Connect with us

Svijet

Trumpov posao s Ukrajinom možda i nije tako dobar

Published

on

February 28, 2025

Trumpov posao s Ukrajinom možda i nije tako dobar

Američki predsjednik Donald Trump, koji se ponosi svojim pregovaračkim vještinama, na pragu je sklapanja sporazuma koji bi Sjedinjenim Državama omogućio preferencijalni pristup ukrajinskim rijetkim mineralima, piše Politico. No naposljetku bi mogao dobiti manje od onoga što je očekivao. Procijenjene…

Američki predsjednik Donald Trump, koji se ponosi svojim pregovaračkim vještinama, na pragu je sklapanja sporazuma koji bi Sjedinjenim Državama omogućio preferencijalni pristup ukrajinskim rijetkim mineralima, piše Politico.

No naposljetku bi mogao dobiti manje od onoga što je očekivao. Procijenjene vrijednosti ukrajinskih rijetkih minerala temelje se na zastarjelim sovjetskim podacima koji nisu uzeli u obzir izvedivost i troškove njihova iskorištavanja.

Po zadnjem nacrtu sporazuma, na koji se poziva ukrajinski list Economic Pravda, Kijev bi uplatio 50 posto prihoda od državnih prirodnih resursa u fond koji bi ulagao u Ukrajinu. Zauzvrat ne bi bi dobio američka sigurnosna jamstva. SAD bi, barem na papiru, trebao jako dobro zaraditi.

Po ukrajinskom ministarstvu za prirodne resurse i okoliš, Ukrajina posjeduje oko pet posto svjetskih zaliha kritičnih rijetkih minerala uključujući grafit, litij, titanij, berilij i uranij.

Ti resursi potrebni su za baterije, radarske sustave i oklopna vozila, ključne u obrambenoj i tehnološkoj industriji, i značajno bi smanjili američko oslanjanje na kineske minerale.

U praksi, koliko zapravo Ukrajina ima minerala i dalje je misterij.

Stara škola

Premda Ukrajina tvrdi da ima više od 20.000 potvrđenih ležišta, samo oko 8000 ocijenjeno je iskoristivim. Manje od polovice njih bilo je u procesu iskorištavanja prije početka ruske invazije prije tri godine.

Procjenjene vrijednosti tih ležišta uglavnom se temelje na sovjetskim ispitivanjima provedenima većinom između 1960-ih i 1980-ih. Informacije, često nepotpune, razasute se širom zemlje i još se digitaliziraju. Većina je zapečaćena otkako je predsjednik Volodimir Zelenskij uveo ratno stanje na početku rata.

Čak i da se potvrdi postojanje vrijednih ležišta, njihovo vađenje potrajalo bi dugo i bilo bi jako skupo.

Ukrajinski geološki institut procijenio je trošak iskorištavanja deset najvećih ukrajinskih ležišta na 15 milijardi američkih dolara, uključujući izgradnju rudnika, kamenoloma i oko 20 novih postrojenja za preradu.

Jedno od tih polja je Novopoltavske, koje Ukrajinski geološki institut opisuje kao „jedno od najvećih” ležišta rijetkih minerala na svijetu. Njegov razvoj zahtijevao bi ulaganja od 300 milijuna američkih dolara. U drugom izvješću Ukrajinskog geološkog instituta tu se lokaciju opisuje kao „relativno tešku” zbog rizika od poplava i odrona.

I nisu tako rijetki

Premda rijetki minerali nisu zapravo toliko rijetki, njihovo vađenje i prerada jako su skupi jer su pomiješani s drugim mineralima u različitim koncentracijama.

Kina, koja prerađuje gotovo 90 posto rijetkih minerala u svijetu, gotovo da ima monopol nad tim korakom u dobavnom lancu, po Centru za strateške i međunarodne studije. Većina proizvođača rijetkih minerala, uključujući SAD, nema domaće znanje ili infrastrukturu koji su potrebni za pročišćavanje minerala pa se moraju oslanjati na Peking.

Razvoj infrastrukture da se to provodi u Ukrajini bi čak i uz američka ulaganja trajao godinama i to bi vjerojatno bilo manje učinkovito od slanja minerala na preradu u Kinu.

Tome treba dodati milijarde dolara za razminiranje, što bi moglo potrajati više od deset godina te za obnovu esencijalne infrastrukture za rudarski sektor, od cesta do elektrana.

Ukrajinska vlada, Svjetska banka i Europska komisija procijenili su trošak obnove Ukrajine na 524 milijardi dolara kroz idućih deset godina, što otprilike odgovara iznosu koji Trump traži kao naknadu za američku potporu Ukrajini u ratu protiv Rusije. Stvarna pomoć SAD-a od početka rata bliža je 120 milijardi dolara.

Zbog tehničkih izazova i pratećih troškova, „iskorištavanje ukrajinskih ležišta rijetkih minerala možda ne bi bilo isplativo”, zaključio je S&P Global.

I nisu dostupni

Postoji još jedna zapreka između Trumpa i ukrajinskih rudnih bogatstava – nekoliko obećavajućih ležišta nalazi se na područjima pod ruskom okupacijom.

Dva od najvećih poznatih ležišta rijetkih minerala – polja Azovske i Mazurivske – nalaze se u Donjeckoj oblasti koju drži Rusija. A polje Novopoltavske nalazi se u Zaporiškoj oblasti kojoj prijete ruski napadi.

Neka obećavajuća ležišta litija u različitim fazama razvoja – Ševčenkijevsko polje u Donjeckoj oblasti i Kruta Balka u Zaporiškoj, također su na bojišnici.

Zamjenica ukrajinskog premijera Julija Sviridenko rekla je da je Rusija okupirala ukrajinske rezerve kritičnih minerala i plina u vrijednosti od 350 milijardi američkih dolara. Vrijednost izgubljenih resursa po drugim procjenama kreće se u bilijunima dolara.

Trump bi mogao odlučiti da poveća potporu Ukrajini i pomogne joj da povrati okupirani teritorij ili prihvatiti Putinovu ponudu da kupi minerale od Rusije, uključujući one izvađene na ukrajinskom teritoriju.

To bi za Trumpa mogao biti posao stoljeća ili bi mogao završiti s nizom rudnika koji stvaraju gubitke i u koje nijedna američka tvrtka nikada neće htjeti ulagati.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

Svijet

U Moskvi spriječen atentat na Putinovog osobnog ispovjednika?; ISW objavio izvješće: ‘Evo kako Putin manipulira Trumpom‘

Published

on

By

February 28, 2025

U Moskvi spriječen atentat na Putinovog osobnog ispovjednika?; ISW objavio izvješće: ‘Evo kako Putin manipulira Trumpom‘

KLJUČNI DOGAĐAJI – Zelenski stiže u Washington potpisati sporazum o mineralima – Trump: ‘Rekao samo da je Zelenski diktator? Ne mogu to vjerovati…‘ – Rusija izvodi nezapamćene napade na Ukrajinu, oboreno 107 dronova – ISW: Putin manipulira Trumpom, dao je posebne upute medijima – SAD i Britanija p…

KLJUČNI DOGAĐAJI

– Zelenski stiže u Washington potpisati sporazum o mineralima

– Trump: ‘Rekao samo da je Zelenski diktator? Ne mogu to vjerovati…‘

– Rusija izvodi nezapamćene napade na Ukrajinu, oboreno 107 dronova

– ISW: Putin manipulira Trumpom, dao je posebne upute medijima

– SAD i Britanija pregovaraju o bilateralnom trgovinskom sporazumu

NOVO 11:25 Ruska sigurnosna služba FSB priopćila je u petak da je uhitila dvojicu crkvenih dužnosnika osumnjičenih za zavjeru za ubojstvo svećenika bliskog predsjedniku Vladimiru Putinu po nalogu ukrajinske špijunske agencije.

Iz Kijeva nisu reagirali na te optužbe.

Navodna meta bio je Tihon Ševkunov (66), kojeg ruski mediji godinama opisuju kao “Putinovog ispovjednika”. S Putinom se javno poznaje od kasnih 1990-ih, a Kremlj kaže da se njih dvojica dobro poznaju.

Kremlj je osudio navodnu zavjeru za ubojstvo.

“Jasno je da kijevski režim ne preza ni od čega”, rekao je novinarima glasnogovornik Dmitrij Peskov. “U ovom slučaju ništa nije sveto. To se još jednom potvrđuje.”

Ševkunov je 2023. godine imenovan na viši crkveni čin mitropolita Krima, ukrajinskog poluotoka koji je Rusija pripojila 2014. godine.

FSB je priopćio da je uhitio dvojicu muškaraca za koje tvrdi da ih je regrutirala ukrajinska vojna obavještajna služba na Telegramu sredinom 2024. godine. Ruski obavještajci kažu da su zaplijenili improviziranu eksplozivnu napravu i dvije lažne ukrajinske putovnice.

Jedan od muškaraca, Nikita Ivankovič, ruski je svećenik u crkvi u Moskvi. Drugi, Denis Popovič, Ukrajinac rođen u gradu Černjivciju na zapadu zemlje, radio je kao Ševkunovljev pomoćnik.

Vlasti su objavile videozapise obojice muškaraca kako priznaju zavjeru. Govorili su oklijevajući i nije jasno pod kojim su okolnostima priznanja dobivena.

Popovič je rekao da je plan bio podmetnuti bombu u rezidencijalnu zgradu Sretenjskog samostana iz 14. stoljeća u Moskvi.

Ukrajina je preuzela odgovornost za niz atentata u Rusiji od početka rata, od čega posljednji za ubojstvo Igora Kirilova, čelnika ruskih postrojbi za nuklearnu, biološku i kemijsku zaštitu, u prosincu.

11:08 Smjernice Kremlja ruskim državnim medijima o izvještavanju o nedavnim američko-ruskim sastancima ukazuju na odlučnost ruskog predsjednika Vladimira Putina da manipulira Donaldom Trumpom, tvrdi Institut za proučavanje rata (ISW). Američki thinktank citira izvješća ruske oporbene novine Verstka koja kaže da su novine dobile upute od Kremlja da stvore sliku o Trumpu kao čovjeku koji je “mudro” odgovorio na “ispruženu” ruku Kremlja.

Izvor koji redovito sudjeluje na sastancima u Kremlju s glavnim medijskim urednicima navodno je izjavio da je Kremlj rekao medijima da pokažu da je Trump “čovjek koji je potlačen u svakom pogledu, i kod kuće, i u Europi”. Istovremeno, Putin je ustvrdio da “neke zapadne elite” pokušavaju “održati nestabilnost” u svijetu i da će pokušati “ometi ili kompromitirati” američko-ruski dijalog koji je započeo.

ISW kaže da je ova tvrdnja vjerojatno pokušaj da se posvađa Trumpa s drugim američkim akterima i europskim čelnicima, manipulirajući američkim predsjednikom u tom procesu. Putin je jučer ponovno pohvalio Trumpovu administraciju, tvrdeći da prvi kontakti Rusije s administracijom “ulijevaju određene nade” i da Trumpov tim pokazuje “recipročnu odlučnost” da obnovi američko-ruske odnose.

10:24 – Ukrajinska vojska kaže da je oborila 107 od 208 bespilotnih letjelica koje je Rusija lansirala tijekom noći. Još 97 bespilotnih letjelica je “izgubljeno”, navode, referirajući se na vojnu uporabu elektroničkog ratovanja za njihovo preusmjeravanje, prenosi Sky News. 

Kijev je izvijestio o sve većem broju ruskih dronova ispaljenih na Ukrajinu u zadnje vrijeme, a predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da ih je 267 ispaljeno uoči treće godišnjice rata.

Samo u protekle tri noći, Kijev je izvijestio o 551 dronu koji je Moskva lansirala na Ukrajinu. U napadu ruske jedreće bombe na istočni ukrajinski grad Kostjantinivka, ovog tjedna ubijeno je najmanje pet ljudi, prema informacijama regionalnog guvernera.

09:29 – Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je u Washington, gdje bi se tijekom dana trebao sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i potpisati ključni sporazum o mineralima, dok Kijev radi na ponovnom dobivanju potpore SAD-a u borbi protiv ruske invazije, a Washington mijenja svoju politiku kažnjavanja Moskve.

Sporazum o mineralima ispregovaran posljednjih dana otvorio bi ogromno rudno bogatstvo Ukrajine Sjedinjenim Državama.

Ukrajina se nada da će sporazum potaknuti Trumpa da podrži napore Kijeva da vrati teritorij koji je zauzela Rusija. Dogovor bi također mogao dobiti podršku republikanaca u Kongresu za novu rundu pomoći ratom razorenoj zemlji.

Trump se posljednjih tjedana sukobio sa Zelenskijem na daljinu, kritizirajući njegovo postupanje u ratu, nazivajući ga “diktatorom” i pozivajući ga da pristane na dogovor o mineralima.

‼️🇺🇦 Zelensky has landed in Washington to sign off 50% Ukraine‘s wealth. pic.twitter.com/Mmg6rCGhiW— Spetsnaℤ 007 🇷🇺 (@Alex_Oloyede2) February 27, 2025

No tijekom zajedničke konferencije za novinare s britanskim premijerom Keirom Starmerom u četvrtak, Trump je rekao: “Jesam li to rekao? Ne mogu vjerovati da sam to rekao.”

Trump je također istaknuo da se raduje susretu sa Zelenskijem i pohvalio ukrajinsku vojsku za hrabrost.

“Vrlo naporno radimo na tome da se taj rat privede kraju. Mislim da smo dosta napredovali i mislim da ide prilično brzo”, rekao je Trump. “Ili će to biti relativno brzo ili ga uopće neće biti”, dodao je, ne navodeći pojedinosti.

Britanski premijer je kazao da su on i Trump razgovarali o planu za postizanje mira koji je “čvrst i pravedan, čijem će oblikovanju pomoći Ukrajina, koji pokreće snaga u sprečavanju Putina da se vrati po još”.

Starmer je rekao da je Britanija spremna dati vojno osoblje na terenu kao mirovne snage “jer je to jedini način na koji će mir trajati”. Trump je izbjegao Starmerovu molbu za sudjelovanje SAD-a.

Prema sporazumu koji bi Trump i Zelenskij trebali potpisati u petak, Ukrajina bi doprinijela s 50 posto “svih prihoda ostvarenih budućom monetizacijom svih relevantnih prirodnih resursa u vlasništvu ukrajinske vlade” u fond za obnovu u zajedničkom vlasništvu i upravljanju Sjedinjenih Država i Ukrajine.

U sporazumu se ne navodi o kojoj je imovini riječ, ali piše da bi ona uključivala nalazišta minerala, nafte, prirodnog plina i drugih materijala koji se mogu vaditi, kao i drugu infrastrukturu kao što su LNG terminali i luke.

08:00 Američki predsjednik Donald Trump, koji se ponosi svojim pregovaračkim vještinama, na pragu je sklapanja sporazuma koji bi Sjedinjenim Državama omogućio preferencijalni pristup ukrajinskim rijetkim mineralima, piše Politico.

No naposljetku bi mogao dobiti manje od onoga što je očekivao. Procijenjene vrijednosti ukrajinskih rijetkih minerala temelje se na zastarjelim sovjetskim podacima koji nisu uzeli u obzir izvedivost i troškove njihova iskorištavanja.

Više pročitajte OVDJE.

06:25 – Američki predsjednik Donald Trump sastaje se danas u Bijeloj kući s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. 

Trump je uoči sastanka rekao da ima puno poštovanja prema ukrajinskom predsjedniku, a na pitanje BBC-a hoće li se ispričati što ga je nazvao diktatorom, rekao je da ne vjeruje da je to rekao. Zelenskog je u razgovoru za BBC nazvao vrlo hrabrim. Trump predviđa da će današnji sastanak biti ‘jako dobar‘, a rekao je i da napori za postizanje mira napreduju prilično brzo. 

Reporter: Do you still think that President Zelensky is a dictator? Trump: “Did I say that? I can‘t believe I said that”(yes, he did, more than once) pic.twitter.com/QcnGOpOKJG— Republicans against Trump (@RpsAgainstTrump) February 27, 2025

06:20 – Sjedinjene Države i Britanija pregovaraju o bilateralnom trgovinskom sporazumu, rekao je američki predsjednik Donald Trump u četvrtak na zajedničkoj konferenciji za novinare s britanskim premijerom Keirom Starmerom, rekavši da bi takav dogovor mogao pomoći u izbjegavanju američkih carina.

“Imat ćemo sjajan trgovinski sporazum”, rekao je Trump.

“Završit ćemo s vrlo dobrim trgovinskim sporazumom za obje zemlje i radimo na tome.”

Starmer je rekao da su dvije zemlje počele raditi na novom gospodarskom sporazumu, s naprednom tehnologijom u središtu, kako bi ojačale već jake trgovinske odnose.

Trump je naglasio da bi obrisi trgovinskog sporazuma između dva saveznika mogli biti dogovoreni “vrlo brzo”, rekavši da će njegov ministar financija Scott Bessent, potpredsjednik JD Vance, ministar trgovine Howard Lutnick i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz sudjelovati u razgovorima. Rekao je da očekuje da će trgovinski dogovor biti sklopljen “prilično brzo, što je brže moguće.”

Na pitanje je li ga Starmer uvjerio da odustane od najavljenih recipročnih carina, Trump je rekao: “Pokušao je”, pohvalivši Starmerove pregovaračke vještine.

“Za vrijeme ručka je stvarno naporno radio”, rekao je.

“Mislim da bismo vrlo lako mogli završiti s pravim trgovinskim sporazumom gdje carine ne bi bile potrebne. Vidjet ćemo.”

Britanska ministrica financija Rachel Reeves izjavila je u srijedu da je uvjerena da američko-britanska trgovina i ulaganja neće biti izbačeni iz tračnica Trumpovom prijetnjom da će uzvratiti na ono što on vidi kao prepreke američkom izvozu.

“Posljednji put kad je predsjednik Trump bio u Bijeloj kući, trgovinski i investicijski tokovi između naše dvije zemlje su se povećali i imam potpuno uvjerenje da se to može ponoviti”, rekla je za Reuters u intervjuu na marginama sastanka šefova financija Grupe 20 u Južnoj Africi.

Britanija i SAD radile su na pregovorima o sporazumu o slobodnoj trgovini tijekom Trumpova prvog mandata, ali nisu dovršile taj posao.

Uvoz i izvoz roba i usluga između Britanije i SAD-a iznosio je ukupno 317 milijardi dolara u 2023. godini, kaže američki Ured za ekonomsku analizu, što Britaniju čini petim najvećim trgovinskim partnerom SAD-a nakon Kanade, Meksika, Kine i Njemačke.

Sjedinjene Države najveći su pojedinačni trgovinski partner Britanije, iako UK daleko više trguje s 27 članica Europske unije kao blokom.

Trump je ranije ovog mjeseca rekao kako misli da bi se nešto moglo “dogovoriti” s Britanijom o prijetnji carinama, dok je zvučao predanije nametanju carina zemljama EU-a.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

Continue Reading

Svijet

Starmer odgovarao na pitanje novinara, pogledajte kako ga je Trump naprasno prekinuo: ‘Dosta!‘

Published

on

By

February 28, 2025

Starmer odgovarao na pitanje novinara, pogledajte kako ga je Trump naprasno prekinuo: ‘Dosta!‘

Tijekom jučerašnje zajedničke konferencije za novinare nakon sastanka u Bijeloj kući, Donald Trump je prekinuo govor britanskog premijera Keira Starmera dok je on odgovarao na pitanje o Trumpovom navodu da će Kanada biti 51. američka država. Novinari su Starmera upitali jesu li on ili kralj Charles…

Tijekom jučerašnje zajedničke konferencije za novinare nakon sastanka u Bijeloj kući, Donald Trump je prekinuo govor britanskog premijera Keira Starmera dok je on odgovarao na pitanje o Trumpovom navodu da će Kanada biti 51. američka država.

Novinari su Starmera upitali jesu li on ili kralj Charles zabrinuti zbog Trumpove retorike. Starmer je počeo govoriti da Kanada nije spomenuta tijekom razgovora s Trumpom te je govorio o prijateljstvu Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a. 

– Mislim da pokušavate pronaći razdor između nas koji ne postoji, mi smo među najbližim narodima i imali smo odličan razgovor danas, govorio je Starmer, no uto ga je Trump prekinuo. 

– To je dosta, hvala, rekao je Trump i pozvao drugog novinara. 

Starmer: “You mentioned Canada,I think you’re trying to find a divide that doesn’t exist.”Trump: “That’s enough.”Trump seems tense around democratic leaders but perfectly comfortable with Xi, Putin, and Orbán. We all know why pic.twitter.com/fp7ciWlrHN— Republicans against Trump (@RpsAgainstTrump) February 27, 2025

Na društvenoj mreži X je profil ‘Rapid Response 47‘, stvoren za odgovor na lažne vijesti, podijelio video te situacije. 

– Predsjednik Trump je prekinuo novinara koji je htio stvoriti razdor među dvojicom čelnika, vi moroni, piše u opisu te snimke na X-u.

President Trump cut off the reporter trying to goad the two leaders into division, you morons. https://t.co/ZZTicT10xY pic.twitter.com/LpvAVyglbz— Rapid Response 47 (@RapidResponse47) February 27, 2025

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

Continue Reading

Svijet

U novoj turističkoj meki Hrvata uhićena glamurozna Tania, jedna od najtraženijih žena u Europi

Published

on

By

February 28, 2025

U novoj turističkoj meki Hrvata uhićena glamurozna Tania, jedna od najtraženijih žena u Europi

Španjolska je policija na otočju Lanzarote uhitila influencericu Taniu Gomez (32), jednu od najtraženijih žena u Europi. — — Švedske vlasti za nju traže 14 godina zatvora zbog trgovine drogom i pranja novca, javlja Olive Press. Uhićenje se dogodilo prošlog tjedna, a Gomez je na popisu Europola 5…

Španjolska je policija na otočju Lanzarote uhitila influencericu Taniu Gomez (32), jednu od najtraženijih žena u Europi. 

Detención de Tania Gómez: Fugitiva Internacional Capturada en Lanzarote#Detención #Justicia #TráficoDeDrogas #Fugitivos #Europol #Lanzarote pic.twitter.com/tp1mKjqZsk— Lancelot Medios (@LancelotMedios) February 25, 2025

Švedske vlasti za nju traže 14 godina zatvora zbog trgovine drogom i pranja novca, javlja Olive Press.

Uhićenje se dogodilo prošlog tjedna, a Gomez je na popisu Europola 50 najtraženijih osoba zbog optužbi za trgovinu drogom od ožujka 2021. godine. 

Spain: Tania Gomez, a high-profile fugitive on Europol‘s most wanted list, was arrested by the Policia Nacional in Lanzarote on February 20, 2025 according to Lancelot Digital.Gomez, born to a Swedish mother and Spanish father, has been sought since March 2021 due to her… pic.twitter.com/zV6LxS5fZ9— Crime Intel (@WorldCrimeIntel) February 27, 2025

Optužena je za djelovanje u kriminalnoj organizaciji sa sjedištem u Stockholmu koja djeluje kao ‘mjenjačnica‘ i ‘banka‘ za pranje novca za švedske bande.

Gomez je bila vlasnica dobrotvorne organizacije za spašavanje pasa HundGarin, a navodno je bila i velika ljubiteljica životinja koja je pomagala brojnim psima lutalicama.

No Europol tvrdi da je povezana i s mrežom ilegalnog posjedovanja životinja i njihovog prijevoza u inozemstvo. Protiv Gomez je postojao nalog za izručenje i vjeruje se da je na Lanzarote pobjegla kako bi se sakrila.

Potraga za njom se intenzivirala početkom veljače, kada je policijska istraga započela nakon novih informacija o tome gdje se nalazi. 

Određen joj je pritvor do okončanja ekstradicijskih postupaka.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

Continue Reading

Trending