23/04/2025

RASPRAVA U NJEMAČKOJ O MIJEŠANJU CRKVE U POLITIKU: „Ne plaćam poraz da bi mi crkva govorila koliko brzo smijem voziti po autocesti“

Unutar njemačke najjače političke stranke Kršćansko-demokratske unije (CDU), koja sastavlja novu njemačku vladu, razvila se u srijedu rasprava o tome smije li se crkva u Njemačkoj miješati u dnevnopolitičke događaje.
 
„Crkva je od samog početka bila politička“, rekla je za javni servis RBB njemačka veleposlanica u Vatikanu Annette Schavan (CDU).
Ona je rekla kako od samog početka crkvu krase dvije strane: duhovna i ona koje se brine o stanju u svijetu.
„Ova dva aspekta se ne mogu razdvajati“, rekla je Schavan.
„Ne plaćam poraz da bi mi crkva govorila koliko brzo smijem voziti po autocesti“
Ona je time reagirala na kritiku svoj stranačke kolegice i nove predsjednice Bundestaga Julia Klöckner koja je kritizirala crkvu zbog prečestog miješanja u dnevnopolitička pitanja.
„Crkva ne bi smjela biti jedna u nizu nevladinih organizacija“, rekla je Klöckner reagirajući na redovite komentare jedne od dviju glavnih njemačkih crkava, katoličke i protestantske, na politička kretanja u Njemačkoj.
„Jasno je da se crkva smije izjašnjavati o svemu pa tako i o uvođenju općeg ograničenja brzine na autocestama, ali je za to ne želim pod svaku cijenu financirati svojim crkvenim porezom“, rekla je Klöckner.
Kritika crkve za djelovanja tijekom pandemije
Klöckner, bivša ministrica poljoprivrede u uredu Angele Merkel, koja je i sama studirala katoličku teologiju i aktivna je u laičkim crkvenim gremijima, smatra da se od crkve očekuje da u svakodnevici pruža riječ utjehe i doprinese stabilnosti.
„Tijekom pandemije koronavirusa crkva je ipak mogla djelovati više u smjeru stabilnosti i moralne podrške“, rekla je Klöckner.
Izjave nove predsjednice Bundestaga, što je prema Ustavu po položaju protokolarno druga pozicija u zemlji iza predsjedničke i ispred kancelarske, kritizirali su i socijaldemokrati i zeleni.
„Zašto se crkva ne bi smjela izjašnjavati glede nepravde, socijalne kohezije i ljubavi među bližnjima? To su egzistencijalna pitanja današnjice“, rekla je predsjednica zastupničkog kluba stranke Zeleni Britta Hasselmann.
Što bi bilo da Ivan Pavao II nije bio angažiran?
Veleposlanica u Vatikanu Schavan je ukazala na djelovanje pape Ivana Pavla II koji je bio snažno povezan s oporbenim sindikatom Solidarnost i time utjecao na pad komunističkog režima u Poljskoj.
„Nikome tada ne bi palo na pamet da kritizira političke aktivnosti pape“, rekla je Schavan.
Ona je zaključila kako crkva sigurno zauzima stavove koji „nekima ne odgovaraju“, ali da to ne znači da crkvi treba zabraniti komentiranje političke svakodnevice.
Crkva je u posljednje vrijeme kritizirala antimigracijski pravac buduće vlade demokršćanskog kancelara Friedricha Merza, koji želi zatvoriti granice za sve useljenike bez potrebnih dokumenata pa i one koji u Njemačku dolaze kako bi potražili zaštitu.
Fenix-magazin/SČ/Hina
The post RASPRAVA U NJEMAČKOJ O MIJEŠANJU CRKVE U POLITIKU: „Ne plaćam poraz da bi mi crkva govorila koliko brzo smijem voziti po autocesti“ appeared first on Fenix Magazin.

17/04/2025

PRVI PUT U POVIJESTI NJEMAČKE: Broj ljudi bez vjerske pripadnosti veći je od broja katolika i protestanata zajedno

Prvi put u povijesti Njemačke broj ljudi bez vjerske pripadnosti veći je od broja katolika i protestanata zajedno.
 
 
Ovo proizlazi iz nedavnih podataka koje je prikupila istraživačka skupina Weltanschauungen u Njemačkoj. Prema tim podacima postoji oko 39 milijuna ljudi bez vjerske pripadnosti i oko 38 milijuna koji su još uvijek članovi jedne od dviju velikih crkava, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).
Krajem 2024. godine u Njemačkoj je prvi put bilo više ljudi bez vjerske pripadnosti (47 posto) nego zajedno rimokatolika i evangeličkih članova crkve (45 posto) kako navode istraživači. Još 1990. godine udio ljudi bez vjerske pripadnosti iznosio je samo 22 posto.
Broj katolika u Njemačkoj pao je 2024. godine prvi put ispod granice od 20 milijuna (19,8 milijuna) što je krajem ožujka priopćila Njemačka biskupska konferencija koja predstavlja katoličke biskupije u Njemačkoj. Katolički udio stanovništva čini time samo oko 24 posto. Evangelička crkva u Njemačkoj (EKD) u Hannoveru izvijestila je da je krajem 2024. godine imala još oko 18 milijuna (17,98) ljudi kao članove što je oko 21 posto.
Milijun manje crkvenih članova u 2024. godini – to je bila prekretnica
Ukupno gledano dvije velike kršćanske crkve izgubile su prošle godine zbog istupa i smrtnih slučajeva zajedno više od milijun članova što je dovelo do preokreta u odnosu prema ljudima bez vjerske pripadnosti. Ipak, većina stanovništva u Njemačkoj je barem statistički i računski još uvijek vjerski pripadajuća.
Osim članova dviju velikih crkava prema istraživačkoj skupini Weltanschauungen postoji oko 3,3 milijuna ljudi vezanih uz islam (četiri posto udjela stanovništva) kao i stotine tisuća drugih kršćana ili ljudi koji pripadaju kršćanskim zajednicama uključujući razne pravoslavce slobodne crkve i Jehovine svjedoke.
Osim toga istraživačka skupina navodi i druge religije kao što su aleviti budisti hindusi i jezidi Zbog njemačke povijesti i holokausta relevantno je spomenuti da 0,1 posto stanovništva u Njemačkoj čine Židovi.
Istraživačka skupina Weltanschauungen u Njemačkoj (fowid) naglašava da ne želi sugerirati točnost koja je nemoguća zbog postojećih praznina u podacima, ali se radi o pouzdanim trendovima.
Prikupljeni brojevi predstavljaju mješavinu uvjerljivih podataka i procjena. Nedostaje adekvatno statističko prikupljanje podataka od strane javnih institucija posebno kada je riječ o procjeni muslimanskog udjela stanovništva ističe istraživačka skupina. Ona prema vlastitim izjavama prikuplja podatke i činjenice o relevantnim aspektima svjetonazora od 2005. godine.
Fenix-magazin/MD/dpa
The post PRVI PUT U POVIJESTI NJEMAČKE: Broj ljudi bez vjerske pripadnosti veći je od broja katolika i protestanata zajedno appeared first on Fenix Magazin.

17/04/2025

SVAKI ČLAN U PROSJEKU IZDVAJA 350 EURA: Sve manje novca za crkve u Njemačkoj

Crkve u Njemačkoj imaju sve manje novca na raspolaganju jer skupljaju sve manje crkvenog poreza, pokazalo je istraživanje Instituta za njemačko gospodarstvo (IW), navodi dpa.
 
Prema procjeni IW-a, ukupni ovogodišnji porezni prihodi bit će 12,7 milijardi eura, od čega je oko 6,7 milijardi eura prikupila Katolička crkva, a šest milijardi Protestantska crkva.
U prosjeku svaki član crkvene zajednice plaća 350 eura crkvenog poreza.
Ukupna svota je za oko 100 milijuna eura veća nego prošle godine, no zbog inflacije Crkva će 2025. godine realno imati na raspolaganju oko 150 milijuna eura manje. U odnosu na 2019. realni će prihodi biti manji za gotovo petinu.
Pad prihoda od crkvenog poreza nije povezan samo s odlaskom vjernika iz crkve, već i s demografskim promjenama.
Mlađi ljudi znatno su manje posvećeni crkvi nego stariji baby boomerci, koji sada polako odlaze u mirovinu i prestaju plaćati crkveni porez iz svojih plaća.
Fenix-magazin/SČ/dpa
The post SVAKI ČLAN U PROSJEKU IZDVAJA 350 EURA: Sve manje novca za crkve u Njemačkoj appeared first on Fenix Magazin.