14/03/2025

Bijeli dim ili nova drama? Putin se noćas sastaje s Witkoffom – oči svijeta uprte u Moskvu, odlučuje se sudbina 4 ključne pozicije

Nakon turbulentnog tjedna kojeg je obilježio sastanak američkih i ukrajinskih izaslanstava u Džedi, u Saudijskoj Arabiji, načelno je, između Kijeva i Washingtona dogovoren plan o 30-dnevnom primirju koji će se predstaviti Moskvi. Posebni Trumpov izaslanik Steve Witkoff nalazi se u ruskoj metropoli i, kako ekskluzivno izvještava POLITICO, s predsjednikom Putinom trebao bi se sastati “u zatvorenom formatu” tijekom četvrtka navečer. U međuvremenu, ovo je ono što dosad znamo o svim početnim pregovaračkim pozicijama četiri ključna aktera. 

Ukrajinska pozicija

Ukrajina je u utorak na pregovorima u Džedi pristala na automatsko 30-dnevno primirje s Rusijom nakon što ju je Washington ucijenio tako što je prestao slati vojnu i obavještajnu pomoć. Uvjet za to je da i Rusija poštuje primirje, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski preko X-a. Zelenski ponavlja da je trajno rješenje pravedan mir – što podrazumijeva vraćanje okupiranih područja.

Right now, we have all heard from Russia Putin’s highly predictable and manipulative words in response to the idea of a ceasefire on the front lines—at this moment he is, in fact, preparing to reject it.Of course, Putin is afraid to tell President Trump directly that he wants… pic.twitter.com/SWbYwMGA46— Volodymyr Zelenskyy/Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) March 13, 2025

Nakon press konferencije Vladimira Putina u srijedu, ukrajinski je predsjednik reakciju ruskog predsjednika nazvao “manipulativnom”.  Putin se ne usuđuje američkom predsjedniku Donaldu Trumpu otvoreno reći da želi nastaviti rat, rekao je Zelenski u večernjoj videoporuci.

“I zato u Moskvi povezuju ideju primirja s takvim uvjetima da iz toga sveukupno ništa ne može proizaći ili se ništa ne može postići što je duže moguće”, ustvrdio je Zelenski.

Ukrajinski čelnik rekao je da je to trik Putina, koji bi – tvrdi Zelenski – učinio sve da odgodi ili spriječi njegovu praktičnu provedbu umjesto da kaže jasno “ne”.

Ruska pozicija

Vladimir Putin 

Handout/Afp

Moskva je prije odbijala bilo kakvo kratkoročno primirje. Ruski predsjednik Vladimir Putin ponavlja kako ne dolazi u obzir da odustanu od Krima i ostalih zauzetih ukrajinskih teritorija te traže da se Ukrajina povuče i iz preostalih dijelova četiri regije na koje Rusija polaže pravo. Rusija je predstavila SAD-u popis zahtjeva za dogovor o okončanju rata protiv Ukrajine i resetiranju odnosa s Washingtonom, objavio je u četvrtak Reuters. Na zajedničkoj press konferenciji koju je u Moskvi održao s bjeloruskim predsjednikom Lukašenkom, ruski predsjednik ustvrdio je da se trebaju ukloniti i “temeljni uzroci krize”. 

#BREAKING Vladimir Putin says Moscow “absolutely supports” 30-day ceasefire fire proposal but many nuances need to be painstakingly studied, he tells Moscow press conference. Suggests phone call w/Donald Trump. “The very idea of ending this conflict by peaceful means we support.” pic.twitter.com/cpADF3g94Q— Michael Bociurkiw (@WorldAffairsPro) March 13, 2025

Jedno od područja spora je ruska regija Kursk, rekao je Putin, gdje je Ukrajina pokrenula vojnu invaziju i zauzela dio teritorija. Iznoseći neka od svojih pitanja o tome kako bi prekid vatre funkcionirao, Putin je rekao: “Kako će se koristiti tih 30 dana primirja? Da se Ukrajina mobilizira? Ponovno naoruža? Obučava ljude? Ili ništa od toga? Zatim pitanje – kako će se to kontrolirati? Tko će izdati zapovijed da se prekinu borbe? Po koju cijenu? Tko odlučuje tko je prekršio eventualni prekid vatre na bojišnici od preko 2000 kilometara? Sva ta pitanja zahtijevaju pedantan rad s obje strane”, zaključio je Putin. 

Dosad su Rusi inzistirali na tome da Ukrajina odustane od članstva u NATO-u te da Krim i okupirani istok Ukrajine budu međunarodno priznati kao dio Rusije. Odbijaju raspoređivanje stranih trupa u Ukrajini. Rusija inzistira da je korijen rata u širenju NATO-a prema istoku.

PROČITAJTE VIŠE Svi čekaju da Putin kaže ‘ne‘: Ovo su svi scenariji Trumpove osvete!

Američka pozicija

Donald Trump volio bi ući u povijest kao mirotvorac koji zaustavlja ratove.

No, za razliku od Clintonove administracije koja je barem dvije godine ozbiljno radila na pripremama za zaustavljanje rata u BiH, u intenzivnoj suradnji s europskim saveznicima i Hrvatskom, Trump hoće mir u Ukrajini po kratkom postupku. Obustavio je vojnu pomoć Ukrajini, a potom i obavještajnu kako bi Zelenskog natjerao na primirje. Prema izjavama Trumpa i suradnika, stav je današnje američke administracije da Ukrajina treba odustati od okupiranih dijelova svojeg teritorija. Državni tajnik Marco Rubio izjavio je u ponedjeljak da u svakom mirnom sporazumu Ukrajina mora odustati od teritorija koji je Rusija zauzela od 2014. nadalje i da će u budućim razgovorima s Moskvom biti imperativ utvrditi što je Rusija spremna ustupiti. Ukratko: Amerika očekuje od Ukrajine kapitulaciju.

Ukraine demonstrated that their government is ready to take steps toward restoring durable peace and expressed readiness to accept the U.S. proposal to enact an immediate 30-day ceasefire. As a result, we will immediately lift the pause on intelligence sharing and resume security… pic.twitter.com/Eom2zhtkqI— Secretary Marco Rubio (@SecRubio) March 12, 2025

PROČITAJTE VIŠE Upravo gledamo kapitulaciju Ukrajine. Sad je sporna samo jedna točka‘

Europska pozicija

EU je jasno za Ukrajinu, nakon Trumpova sukoba sa Zelenskim obećali su intenzivnu pomoć Ukrajini i jačanje europskih obrambenih snaga. “Postizanje mira snagom zahtijeva od Ukrajine da bude u najjačoj mogućoj poziciji, s vlastitim snažnim vojnim kapacitetima”, stoji u izjavi koju je prije tjedan dana potpisalo 26 europskih čelnika, obvezujući se na još intenzivniju podršku Ukrajini. Ukrajina se ne bi mogla obraniti od bitno nadmoćnije Rusije da nije bilo zapadne vojne pomoći. “Zajedno sa svojim saveznicima Europska unija ostaje posvećena osiguranju političke, financijske, ekonomske, vojne i diplomatske pomoći Ukrajini”, obvezala se EU na summitu 7. ožujka.

Emmanuel Macron, Donald Trump i Volodimir Zelenski

Telmo Pinto/zuma Press/profimedia/Telmo Pinto/zuma Press/profimedia

Suočena s potencijalnim povlačenjem Amerike iz europske sigurnosne arhitekture, Europa je u jednoj od najvećih geopolitičkih kriza u više desetljeća, navodi Politico.

Ako Ukrajina ne dobije jasne garancije, može li prihvatiti kompromis?

Sadašnji prijedlog Washingtona zvuči kao legalizacija ruske okupacije, bez garancije da se Putin neće širiti dalje, na Moldaviju, Gruziju, možda baltičke zemlje. Mi jako želimo mir, ali trebamo sigurnosne garancije, poručuje Zelenski. Marco Rubio u utorak je rekao da su s Ukrajincima razgovarali o trajnom okončanju rata, uključujući i to “kakvu će vrstu jamstava imati za svoju dugoročnu sigurnost i prosperitet”. No, nije rekao kakva su to jamstva. Zelenski bi kao sigurnosno jamstvo htio članstvo u NATO-u, a Trump je jasno rekao da to ne dolazi u obzir.

Volodimir Zelenski

Abaca/abaca Press/profimedia/

Washington traži sporazum o korištenju ukrajinskih rudnih rezervi i smatra da je to dovoljna garancija. Trump to vidi kao učinkovito sigurnosno jamstvo, tvrdeći da bi to odvratilo Ruse od novih napada jer bi američke tvrtke bile na terenu. Kritičari ističu da je to besmisleno jer američka ekonomska prisutnost u Ukrajini nije odvratila Putina 2014. ili 2022.

Mogu li Rusi prihvatiti vojnike iz zemalja NATO-a na teritoriju Ukrajine?

To se ne čini izgledno. Osim ako Amerika ne uđe u rat i vojno porazi Rusiju.

Može li Europa prihvatiti opciju da ona nije ta koja čuva mir u Ukrajini?

Teoretski je moguće zamisliti UN-ove mirovne trupe bez prisutnosti europskih snaga ili vojnika bilo koje članice NATO-a, u slučaju postizanja mirovnog sporazuma koji bi odgovarao i Rusiji i Ukrajini. No, u ovom trenutku nije jasno kakav bi to sporazum mogao biti kad Ukrajina želi oslobađanje svojih okupiranih područja, a Rusija ne. Mirovni sporazum s ozbiljnim kompromisom između dviju strana zahtijevao bi veliku prisutnost mirovnih snaga. U BiH je, naprimjer, nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma 1995. došlo 40.000 američkih vojnika garantirati mir. Europa ne bi mogla pasivno prihvatiti bezuvjetnu kapitulaciju Ukrajine, kako to sada, čini se, traži Washington, jer bi to značilo da je Putin dobio američki blagoslov za nastavak osvajačkih pohoda.

Može li Amerika podnijeti da ne dođe do mira?

Nakon što je Rusija zauzela Krim 2014. bilo je puno pokušaja uspostave primirja između Moskve i Kijeva. Svi su propali. Donald Trump vodio je predizbornu kampanju obećavajući uspostavu mira. Trump je političar koji je spreman u jednom danu nekoliko puta promijeniti svoju odluku, kao u vezi s uvođenjem carina, a da mu to njegovi birači ne uzmu za zlo. Slično kao i s prijedlogom da uspostavi mir na Bliskom istoku tako što će raseliti dva milijuna stanovnika Gaze i tamo sagraditi turistički resort, Trump ima snažnu inicijativu, ali to zasad ne prati detaljna i ozbiljna diplomatska priprema bez koje je dugoročni mir nezamisliv.

Može li se postići mirovni sporazum ovako kako su to zamislili u Trumpovoj administraciji?

Teško. Rusija je pod međunarodnim sankcijama, ali je te sankcije nisu bacile na koljena. Država ni u trećoj godini rata nije proglasila opću mobilizaciju, nego Rusi atraktivnim plaćama privlače strane vojne plaćenike da se bore za njih. Dakle, jača strana u ratu ni s čim nije prisiljena na mir. Trump je zamislio postizanje mira tako što će Ukrajinu natjerati na kapitulaciju, no ni to mu neće poći za rukom jer europske zemlje poručuju da će pojačati pomoć Ukrajini i intenzivirati ulaganje u vlastitu obranu u slučaju da se SAD odluči vojno povući iz Europe.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed