06/03/2025

Evo kako Europska unija namjerava doći do milijardi za obranu: ‘Impresioniran sam! Rat je, ali novac i dalje teče‘

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je u utorak najavila planove za prikupljanje novih sredstava iz kojih bi glavni gradovi EU mogli povući novac za jačanje obrane dok se SAD povlače iz dugogodišnjih sigurnosnih jamstava.

Taj plan još uvijek čeka odobrenje iz prijestolnica Unije, no ako se ostvari, Komisija bi novac prikupila putem aukcija obveznica i proslijedila ga zemljama članicama za obrambene izdatke. 

Viša upraviteljica portfelja u švedskom mirovinskom fondu Alecta, Ulrika Torell, rekla je da će fond pomno razmotriti svaki novi dug EU-a.

Europska komisija (ilustracija)

Jakub Porzycki/Nurphoto Via Afp

– Ako postoji politički dogovor da se nastavi, postojat će funkcionalno tržište za financiranje ovih inicijativa. Siguran sam u to -kaže voditelj fonda za fiksne prihode Tony Persson. 

Najvažniji za EU kao zajmoprimca je kreditni rejting: osim Standard & Poor‘sa, sve glavne bonitetne kuće daju mu ocjenu AAA, smatrajući ga zapravo bezrizičnim. Od velikih ekonomija EU, samo Njemačka može parirati tome.

PROČITAJTE VIŠE Dan D u Bruxellesu: Ključno europsko pitanje visi o niti – stiže li danas povijesni dogovor? London tvrdi: ‘Ovo je scenarij iz noćne more‘

Zajedničko zaduživanje EU-a nije ništa novo, no pandemija je bila velika prekretnica u tome jer se EU mogla zadužiti i onda kada brojne članice, posebice one već visoko zadužene, to nisu mogle same. 

Do kraja prošle godine, Komisija je prikupila sredstva u vrijednosti od 330 milijardi eura za pomoć oporavku bloka, i još 100 milijardi za program kratkoročnog gubitka posla, SURE, piše POLITICO.

Dobivanje najbolje cijene

Prije toga je Komisija prikupljala oko 500 milijuna eura godišnje na tržištima. No od tada se iskoristilo dodatnih 50 milijardi eura za potporu Ukrajini i četiri milijarde za pomoć u financiranju ulaganja na Zapadnom Balkanu. 

Prije nego što je Von der Leyen ovo objavila, Komisija je priopćila da planira posuditi oko 160 milijardi eura s tržišta u 2025. godini. Tako bi bila peti najveći izdavatelj razmjenljivog duga denominiranog u eurima ove godine, no u odnosu na neke nacionalne riznice, taj dug još je zasjenjen: na primjer, Francuska i Italija ove godine planiraju izdati više od 300 milijardi eura.

Ursula von der Leyen

Nicolas Tucat/Afp

Neke fiskalno konzervativnije zemlje poput Njemačke ili Danske, uvijek su zagovarale da zaduživanje EU-a bude ograničeno u opsegu i obujmu. No dogodi li se još jedno pozamašno zajedničko zaduživanje, to bi bio veliki korak prema tome da EU postane redoviti sudionik tržišta obveznica, poput nacionalnih vlada.

Prijedlog Ursule von der Leyen je u skladu s preporukama bivšeg predsjednika Europske središnje banke, Marija Draghija. On je u posebnom izvješću o konkurentnosti za 2024. promovirao da se zajednički europski izazovi financiraju zajedničkim resursima.

Za sada se EU kao dužnik i dalje suočava s preprekama kada je riječ o dobivanju najbolje cijene za svoj dug. Još nema mjesta za njegove obveznice u indeksima državnog duga koji prate fondovi koji drže bilijune eura u imovini. Uključivanje u takve indekse učinkovito bi prisililo takve fondove da dio svog novca usmjere na dug s oznakom EU, što bi pojeftinilo posuđivanje. Također, malo je prilika za ulagače da zaštite svoj rizik.

Postoji dovoljno kapaciteta

Najviša dužnosnica Komisije za proračun, Stéphanie Riso, nije skrivala da bi voljela da zajedničke europske obveznice budu bolje uspostavljeni financijski proizvodi. Ona je ranije ove godine rekla da su ulagači u prošlosti zajedničko zaduživanje EU-a tretirali više kao dug koji su izdale agencije koje podupire vlada, a ne kao uobičajeni državni dug, prenosi POLITICO.

– Situacija se sada promijenila i to je ono što pokušavamo objasniti tržištu, kaže Riso.

PROČITAJTE VIŠE Borbeni avioni, rakete, municija, dronovi… Von der Leyen poslala pismo liderima Europe. Ovo je veliki plan za naoružavanje!

Zajednički dug bi gotovo sigurno bio jeftiniji za neke pojedinačne zemlje nego njegov nacionalni ekvivalent; međutim, veća ponuda obveznica u konačnici će povisiti troškove posudbe, bez obzira na to tko je izdavatelj.

Stefan Hofrichter, voditelj globalne ekonomije i strategije u Allianz Global Investors, smatra da će se morati platiti više pod jednakim uvjetima.

Neki ipak smatraju da još postoji dovoljno kapaciteta da se podnese bilo kakav izazov.

– Bila je financijska kriza, pa pandemija. Sada je rat, a novac i dalje teče i tržište radi. Prilično sam impresioniran tržištem, kaže Tony Persson iz Alecte.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed