18/03/2025

Putin uoči poziva s Trumpom ismijavao G7: ‘Ne vidim ih na karti!‘; Italija odbila Macronov prijedlog za primirje

Ključni događaji

– Trump i Putin danas će telefonski razgovarati o Ukrajini

– Trump: ‘Mnogi elementi konačnog sporazuma su dogovoreni‘

– Kijev testira borbene bespilotne letjelice dalekog dometa

– Macron u Berlinu sa Scholzom i Merzom

Meloni odbacila prijedlog Velike Britanije i Francuske o prekidu vatre

Talijanska premijerka Giorgia Meloni je odbacila prijedlog Velike Britanije i Francuske za mirovne snage u Ukrajini. 

Rekla je da je taj prijedlog ‘vrlo složena, riskantna i neučinkovita opcija‘.

Umjesto toga, pozvala je da se za Ukrajinu osiguraju sigurnosna jamstva slična članku 5. NATO saveza, klauzuli o međunarodnoj obrani za sve članice vojnog saveza.

Putin o G7: ‘Ne vide se na karti‘

Ruski predsjednik Vladimir Putin našalio se da članice G7 nazivaju ‘velikom sedmorkom‘.

– Zašto velike? Nije mi jasno, što je tu veliko? Gdje god pogledate, ne vidite ih na karti, rekao je Putin govoreći na poslovnom forumu, prenosi Tass.

Putin i Trump razgovarat će tek kasnije?

Iako je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov objavio da će Vladimir Putin i Donald Trump razgovarati negdje između 14 i 16 sati, čini se da dvojica predsjednika još uvijek nisu na liniji. Putin, naime, u Moskvi upravo drži govor na konferenciji poslovnih lidera, dok Trump objavljuje postove o “poremećenim sucima” na društvenim mrežama.

Novinari su zato Putina upitali je li razgovor možda odgođen.

– Nemojte slušati mojeg glasnogovornika – uzvratio im je Putin.

Putin optužuje ukrajinske saveznike da žele oslabiti i obuzdati Rusiju

Uoči današnjeg telefonskog razgovora s Donaldom Trumpom, Vladimir Putin je rekao ruskim tvrtkama da ne računaju na ponovno uspostavljanje potpuno slobodne trgovine ili kretanja kapitala ako se sankcije ublaže.

– Naši konkurenti uvijek će nas željeti oslabiti i obuzdati, rekao je.

– Čak i ako jedna strana napravi gestu i ponudi da nešto podigne ili olakša, odmah će se pronaći druga metoda za izazivanje problema, rekao je Putin.

Putin želi obustavu isporuke oružja Kijevu tijekom primirja

Ruski predsjednik Vladimir Putin poziva na prekid svih isporuka oružja Ukrajini tijekom trajanja primirja koje je predložio Donald Trump, izvijestio je Bloomberg.

Iako Rusija želi prekid svih isporuka oružja Ukrajini, minimalni je cilj prekid američke vojne pomoći, rekla su dva izvora za Bloomberg uoči današnjeg telefonskog razgovora Donalda Trumpa i Vladimira Putina.

Starmer razgovarao s Trumpom

Britanski premijer Keir Starmer razgovarao je s Donaldom Trumpom uoči razgovora američkog predsjednika s ruskim kolegom Vladimirom Putinom kasnije u utorak, rekavši mu da Ukrajinu valja dovesti u “najsnažniji mogući položaj” prije mirovnih pregovora.

Starmer je Trumpu rekao da Ukrajina mora biti dovedena u “najsnažniji mogući položaj” kako bi se osigurao “pravedan i dugotrajan mir” vezano uz rat s Rusijom.

Trump i Putin će u utorak razgovarati o planu za 30-dnevno primirje.

Nakon razgovora između Starmera i Trumpa kasno u ponedjeljak, Starmerov glasnogovornik je rekao: “Premijer je obavijestio predsjednika o svojim razgovorima s međunarodnim vođama (u sklopu) ‘koalicije voljnih‘ koji se zbio u subotu”.

“Ponovio je da svi moraju surađivati ne bi li se Ukrajinu dovelo u najsnažniji mogući položaj te osigurao pravedan i dugotrajan mir”.

Starmer je u subotu organizirao virtualan sastanak o Ukrajini s predstavnicima NATO-a, Europske unije, dvadesetak europskih zemalja, Kanade, Australije i Novog Zelanda.

Budimpešta ne podržava zaključke summita EU o Kijevu

Mađarski ministar za europske poslove Janos Boka je pri dolasku na Vijeće za opće poslove rekao da Mađarska nije u poziciji podržati zaključke summita europskih čelnika o Ukrajini u njihovom sadašnjem obliku. 

– Mislim da je vrlo malo vjerojatno da ćemo pronaći konsenzus među 27 država članica EU-a, rekao je i dodao da je vrlo vjerojatno da će se ponoviti scenarij s izvanrednog summita održanog 6. ožujka.

Dodao je da očekuje usvajanje zaključaka koji će se odnositi samo na raspravu o Ukrajini i još jednog teksta koji podržava većina zemalja članica EU.

Boka je izrazio punu potporu Mađarske mirovnoj inicijativi Donalda Trumpa. Rekao je da je to ‘najozbiljnija mirovna inicijativa koja ima potencijal u bliskoj budućnosti dati opipljive i pozitivne rezultate‘.

– Vjerujemo da je vrijeme još jednom pokazalo da je mađarsko stajalište o prekidu vatre i održivom miru bilo ispravno od samog početka, rekao je Boka.

Rusija želi na Mars s SAD-om i Muskom

Reuters izvještava da je posebni Putinov izaslanik za međunarodnu gospodarsku i investicijsku suradnju, Kiril Dimitriev, rekao da ‘Rusija vidi velike izglede za suradnju s SAD-om, uključujući i svemirski sektor, te očekuje skore razgovore s Elonom Muskom o letenju na Mars‘.

Trump razmišlja o priznanju Krima kao dijela Rusije

Trumpova administracija navodno razmatra priznavanje Krima, koji je Rusija anektirala od Ukrajine 2014., kao ruskog teritorija u budućem mirovnom sporazumu, prema novinskoj web stranici Semafor, prenosi Sky News.

Pozivajući se na dvije osobe upoznate s tim pitanjem, novinska web stranica je rekla da su američki dužnosnici također razgovarali o mogućnosti da Washington pozove Ujedinjene narode da učine isto.

Kremlj inzistira na tome da je svako pitanje o statusu Krima zatvoreno “zauvijek”, ponavljajući da je on već formalno dio Rusije.

 ‘Trump ima tehniku mafijaškog bossa‘

Analitičar Sky Newsa za sigurnost i obranu Michael Clarke je odgovorio na pitanje je li Donald Trump pametniji nego što svi misle. 

– Ima u tome logike, on voli biti nepredvidiv i voli plašiti ljude, rekao je Clarke.

– Dugujemo mu poštovanje zbog izbora za predsjednika SAD-a, ali on ima istu tehniku kao mafijaški boss. Želi da ga se boje, želi vrijeđati ljude u svojoj blizini kako bi pokazao koliko je moćan, kaže Clarke.

Dodaje da Trump moć vidi kao “osobnu stvar” i da je “ne vidi kao institucionalnu”.

– Moć je on, Trump, a nije predsjedništvo kao takvo, rekao je Clarke.

Zelenski: Svaki dan je pitanje ljudskih života

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da je Putin taj koji nastavlja ‘razvlačiti ovaj rat‘.

– Putin već tjedan dana ne može izgovoriti ‘da‘ prijedlogu o prekidu vatre, kaže Zelenski.

Dodaje da se američki prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre odnosi na spašavanje života, dopuštanje diplomatima da rade na osiguravanju sigurnosti i trajnog mira te da je to prijedlog koji Rusija ignorira.

– Svaki dan u ratu pitanje je ljudskih života, napisao je Zelenski na X-u.

Tomorrow marks one week since the U.S. proposal for a ceasefire in the sky, at sea, and on the front lines has been on the table. The implementation of this proposal could have begun long ago. Every day in wartime is a matter of human lives.Now, almost a week later, it’s clear… pic.twitter.com/bqRbA8hf7K— Volodymyr Zelenskyy/Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) March 17, 2025

ISW: Putin djelomično uspješan u držanju prijedloga o prekidu vatre kao taoca

Otkako je Vladimir Putin dao neobvezujući odgovor na dogovor o prekidu vatre, Ukrajina i njezini saveznici su ga optužili da koristi taktiku za odgađanje mirovnog procesa.

Putin je rekao da bi svaki dogovor trebao “dovesti do dugoročnog mira i eliminirati početne uzroke” rata.

Analitičari iz Instituta za proučavanje rata rekli su da se čini da je Putin bio djelomično uspješan u držanju prijedloga o prekidu vatre kao taoca u sklopu napora da se izvuku ustupci od Trumpa tijekom razgovora.

Analitičari ISW-a objašnjavaju da je Putin odbacio jedno od glavnih načela prijedloga o prekidu vatre – da početni 30-dnevni prekid vatre prethodi službenim pregovorima o okončanju rata.

Kremlj potvrdio razgovor: Održat će se danas od 14 do 16 sati

Kremlj je potvrdio da će se razgovor Trumpa i Putina dogoditi danas poslijepodne. Dužnosnici kažu da je razgovor zakazan za vrijeme od 14 do 16 sati po zapadnoeuropskom vremenu. 

– Postoji velik broj pitanja iz normalizacije naših odnosa i ukrajinskog pitanja, o čemu će dvojica predsjednika razgovarati, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi AFP.

Umirovljeni američki general: ‘Trumpov plan je da se Ukrajina preda Rusiji‘

Bivši šef američkih snaga u Europi je rekao da je mirovni plan Donalda Trumpa ‘da se Ukrajina preda Rusiji‘.

Umirovljeni američki general Ben Hodges, koji je do 2018. bio zapovjednik kopnene vojske SAD-a u Europi, kritizirao je Trumpa zbog priklanjanja Rusiji, a kao dokaz toga navodi poniženje ukrajinskog predsjednika Zelenskog u Bijeloj kući.

– Ovo je sve samo ne mirovni plan. To je predaja. To je pritisak Sjedinjenih Država da se Ukrajina preda Rusiji. Maska je pala kada smo prije dva tjedna vidjeli debakl u Ovalnom uredu, a zatim i sve što se od tada dogodilo, rekao je Hodges.

Dodao je da nema naznaka da bi Kremlj tražio bilo kakav oblik mira, osim ako to ne znači pobjedu u njihovom cilju ostavljanja Ukrajine slomljenom. 

– Mislim da je ideja da bi Rusija ispunila bilo kakav dogovor – besmislica, dodao je, prenosi The Guardian.

Poljska i baltičke države povlače se iz konvencije o zabrani protupješačkih mina

Poljska i baltičke zemlje Litva, Latvija i Estonija povlače se iz Ottawske konvencije o zabrani protupješačkih mina, rekle su četiri zemlje, članice NATO-a, koje sve graniče s Rusijom, u zajedničkoj izjavi u utorak.

Odustajanje od sporazuma iz 1997.  zbog vojne prijetnje od susjedne Rusije, koji je ratificiralo ili mu je pristupilo više od 160 zemalja, ali ne i Rusija, omogućit će zemljama da ponovno počnu gomilati nagazne mine.

“Vojne prijetnje državama članicama NATO-a koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom značajno su porasle”, rekli su ministri obrane tih zemalja u zajedničkoj izjavi.

“Ovom odlukom šaljemo jasnu poruku: naše zemlje su spremne i mogu upotrijebiti sve potrebne mjere za obranu naših sigurnosnih potreba”, rekli su ministri obrane zemalja u zajedničkoj izjavi.

Planirano povlačenje učinjeno je kako bi se omogućila učinkovita zaštita granica regije, rekao je litavski ministar obrane Dovile Sakaliene u zasebnoj izjavi.

Finska je u prosincu rekla da također razmatra povlačenje iz međunarodnog sporazuma zbog ruske upotrebe takvog oružja u Ukrajini.

Ukrajinski ministar: Trump može postići trajni mir

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha ističe da njegova zemlja nije prepreka postizanju mira i rekao je da je spremna provesti rezultate sastanka sa SAD-om u Saudijskoj Arabiji prošlog mjeseca.

Dodao je kako se nada razjašnjenju iz današnjeg razgovora između američkog i ruskog predsjednika i izrazio potporu Trumpovoj sposobnosti da osigura pravedan i trajan mir.

Ukrajina tvrdi da je noćas uništila 63 drona

Zračne snage Kijeva priopćile su da je Rusija lansirala više od 100 bespilotnih letjelica u noćnom napadu diljem Ukrajine.

Ističu da su 63 bespilotne letjelice uništene, dok su druge 64 “lokalno izgubljene” bez uzroka štete. Misli se na bespilotne letjelice preusmjerene korištenjem elektroničkog ometanja.

Macron se sastaje sa Scholzom i Merzom u Berlinu uoči samita EU-a

Francuski predsjednik Emmanuel Macron posjetit će Berlin u utorak, samo dva dana prije samita EU-a, radi razgovora s njemačkim kancelarom u odlasku Olafom Scholzom.

Očekuje se da će se tijekom kratkog boravka Macron sastati i sa Scholzovim vjerojatnim nasljednikom, konzervativnim čelnikom Friedrichom Merzom, nakon njihova prijašnjeg sastanka u Parizu prije tri tjedna.

Očekuje se da će Macron i Scholz razgovarati o najvažnijim aktualnim temama, uključujući rat u Ukrajini i mjere za jačanje europskih obrambenih sposobnosti.

Čelnici zemalja članica EU-a trebali bi se sastati u četvrtak i petak u Bruxellesu.

Trump i Putin danas će imati ključan razgovor o Ukrajini

Američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin trebali bi telefonski razgovarati u utorak u potencijalno ključnom koraku prema zaustavljanju rata u Ukrajini, nakon tri godine ruske invazije.

Obje strane izrazile su optimizam u vezi s nedavnim razgovorima Washingtona i Moskve, ali su se složile da bi samo poziv na najvišoj razini mogao riješiti najteže nedoumice u 30-dnevnom primirju.

Ukrajina je pristala na prekid vatre, ali i Kijev i europske prijestolnice su skeptični da Putin možda odugovlači i pitaju se je li Trump spreman upotrijebiti utjecaj protiv čelnika s kojim, čini se, namjerava obnoviti veze.

“Imat ćemo vrlo važan poziv”, rekao je Trump novinarima u ponedjeljak. “Dolazimo do vrlo ključne faze.”

Trump je kasnije na svojoj mreži Truth Social dodao da su “mnogi elementi konačnog sporazuma dogovoreni, ali mnogo toga ostaje”.

“S nestrpljenjem iščekujem razgovor s predsjednikom Putinom”, rekao je.

Putin je prošlog tjedna rekao da se slaže s idejom o prekidu vatre, ali je upozorio da ima “ozbiljna pitanja” o tome kako će se ono provesti o kojima želi razgovarati s Trumpom.

Budući da je Moskva okupirala dijelove južne i istočne Ukrajine, američki su dužnosnici jasno dali do znanja da bi Ukrajina vjerojatno morala ustupiti teritorij u bilo kojem dogovoru.

Trump je u nedjelju rekao da će on i Putin razgovarati o “podjeli određene imovine”, uključujući zemljište i elektrane: očito se misli na nuklearnu elektranu Zaporižju u južnoj Ukrajini koja je pod kontrolom Moskve, najveću u Europi.

Raskol SAD-a i Ukrajine

Trumpovim povratkom u Bijelu kuću potpuno se preokrenula američka politika prema Ukrajini.

Američki predsjednik zaprepastio je svijet kada je prošli mjesec objavio da je razgovarao s Putinom, u telefonskom razgovoru koji je potkopao napore Zapada da izolira ruskog čelnika sve dok njegove snage nastavljaju s invazijom na Ukrajinu.

Od tada je rekao da je razgovarao “više puta” s ruskim čelnikom, za kojeg je u prošlosti izražavao divljenje, premda ništa nije službeno objavljeno.

Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff održao je trosatni sastanak s Putinom prošli četvrtak u Moskvi kako bi predstavio detalje zajedničkog plana prekida vatre, koji predviđa 30-dnevnu pauzu u neprijateljstvima.

Ali kako su se odnosi Washingtona s Moskvom otopili, njegove veze s Ukrajinom postale su daleko kompliciranije.

Trump je 28. veljače imao televizijski okršaj s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Ovalnom uredu, nakon čega su Sjedinjene Države privremeno obustavile milijarde dolara vojne pomoći Kijevu.

Zelenskij je kasnije popustio i pristao na plan prekida vatre i dogovor da se Sjedinjenim Državama da povlašteni pristup ukrajinskim nalazištima rijetkih minerala.

‘Prošao je kroz pakao‘

Ali Zelenski je još uvijek ljutito reagirao na Putinove nedavne izjave, optužujući ga da želi produžiti borbe kako bi poboljšao poziciju Moskve na bojnom polju.

Rusija već više od godinu dana napreduje na nekoliko područja bojišnice.

Moskva se zadnjih dana osobito hvalila izbacivanjem ukrajinskih trupa iz ruske zapadne regije Kurska – što je Kijevu bio glavni adut za pregovaranje.

Među zapadnim saveznicima raste zabrinutost da Trump daje previše Putinu ne zahtijevajući nikakve ustupke od lukavog ruskog vođe.

Trump ponavlja da želi pod svaku cijenu prekinuti krvoproliće i želi ispuniti svoje obećanje u izbornoj kampanji 2024. da će to učiniti brzo.

Prošli tjedan je rekao da bi mogao pogoditi Rusiju “razornim” ekonomskim sankcijama ako bude potrebno, ali se nada da neće trebati i da će s Putinom postići dogovor.

Američki predsjednik u međuvremenu se više puta pohvalio vezom s Putinom.

Tijekom svađe oko Zelenskog, Trump je bjesnio da je “Putin prošao kroz pakao sa mnom”, misleći na istragu tijekom njegova prvog mandata o tome je li njegova izborna kampanja 2016. bila u dosluhu s Moskvom.

Kijev testira borbene bespilotne letjelice dalekog dometa koje mogu doseći Sibir

Ukrajina je uspješno testirala borbenu bespilotnu letjelicu dometa 3000 kilometara, izvijestio je u ponedjeljak navečer predsjednik Volodimir Zelenski.

“Unapređujemo niz dalekometnih kapaciteta što će nam pomoći da zajamčimo sigurnost naše države”, rekao je Zelenski u video-snimci, izrazivši zahvalnost inženjerima i proizvođačima koji stoje iza projekta.

S ovim dometom ukrajinske bespilotne letjelice potencijalno bi mogle gađati ciljeve duboko u Sibiru.

Tijekom sastanka s vojnim čelnicima Zelenski je dobio najnovije informacije o korištenju napredne protubrodske rakete Neptun, kazavši da je Ukrajina zadovoljna rezultatima udara.

U travnju 2022. Ukrajina je potopila rusku krstaricu Moskvu svojom raketom R360 Neptun koju je sama razvila. Od tada se ukrajinsko oružje razvijalo dalje, a i domet mu je proširen.

Ukrajinski predsjednik je istaknuo hitnu potrebu za povećanjem proizvodnje.

“Moramo proizvesti više raketa, više bespilotnih letjelica, a ovaj ćemo tjedan o tome razgovarati sa svojim partnerima”, rekao je.

Istaknuo je da bi povećana proizvodnja oružja u Ukrajini, potpomognuta ulaganjima savezničkih zemalja, trebala poslužiti kao kamen temeljac novoga sigurnosnog okvira Europe. “Ovo nema alternative”, rekao je.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed