeha u Lenas baru
-
Svijet5 days ago
Uskoro presuda koja bi mogla izazvati tektonske potrese u BiH, iz Banje Luke poručili: ‘Već idući dan ćete imati referendum!‘
-
Rijeka vijesti5 days ago
POKOPI NA GROBLJIMA (1099)
-
Promo5 days ago
Zamka Trap Karneval/Jedini točan izbor za trap izlazak
-
Zagreb6 days ago
Grad Đakovo: Nove vizure grada nakon rekonstrukcije cesta