17/03/2025

Bukirali hotel zbog besplatne bolje sobe, a kad su stigli šok: ‘Pa vi ste žrtve najpoznatije prijevare u turizmu‘

“Užasno sam bila ljuta, a najviše na sebe jer sam ispala naivna”, priča mi čitateljica koja se nedavno vratila s putovanja Europom.

Ona i suprug bili su presretni što su ugrabili hotel u kojem su, za cijenu lošije sobe, dobili besplatni “apgrejd” na višu kategoriju i time uštedjeli.

No, otrežnjenje je stiglo kad su se putovanju odlučili pridružiti prijatelji koji su bukirali sobu u istom hotelu i također za istu cijenu dobili višu kategoriju sobe, ali se ispostavilo da je to zapravo redovna cijena.

Ilustracija

Goran Sebelic/Cropix

“Saznali smo to tek nakon povratka, pa je bilo kasno išta napraviti, ali baš smo se osjećali glupo. Formalno-pravno nismo izgubili nikakav novac, ali smo mislili da dobivamo nešto više da bi se ispostavilo da smo sve to, zapravo, platili. Dakle, hotel nam je lagao, ništa što se reklamiralo kao besplatno, zapravo, nije bilo besplatno”, ljuta je naša sugovornica.

Kada je besplatno, a kada trik?

Suočila se s tužnom istinom – u pravilu, ništa nikad nije besplatno, a to posljednjih godina najbolje kapitaliziraju oni u turizmu, svjesni činjenice da potrošači vole imati osjećaj da su za svoj novac dobili neku veću vrijednost.

Prema tvrdnjama psihologa, razlog nije samo financijski, jer osjećaj da potrošač dobiva nešto besplatno izaziva čak i određenu vrstu emotivnog zadovoljstva, zbog čega mnogi od njih vrlo teško mogu razlikovati kad je nešto doista besplatno, a kad je riječ o najobičnijem marketinškom triku.

Ovako na prvu, svi obećavaju nešto besplatno – besplatne milje uz ugovaranje točno određene kreditne kartice, besplatnu prvogodišnju članarinu, besplatno korištenje bazena…

Kako upozorava profesor marketinga sa Sveučilišta Carnegie Mellon Jeff Galak, postoji fenomen koji se zove “fenomen nulte cijene” koji označava da potrošači, kad vide oznaku besplatno, imaju tendenciju drugačije vrednovati neki proizvod, odnosno najčešće precijene njegovu vrijednost i podcijene eventualne nedostatke.

Tri različita statusa

Još 2008. godine to je opisao autor Dan Ariely, koji je na primjeru eksperimenata ustvrdio da potrošači, suočeni s nekoliko odabira, radije odabiru onaj proizvod koji im donosi i nešto besplatno.

Kako za Dallasnews.com piše Christopher Elliott, u pravilu postoje tri različita statusa besplatne robe od kojih su dva, zapravo, uvjetno besplatna – odnosno uopće nisu besplatni.

U pravilu postoje tri kategorije besplatnih usluga od kojih dvije zapravo uopće nisu besplatne

Antonio Guillem/Alamy/Alamy/Profimedia/Antonio Guillem/alamy/alamy/profimedia

Prvi je “besplatno uz kupovinu”, što označava situaciju u kojoj potrošač mora nešto kupiti da bi uz to dobio neku dodatnu uslugu ili vrijednost. Na primjer, platiš sobu za dvoje odraslih, a djeca odsjednu besplatno ili nešto slično, no u stvarnosti ovdje ne postoji ništa besplatno.

Druga je kategorija “besplatno uz obveze” – to je, recimo, kad, osim plaćanja, moraš još nešto učiniti da bi nešto dobio besplatno; primjerice imati status “frequent flyera” kako bi dobio mogućnost besplatnog čekiranja prtljage.

Treća je kategorija “stvarno besplatno”, što je, u pravilu, najrjeđe.

Iza hitnosti obično se krije prijevara

To je, na primjer, besplatna voda na aerodromu za koju doslovno ne moraš napraviti ništa osim uzeti je i popiti, no takve se situacije za života mogu nabrojati na prste jedne ruke.

Sad kad znamo da stvarno besplatno u pravilu ne postoji, s time na umu treba pristupati svakoj sljedećoj ponudi u kojoj će vas zasipati obećavanjem besplatnih usluga i pogodnosti.

Prije kupnje stoga treba provjeriti nudi li konkurencija možda identičnu uslugu za istu ili nižu cijenu, dolazi li ta besplatna usluga s kakvim dodatnim uvjetima i cakama, a posebno treba biti oprezan ako besplatna ponuda dolazi s pritiskom da je se plati i konzumira odmah.

Iza takvog pritiska nerijetko se kriju prijevare, a njihovi autori računaju na naše iracionalno ponašanje i činjenicu da se zbog hitnosti ne stignemo ohladiti i racionalno promisliti predstavlja li ta ponuda doista korist.

I jer bismo inače brzo shvatili – da uglavnom ne predstavlja.

Imate pitanje za Veliku škrticu?

Pišite na: [email protected]

Uključite se u Facebook grupu Velika škrtica, povežite se s najvećom zajednicom potrošača i saznajte odgovore na sva pitanja o kojima drugi šute

Velika škrtica

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/feed