February 27, 2025

Cure novi detalji Trumpovog sporazuma, Kijevu se i dalje slijeva ozbiljna količina oružja, veći protunapad Azova u Donjecku

Četvrtak 27. veljače ujedno je 1.100 dan intenzivnog ratovanja u Ukrajini, državi koja već preko tri godine odolijeva agresiji Ruske Federacije. Pri tome, vrijeme je ondje iznimno hladno što zadnjih dana koči ratne operacije, da bi se tek od idućeg tjedna očekivalo postupno zatopljenje. Do tada će i ukrajinska privreda biti pod redukcijama struje ne bi li se osiguralo da barem građanstvo osloncem na teško oštećenu infrastrukturu lakše podnese hladnoću (u pojedinim regijama do -15 noću).

Za to vrijeme Rusija gotovo pa slavi. Ne samo da na bojnom polju i dalje bilježe minimalne ali ustrajne pomake, već im još i više odgovara međunarodna situacija. U nedjelju 23. veljače proslavili su “Dan branitelja” iz tzv. “Specijalne vojne operacije”, bez odustajanja od onih početnih stavova s kojima su ušli u rat – za sve je kriv Zapad i neonacizam u Ukrajini, kojem će “spaliti korijenje vrućim željezom”. Pri tome, bez oklijevanja nastavljaju tvrditi i kako ratuju protiv “nehumanih ukrajinskih Oružanih snaga i stranih plaćenika” (kao da i u svojim redovima nemaju plaćenike sa svih strana svijeta), dok se njihovi vojnici “nisu ocrnili odmazdom protiv civila ili zločinima protiv čovječnosti”. Naravno, pri tome se zanemaruju dobro dokumentirana razaranja ukrajinskih gradova, učestala strijeljanja ratnih zarobljenika i višekratne scene ruskih vojnika s odrezanim glavama i udovima protivnika, baš kao iz horror-filmova. Iako 25. veljače nije bilo novog sastanka ruske delegacije s osobljem administracije iz Sjedinjenih Američkih Država – novi takav sastanak ipak je bio održan u četvrtak 27. veljače u Istanbulu. Nakon više od 6 sati razgovora nije bilo izjava za javnost, a teme su navodno bile više vezane uz jačanje diplomatskih odnosa i bilateralne odnose nego uz Ukrajinu (što je teško za vjerovati). Naravno, dobra volja za takve razgovore u Washingtonu se skupljala i glasanjima u Ujedinjenim narodima u ponedjeljak 24. veljače – kada su SAD po pitanju Ukrajine glasale s agresorom Rusijom i njenim saveznicima, a protiv svih svojih višedesetljetnih saveznika s raznih krajeva svijeta (što itekako ukazuje ne samo na stavove Washingtona prema Ukrajini, nego još i više prema donedavnom savezniku Tajvanu, koji se nalazi pod redovitim prisizanjem Kine). Dapače, dok su za rezoluciju o Ukrajini koju su predložile ostale zapadne zemlje bilo otvoreno protiv, SAD su glasale suzdržano i za svoju vlastitu rezoluciju o Ukrajini, nakon što je s nešto amandmana u Glavnoj skupštini UN ipak bila prilagođena da jasno kaže tko je Ukrajinu napao, a tko se ondje brani. No, kako Amerikance nije pokolebao posjet Emmanuela Macrona početkom tjedna, tako ih vjerojatno neće bitno protresti ni dolazak u Washington Keira Starmera, britanskog premijera, u četvrtak 27. veljače.

PROČITAJTE VIŠE Ukrajini je upravo najveći saveznik okrenuo leđa, dobili su ultimatum

Dok u Moskvi već počinju raditi planove za povratak zapadnih poduzeća koja su to tržište napustila 2022. godine, spominje se i obnova platnih sustava Mastercard i Visa, te moguće ukidanje barem dijela zapadnih sankcija. Ujedno, ponosno se istaknulo i za 2025. godinu planiranu proizvodnju oko 3.000 raketa dugog dometa te oko 7 milijuna granata – dok se oko 50 posto aktualnih ratnih potreba za granatama izgleda ipak pokriva iz savezničke Sjeverne Koreje. Dakle, očekuje se u mirovnom procesu ostvariti sve svoje ratne ciljeve, “demilitarizaciju i denacifikaciju” Ukrajine, dok se istodobno izražava nesklonost za samo prekid neprijateljstava (kao sredstvo tek privremenog hvatanja daha, kako to opisuju brojni zapadni promatrači). Kao temelj razgovora postavlja se i sklapanje “Sporazuma o nepristupanju Ukrajine NATO-u” i još “poštivanje teritorijalne realnosti” – ratom osvojenih područja, iako se proglašena ruska aneksija odnosila i na dijelove borbama zahvaćenih ukrajinskih regija koje službena Moskva ne kontrolira vojno.

Za to vrijeme, iz same Ukrajine se čulo kako je predsjednik Volodimir Zelenski spreman i odstupiti s mjesta ako bi to značilo mir u zemlji. No bitno su kompliciraniji ispali pregovori oko američkog “Sporazuma o gospodarskoj suradnji” kojim je Donald Trump želio osigurati američki pristup ukrajinskim rudnim bogatstvima, nafti i plinu, te drugim izvorima tamošnjih javnih prihoda. Dok natezanja oko točnog teksta takvog dokumenta traju još od 12. veljače – donedavno je izgledalo da u Kijevu baš i nema mnogo volje za pristajanje na takav kolonijalni odnos. Ipak, budući da pregovori i dalje traju, još je otvoreno pitanje kako će ta priča završiti. Dok SAD tu govore o nekakvom dugu od oko 350 milijardi USD (bez osnove u javno dostupnim činjenicama), iz Kijeva su čitavu pomoć sveli na malo više od 100 milijardi USD, ujedno objašnjavajući da se tu radilo o donacijama a ne zajmovima. Dodatno je tu raspravu potpalilo i istraživanje niza uglednih međunarodnih ekonomista iz skupine “Economists for Ukraine” koji su dosadašnje navode o otprilike 60 milijardi vojne pomoći SAD krenuli analizirati detaljnije ne bi li uračunavanjem amortizacije za staru opremu, kvarova i iznosa koji su stvarno dospjeli do Ukrajine (tzv. “lend-lease” sustav nije ni bio pokrenut) – došli su do ukupne cifre od oko 18,3 milijarde USD američke vojne pomoći Ukrajini uz još 32,6 milijardi proračunske podrške. Ukupno to znači oko 50,9 milijardi USD kroz tri godine, ili oko 17 milijardi godišnje – što itekako odstupa od brojki kojima SAD zadnje vrijeme mašu tražeći nadoknadu uz još i masivnu zaradu.

Iako je pritisak na Ukrajinu da potpiše dokument bez mnogo razgovora jačao iz dana u dan – s ukrajinske se strane izgleda nastavilo inzistirati na njegovoj modifikaciji. Time je zapravo ostalo kompletno nejasno kakav će se to sporazum potpisivati tijekom planiranog posjeta Zelenskog Washingtonu, u petak 28. veljače. Naime, dok SAD i dalje spominju naknadu za već poslanu pomoć te zazivaju brzi potpis i izbjegavaju spomen sigurnosnih garancija, Ukrajina kao da se sprema u Washington ići na pregovore. Pri tome, oni inzistiraju na američkim sigurnosnim garancijama kao preduvjetu ikakvog sporazuma o suradnji oko iskorištavanja svojih prirodnih bogatstava, te navode 6 konkretnih teza. Kao prvo, planiraju uspostavu Investicijskog fonda za obnovu, u zajedničkom vlasništvu i pod zajedničkim upravljanjem. Kao drugo, inzistiraju da svi resursi iz sporazuma ostaju ukrajinski i ne prenose se u tuđe vlasništvo. Kao treće, planiraju da Ukrajina spomenutom fondu doprinosi 50 posto budućih prihoda (ne i onih koji su sada već knjiženi u proračunu), dok bi (pod četvrto) SAD također doprinosile tom fondu financijski i robno. Kao peto, spomenuti fond bi se koristio isključivo za obnovu Ukrajine, uzimajući u čitavom odnosu u obzir i obveze Ukrajine u postupku europskih integracija (kao šesto). Dakle, dok se iz SAD ostavljalo dojam da je riječ samo o dolasku Zelenskog na potpisivanje sporazuma, iz ukrajinske perspektive to više liči na odlazak u SAD na pregovore.

PROČITAJTE VIŠE Ovo je najopasniji dio Trumpovog plana za Ukrajinu

Bilježeći američki interes za rudna i energetska bogatstva Ukrajine, nije čudila ni ruska ponuda upućena Washingtonu zadnjih dana – da im se na raspolaganje stave okupirani prostori Ukrajine (tvrdeći kako je ionako većina kvalitetnih zaliha već okupirana), te najavljujući potencijal za velika američka ulaganja (15 milijardi USD za proizvodnju aluminija u Krasnojarskom kraju). Naravno, poanta je tu da za ikakvo američko ulaganje u Rusiju prvo moraju biti ukinute sankcije SAD protiv Ruske Federacije, što bi samo po sebi predstavljalo veliku pobjedu za Vladimira Putina. Imajući u vidu sva ova natezanja, potpuno je nejasan smisao nekih vijesti o tome da bi i Europska unija najednom Ukrajini mogla ponuditi nekakav svoj sporazum o zajedničkom korištenju tamošnjih rudnih bogatstava – što više liči na temu ratne propagande nego na ozbiljan gospodarski prijedlog. Nadajmo se da će ta dvojba, ali i niz dodatnih pitanja oko odnosa EU i Ukrajine, biti barem donekle odgovorena 6. ožujka – za kada je predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa zakazao hitni summit zemalja članica EU s temom jačanja kako europske sigurnosti tako i dugoročne sigurnosti Ukrajine. Do tada treba registrirati i diplomatsku pljusku koju su Europskoj uniji uručili u Washingtonu 26. veljače, kada ministar vanjskih poslova SAD Marco Rubio nije našao vremena primiti visoku predstavnicu EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaju Kallas tijekom njenog posjeta Washingtonu – dok bi nekoga valjda trebale utješiti vijesti da Trump izgleda ipak ne planira biti u Moskvi 9. svibnja na proslavi Putinovog Dana pobjede na Crvenome trgu.

Za to vrijeme, procijenjene ratne štete u Ukrajini dostigle su 524 milijarde USD (od 486 milijardi procjene za 2023. godinu) – gdje je glavnina šteta u stambenom fondu zemlje (84 milijarde, uz uništenje ili oštećenje oko 13 posto ukupnog fonda), prometnom sektoru (oko 78 milijardi), energetici i rudarstvu (gotovo 68 milijardi USD), u trgovini i industriji (preko 64 milijarde USD) i poljoprivredi (preko 55 milijardi USD). Pri tome, Svjetska banka samo troškove čišćenja i zbrinjavanja ruševina procjenjuje na gotovo 13 milijardi USD. Štete bi bile i veće da Ukrajina, prema navodima predsjednika Zelenskog, lani nije uspjela ukupno proizvesti oko 2,2 milijuna FPV dronova, oko 100.000 bespilotnih letjelica dugog dometa te 154 vlastita topnička sustava. Sve to je navodno bilo financirano 30 posto iz SAD, 30 posto iz Europe i 40 posto iz same Ukrajine – što su omjeri koji će se vjerojatno bitnije mijenjati radi promjena u politici Sjedinjenih Država prema Ukrajini i ruskoj agresiji.

Međunarodna pomoć

Osim vojne pomoći iz Litve (javno prikupljanje novaca za bespilotne letjelice tijekom veljače), a onda 19. veljače i pošiljka kamiona, termovizijske opreme i druge robe u vrijednosti 80 milijuna eura, iz Latvije se čulo o naručivanju proizvodnje novih oklopnjaka Patria 6*6 za Ukrajinu koji bi se trebali početi isporučivati krajem godine. Uz to, Estonija je poslala 10.000 komada topničkog streljiva i 750.000 paketa hrane, što bi uskoro trebalo biti nadopunjeno i domaćim vojnim proizvodima do vrijednosti od preko 100 milijuna eura. Na to se sredinom mjeseca nadovezala i donacija 25 oklopnjaka YPR iz Nizozemske, kao i objave paketa vojne pomoći iz Velike Britanije (novih 150 milijuna funti za topništvo, oklopništvo, razne rakete i streljivo te bespilotne letjelice). Zatim se čulo i o 1,2 milijarde kruna (oko 102,6 milijuna eura) iz Norveške za protuzračnu obranu, te nastavku čeških napora za međunarodnom kupovinom topničkog streljiva (kojeg je do sada tim kanalom isporučeno oko 1,5 milijuna komada). Dodatno, prije desetak dana se čulo i o dodatnoj pomoći iz Njemačke – 179 MRAP vozila, streljivo za oklopnjake Marder i tenkove Leopard, rakete za sustav IRIS-T, dodatne samohodne haubice, dronove i ručno naoružanje – dok je u zraku ostao visiti zajednički paket naoružanja u organizaciji Europske unije (kako izgleda, barem privremeno zaustavljen iz Mađarske). Jednako se tako 20. veljače čulo o barem privremenim obustavama prodaje oružja iz SAD – bez obzira na to što su ti poslovi bili ugovoreni i plaćeni prije dolaska na vlast Donalda Trumpa – što zapravo i ne čudi kad imamo na umu kaos koji zadnje vrijeme vlada u Washingtonu po pitanju vanjske politike, državnih plaćanja i općenito ostvarenja poslova za koje je upitno sviđaju li se Trumpu ili ne. Među ostalim, tako navodno kasni i isporuka borbenih aviona F-35 za Belgiju, zbog čega se onda otegla i donacija starih F-16 iz te države u Ukrajinu.

Ipak, do sredine ovog mjeseca moglo se čuti o dovršetku isporuke 100 popravljenih starih oklopnjaka BTR-60 iz Bugarske za ukrajinsku 156. brigadu, dok je i iz Poljske stigla najava 46. paketa vojne pomoći u vrijednosti oko 200 milijuna eura. Među ostalim, tu bi trebalo biti sadržano i dodatnih oko 5.000 komada terminala za sustav satelitske komunikacije Starlink (kojih je do kraja 2024. iz Poljske isporučeno preko 24,4 tisuće na privremeno korištenje Ukrajini, pri čemu Poljska snosi sve operativne troškove – oko 29 milijuna eura u 2024. i planiranih oko 44,9 milijuna eura u 2025. godini). Ovoga tjedna se na to nadovezala i najava paketa protuzračne obrane vrijednog oko 113 milijuna USD iz Švedske (sustavi Robot 70 i Tridon Mk2), te dodatnih oko 285 milijuna USD iz Danske (razno streljivo te oružje za opremanje ukrajinske brigade u suradnji država sjeverne Europe i Baltika). Jednako tako, Kanada se obvezala isporučiti još 25 oklopnjaka Lav 3 i simulatora za borbene avione F-16, uz dodatno streljivo, bespilotne letjelice i komplete prve pomoći – a iz inače pacifističke Irske se čulo o donaciji nekoliko radara Giraffe za jačanje ukrajinske protuzračne obrane.

Stanje na bojištima – ruska regija Kursk

Iako zadnjih dana generalno govorimo o vidljivom zamiranju borbenih aktivnosti, taj je dojam relativan. Ne samo što su pojedini dani i dalje zapravo obilježeni spomenom velikog broja okršaja i brojne uništene tehnike (manje nego je bio standard zadnja 4 mjeseca, koji su bili općenito iznad uobičajenoga) – već se u ruskoj regiji Kursk čulo i tvrdnje o relativno bitnim pomacima bojišnice. Pri tome, glavne vijesti i dalje dolaze s bojišta na jugozapadu, zapadu i sjeverozapadu ruske regije Kursk, uz nastavak žestokih borbi i na jugoistoku (prilazi samom okupiranom gradu Sudža). Kako izgleda, riječ je o nastavku ruskog pritiska koji polagano potiskuje ukrajinske snage, smanjuje opći okupirani prostor, a onda i otežava ukrajinsku obranu preostalih dijelova te ukupne okupirane zone na jugozapadu ruske regije Kursk.

Kada se govori o zapadnom rubu ukrajinske okupirane zone, riječ je o fronti oslonjenoj na rijeku Loknja – gdje su obrambeni položaji Ukrajinaca donedavno obuhvaćali sela Sverdlikovo, Lebedevka, Loknja, Nikoljskij, Viktorovka, Malaja Loknja, Staraja Soročina i Novaja Soročina, gledano od granice prema sjeveru. Budući je južno selo Sverdlikovo postupno prešlo u ruske ruke do 17. veljače (Ukrajinci su to priznali 20. veljače, uz nastavak borbi i pokušaje protunapada do početka ovog tjedna), ruski se pritisak prenio sjevernije. Ne samo da je 26. veljače registriran ruski pristup selu Lebedevka (navodno borbe u naselju), već se spominje i kompletno rusko izbijanje na tok rijeke Loknje – s redovitim okršajima uz tamošnja naselja Loknja te Nikoljskij. Sličan se pritisak bilježi i na sjeverozapadnom rubu ukrajinske okupirane zone – s posebnim naglaskom na naselje Novaja Soročina, sa zapada ali i sjevera.

PROČITAJTE VIŠE Trump i Zelenski najavili veliki dogovor

Naime, dok duže nije bilo vijesti o stanju u zoni sjevernije od sela Novaja Soročina (oko 18 km sjeverno od granice s Ukrajinom) – u utorak 25. veljače moglo se registrirati ruske snage u selu Pogrebki, koje je onda u srijedu 26. veljače i službeno bilo proglašeno “oslobođenim”, baš kao i oko par stotina metara južnije smješteno selo Orlovka (dok se i dalje navode okršaji u tek malo istočnijem naselju Marjevka). Jednako tako, ruski izvori spominju pomak i oko 2,3 km sjeveroistočno od okupiranog sela Malaja Loknja – čime bi se pojačao i taj dodatni pravac ruskog pritiska na čitav preostali dio ukrajinskog sjevernog ruba okupirane zone. Ništa manje dinamično nije bilo i na jugoistočnom rubu ove okupirane zone – gdje se čuje o pritisku s istoka i jugoistoka. Istočno od okupiranog grada Sudža ruske su snage navodno uspjele izvesti primicanje iz smjera sela Ruskaja Konopeljka pa sve na prilaze okupiranih naselja Mirnij i Bondarevka – dok se jugoistočno utvrdilo položaje oko 22. veljače nanovo “oslobođenog” sela Čerkaskaja Konopeljka. Sad su ti prilazi gradu Sudža poprište borbi, baš kao i obližnje naselje Mahnovka – jednako kao i mjesta samo nekoliko kilometara dalje na jugoistok, na samom rubu ukrajinske okupirane zone (Kurilovka i Guevo na zapadnoj strani rijeke Psjol).

Pri tome, napomenimo da je čitava ta od Ukrajine okupirana zona i nadalje na meti redovitih te vrlo žestokih zračnih i topničkih napada (posebno grad Sudža i njegova neposredna okolica), dok i ruski dronovi sada bez problema pokrivaju cjelinu tog relativno kompaktnog bojišta. Nažalost, Ruska Federacija tek polagano postavlja temelje za sustavnu evakuaciju svojih civila koji su ostali na okupiranom prostoru (preko ukrajinske regije Sumi u Bjelorusiju).

Stanje na bojištima – Ukrajina

Uz brojne zračne napade na mjesta sjeverne i sjeveroistočne Ukrajine (posebno u zaleđu bojišta u pograničnoj ruskoj regiji Kursk), bilježilo se relativno malo kopnenih okršaja na sjeveru ukrajinske regije Harkiv (kod ukrajinskog uporišta Lipci i u gradu Vovčansku). Bitno je intenzivnije bilo oko 70 km jugoistočno, na rijeci Oskil sjeverno od Kupjanska. Ondje se nastavljaju borbe s ruskim snagama koje prelaze zamrznutu rijeku Oskil, kako (1) na krajnjem sjeveru, uz granicu s Rusijom (kod mjesta Topoli koje su Rusi 24. veljače službeno proglasili okupiranim, te oko 6 km jugozapadno kod sela Kamjanka uz Oskil), tako i (2) oko 18 km južnije po toku rijeke Oskil. Ondje je opsežan ruski mostobran zadnjih dana pod ukrajinskim protunapadima – tako da se čulo o borbama kod sela Figolivka (Rusi proglasili zauzetim 17. veljače), na zapadnim prilazima naselju Dvorična (okupacija službeno objavljena još 27. siječnja), kao i jugozapadno oko sela Zapadne (službeno objavljena okupacija 22. siječnja). U svim tim lokacijama su ruski izvori 26. veljače govorili o određenim terenskim napredovanjima, što ukrajinska strana ne priznaje. Jednako tako, nastavljene su i intenzivne borbe sjeverno i sjeverozapadno od ukrajinskog grada Kupjanska – kod Monačinivke, Male Šapkivke i Kindrašivke, uz spomen borbi i oko sela Kalinovo (službeno proglašeno okupiranim još 13. siječnja). Sve to itekako ugrožava ukrajinsko logističko središte Kupjansk koji je istodobno pod napadima sa sjeveroistoka – no tu izgleda obrana bitno bolje odolijeva nastojanjima agresora. Dapače, čitava zona preko rijeke Oskil, u ukrajinskoj enklavi istočno od Kupjanska, zadnjih je dana bila bitno mirnija, uz tek povremeni spomen borbi u Petropavlivki. Ponešto južnije, ustrajno se spominje ruske napade po ukrajinskim položajima od Oskila na jugoistok (kod sela Zagrizove i Nova Krugljakivka), a onda i južnije kod sela Zeleni Gaj i Kopanki, Grekivka, te još južnije kod Katerinivke, sada navodno okupirane Novoljubivke i obližnjeg ukrajinskog sela Zelena Dolina. Napomenimo da su dalje niz rijeku Žerebec vođene i borbe kod sela Kolodjazi te na prilazima 18. veljače okupiranoj Jampolivki i ukrajinskom uporištu Torske (sve bez vijesti o promjenama tijeka bojišnice).

PROČITAJTE VIŠE Vedrana Pribičević: Trumpova ekonomska politika već se pokazuje kao promašaj

Usprkos nejasnim vijestima koje dolaze iz borbene zone južno od rijeke Siverski Donjec, izgleda da su ondje nastavljene borbe oko Bilogorivke (jednako kao i u njenom zaleđu, kod Grigorivke na rijeci Siverski Donjec). Pri tome, baš kao što su ruski službeni izvori još 20. svibnja prošle godine objavili okupaciju ovog naselja – i slične neslužbene tvrdnje krajem ovog tjedna izgledaju jednako krivo. Uz to, borbe su nastavljene i kod uvelike razrušenog naselja Verhnokamjanske (Rusi ga oglasili okupiranim lani 2. listopada), kod Ivano-Darivke (po Rusima okupirana od lanjskog 23. srpnja), te na prilazima ukrajinskom gradu Siversku. Dalje na jugozapad, kod Časiv Jara, opet se spominju borbe kod sjevernog prigradskog sela Novomarkove, ali i u samome gradu. Ondje su navodno jurišne skupine agresora uspjele izaći iz prostora okupirane tvornice vatrostalnih proizvoda, te zauzeti i nekoliko nedalekih visokih zgrada, pomaknuvši se bliže centru grada (čiju većinu već drže). Jednako tako, bilježio se i prilazak ruskih snaga južnom prigradskom selu Stupočki s istoka i jugoistoka, u ponedjeljak te utorak, 24. i 25. veljače. Nažalost, to će polagano otežati i obranu jugozapada samog Časiv Jara. Za razliku od svega toga, borbena situacija oko grada Torecka, smještenog 22 km južno od Časiv Jara, i nadalje je prilično nejasna. Rusi to mjesto od početka veljače smatraju okupiranim, doveli su dodatna pojačanja, a ipak navode redovite ukrajinske upade i otežano “čišćenje” zauzetog terena. S druge strane, Ukrajinci i nadalje redovito spominju okršaje sjeverno od grada (selo Diliivka), kao i na rubnim dijelovima grada (četvrt Krimske, gdje je 25. veljače bilježen i veći protunapad kroz urbani prostor), te u pojedinim lokalitetima po sjeverozapadnom rubu izgleda uvelike okupiranog grada. Još je manje jasna situacija jugozapadno od Torecka. Ondje se izgleda još drži ukrajinska sela Šćerbinivka i nije jasno koliko su točni navodi o okupaciji većine tog naselja. Dapače, navodno je zadnjih dana upravo to bio prostor većeg protunapada ukrajinske 12. brigade Azov, a branitelji su 26. veljače opet bili geolocirani i na rubovima južnog prigradskog naselja Torecka zvanog Zabalka (koje se već duže vodilo okupiranim).

Dok u nastavku i nadalje stoje ukrajinske obrambene linije između Torecka i Pokrovska, opet ima vijesti o borbama oko okupiranog sela Vozdviženka, sjeveroistočno od Pokrovska. Ondje su agresori opet napadali sjevernije ukrajinsko selo Tarasivka, a registrirane su i borbe prema naselju Nova Poltavka (preko tamošnje trase strateški važne prometnice T-0504, Pokrovsk-Kostjantinivka), kao i zapadno kod Novotorecke i Miroljubivke. Nastavile su se borbe i na istočnim te jugoistočnim prilazima Pokrovsku (Promin), uz naznake gomilanja snaga agresora i pojačano izviđanje bojišta. Ujedno, jugozapadno od Pokrovska bilježe se ruski napadi sjeverno od okupiranog sela Ševčenko, a agresori izgleda pokušavaju vratiti i prostore oko nedavno oslobođenog sela Pišćane (okršaji oko sjevernijih sela Zvirove i Leontoviči). Ujedno, dodatan ukrajinski protunapad bilježilo se 26. veljače u prostoru sela Kotline (koje je sada izgleda većinom oslobođeno). Nažalost, samo malo dalje na jugozapad i jug nastavljene su borbe oko mjesta Udačne, Uspenivka (spomenut manji ukrajinski protunapad u naselju) i Novooleksandrivka, baš kao i na prilazima selu Nadiivka (Rusi 21. veljače proglasili okupiranim, do 25. veljače navodno ojačani i okolni položaji), te južnije oko okupiranog sela Sribne (kod sela Preobraženka, Zaporižje te Troicke).

Jugoistok ukrajinskog bojišta

Desetak kilometara južno od sela Sribne privodi se kraju rusko urušavanje ukrajinskog izboja fronte prema istoku, u smjeru okupiranog grada Kurahove. Do srijede 26. veljače bilježe se ruske snage u brojnim dijelovima sela Andriivka na sjevernoj strani ostataka ovog izboja, a borbe su nastavljene i južnije – kako u Konstatinopilu (kod kojeg se bilježilo i ukrajinske protunapade), tako i 3 km istočnije na prilazima selu Ulakli, koje su Rusi 23. veljače proglasili okupiranim. Ne bi čudilo da je time glavnina ukrajinskih snaga ipak izvela povlačenje u Konstantinopil, kojeg će nastojati braniti ne bi li usporili općenito urušavanje fronte u široj tamošnjoj zoni.

Ništa mirnije nije bilo ni na fronti dužine oko 20 km jugozapadno od spomenutog ukrajinskog uporišta Konstantinopil, gdje se nastoji braniti ostatak ukrajinskog dijela Donjecke oblasti. Tu se opet redovito spominje okršaje kod ukrajinskih uporišta Rozliv i Bahatir, te na prilazima okupiranom selu Rozdoljne. Posebno žestoko sjeverno od 27. siječnja okupiranog ukrajinskog grada Velika Novosilka – oko okupiranog sela Novoočeretuvate – kako sjeverno prema naselju Dniproenergija na rijeci Mokri Jali, tako i sjeverozapadno prema selu Skudne. Slično se bilježilo i napredovanje agresora od okupirane Velike Novosilke na sjeverozapad, prema ukrajinskim naseljima Burlacke i Priviljne. Konačno, nastavljen je i niz manjih okršaja u regiji Zaporižje – na prilazima ukrajinskom uporištu Gulajpole, te oko Orihiva (Novodanilivka i Novoandriivka), te na prilazima negdašnjem toku Dnjepra (kod sela Mali Šćerbaki i Pjatihatki) – što sve ipak nije dovelo do vidljivih pomaka bojišnice.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

February 27, 2025

Starmer se trsio pridobiti Trumpa, ovaj mu obećao ‘sjajan sporazum‘ pa najavio udar na tri zemlje: ‘Dižemo carine!‘

Ključni događaji:

– Donald Trump odbacio zahtjev britanskog premijera Keira Starmera za dodatnu vojnu podršku

– Putin upozorio zapadne elite da ne ometaju normalizaciju odnosa između Rusije i SAD-a

– Ruski i američki diplomati pregovarali su u Turskoj o obnovi normalnih odnosa

– Sjeverna Koreja rasporedila je dodatne trupe u Rusiji

– Trump izjavio da Ukrajina “može zaboraviti” na ulazak u NATO

– Volodimir Zelenski posjetit će Bijelu kuću

– Rusija je odbacila mogućnost teritorijalnih ustupaka Ukrajini

NOVO 22:58 – Sjedinjene Države i Britanija pregovaraju o bilateralnom trgovinskom sporazumu, rekao je američki predsjednik Donald Trump u četvrtak na zajedničkoj konferenciji za novinare s britanskim premijerom Keirom Starmerom, rekavši da bi takav dogovor mogao pomoći u izbjegavanju američkih carina.

“Imat ćemo sjajan trgovinski sporazum”, rekao je Trump. “Završit ćemo s vrlo dobrim trgovinskim sporazumom za obje zemlje i radimo na tome.”

Starmer je rekao da su dvije zemlje počele raditi na novom gospodarskom sporazumu, s naprednom tehnologijom u središtu, kako bi ojačale već jake trgovinske odnose.

Trump je naglasio da bi obrisi trgovinskog sporazuma između dva saveznika mogli biti dogovoreni “vrlo brzo”, rekavši da će njegov ministar financija Scott Bessent, potpredsjednik JD Vance, ministar trgovine Howard Lutnick i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz sudjelovati u razgovorima. Rekao je da očekuje da će trgovinski dogovor biti sklopljen “prilično brzo, što je brže moguće.”

Na pitanje je li ga Starmer uvjerio da odustane od najavljenih recipročnih carina, Trump je rekao: “Pokušao je”, pohvalivši Starmerove pregovaračke vještine.

“Za vrijeme ručka je stvarno naporno radio”, rekao je. “Mislim da bismo vrlo lako mogli završiti s pravim trgovinskim sporazumom gdje carine ne bi bile potrebne. Vidjet ćemo.”

Britanska ministrica financija Rachel Reeves izjavila je u srijedu da je uvjerena da američko-britanska trgovina i ulaganja neće biti izbačeni iz tračnica Trumpovom prijetnjom da će uzvratiti na ono što on vidi kao prepreke američkom izvozu.

“Posljednji put kad je predsjednik Trump bio u Bijeloj kući, trgovinski i investicijski tokovi između naše dvije zemlje su se povećali i imam potpuno uvjerenje da se to može ponoviti”, rekla je za Reuters u intervjuu na marginama sastanka šefova financija Grupe 20 u Južnoj Africi.

Britanija i SAD radile su na pregovorima o sporazumu o slobodnoj trgovini tijekom Trumpova prvog mandata, ali nisu dovršile taj posao.

Uvoz i izvoz roba i usluga između Britanije i SAD-a iznosio je ukupno 317 milijardi dolara u 2023. godini, kaže američki Ured za ekonomsku analizu, što Britaniju čini petim najvećim trgovinskim partnerom SAD-a nakon Kanade, Meksika, Kine i Njemačke.

Sjedinjene Države najveći su pojedinačni trgovinski partner Britanije, iako UK daleko više trguje s 27 članica Europske unije kao blokom.

Trump je ranije ovog mjeseca rekao kako misli da bi se nešto moglo “dogovoriti” s Britanijom o prijetnji carinama, dok je zvučao predanije nametanju carina zemljama EU-a.

22:50 – Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je najavio da će njegove predložene carine od 25 posto na robu iz Meksika i Kanade stupiti na snagu 4. ožujka, s dodatnih 10 posto carine na kineski uvoz, zbog nastavka dotoka smrtonosnih droga u SAD iz tih zemalja.

Trump je rekao da će nove carine na kineski uvoz biti dodatak na ranije uvedenu carinu od 10 posto od 4. veljače, što će rezultirati ukupnom carinom od 20 posto na kinesku robu.

U objavi na svojoj platformi Truth Social naveo je da smrtonosni opioid fentanil i dalje ulazi u SAD u “vrlo visokim i neprihvatljivim razinama”.

Trump je rekao da se odlučio na carine jer njegova administracija smatra da nije postignut dovoljan napredak u suzbijanju krijumčarenja fentanila u SAD. “Migracije smo stavili pod kontrolu, ali i dalje imamo ozbiljnu zabrinutost zbog broja smrti povezanih s fentanilom”, rekao je dužnosnik Bijele kuće za Reuters.

Meksiko će SAD-u izručiti narkobosa Rafaela Caru Quintera, osuđenog 1985. godine za ubojstvo agenta američke Uprave za suzbijanje droga (DEA), koji je pušten na slobodu 2013., kada se vratio krijumčarenju.

Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u 2023. godini u SAD-u je od sintetskih opioida, prvenstveno fentanila, umrlo 72.776 ljudi.

21:59 – Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u četvrtak da je sporazum o mineralima s Ukrajinom sigurnosno jamstvo koje Kijev treba protiv Rusije, odbacujući molbu britanskog premijera Keira Starmera za dodatnu vojnu podršku SAD-a.

Starmer, koji se prvi put sastao s Trumpom u Bijeloj kući, nastojao je pridobiti Trumpovu naklonost, rekavši da je mir u Ukrajini postao moguć samo zahvaljujući njemu.

Prije sastanka, Starmer je naglasio da dugoročni mir u Ukrajini nije moguć bez čvrstih američkih sigurnosnih jamstava, što je Trump gotovo u potpunosti odbacio.

Trump je izrazio optimizam da bi se dogovor o primirju u Ukrajini mogao postići te da bi ruski predsjednik Vladimir Putin poštovao takav dogovor.

“Pred nama je rasprava o tome kako to može funkcionirati. Moramo osigurati da sporazum traje”, naglasio je britanski premijer.

Donald Trump i Keir Starmer 

Carl Court/Afp

Starmer je naznačio da će Britanija povećati obrambenu potrošnju te će nastojati uvjeriti američkog predsjednika da će Europa osigurati potporu i sigurnosna jamstva Kijevu ako mirovni pregovori s Rusijom budu uspješni.

U četvrtak je Putin upozorio “zapadne elite” da ne pokušavaju sabotirati normalizaciju odnosa između Rusije i Sjedinjenih Država, rekavši da će Moskva koristiti svoju diplomaciju i obavještajne službe kako bi spriječila takve pokušaje. Njegovi komentari činili su se kao prikrivena poruka Europskoj uniji i Britaniji.

Trump je od početka svog drugog mandata upozoravao na pokretanje trgovinskih ratova i obećao uvođenje carina kako neprijateljima, tako i saveznicima.

“Želimo da bilo kakav ekonomski odnos s Ujedinjenim Kraljevstvom bude temeljen na reciprocitetu i jednakim trgovinskim uvjetima”, rekao je Trumpov savjetnik.

U Ovalnom uredu, Trump se požalio na trgovinske odnose s Europskom unijom, iz koje je Britanija izašla 2020.

Donald Trump i Keir Starmer

Saul Loeb/Afp

“Naša trgovina je poštena i uravnotežena, a vi imate višak, tako da smo u različitom položaju”, rekao je Starmer. Prema podacima američke vlade, SAD ostvaruje trgovinski višak u robnoj razmjeni s Britanijom.

U međuvremenu, američki potpredsjednik JD Vance, koji je također prisustvovao sastanku, rekao je da će čelnici raspravljati o “kršenju slobode govora u Britaniji koje je utjecalo na američke tehnološke tvrtke”.

“Ujedinjeno Kraljevstvo ima slobodu govora već jako, jako dugo”, odgovorio je Starmer.

Poput Macrona, Starmer će nastojati uvjeriti Trumpa da bi brzopotezni mirovni sporazum s Rusijom, bez sudjelovanja Ukrajine ili Europe, mogao dovesti do nove nestabilnosti na kontinentu, što ne bi bilo u interesu Sjedinjenih Država.

Starmer je izjavio da je otvoren za slanje britanskih vojnika kao sigurnosna jamstva Ukrajini, ali samo uz sudjelovanje drugih europskih zemalja i “uz odgovarajuće uvjete”.

21:03 – Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u četvrtak da pregovori s Rusijom i Ukrajinom o mirovnom sporazumu napreduju, dok se u Bijeloj kući sastao s britanskim premijerom Keirom Starmerom.

Starmer je pozvao Sjedinjene Države da osiguraju sigurnosni “zaštitni mehanizam” za bilo koje europske snage koje bi mogle sudjelovati u potencijalnoj mirovnoj misiji u Ukrajini nakon zaključenja mirovnih pregovora koje je Trump intenzivirao otkako je prošlog mjeseca preuzeo dužnost.

Sjedeći uz Starmera u Ovalnom uredu, Trump je rekao da vjeruje kako bi postignuti mirovni sporazum s Rusijom mogao opstati te da ne vjeruje da bi Putin ponovno napao Ukrajinu.

“Mislim da se Rusija ponaša vrlo dobro… Mislim da smo jako napredovali u sklapanju sporazuma, ali još uvijek ga nismo postigli”, rekao je Trump, dodajući da neće raspravljati o detaljima dok se ne postigne dogovor.

Starmer je zahvalio Trumpu što je “promijenio ton razgovora i omogućio postizanje mirovnog sporazuma”.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetit će Bijelu kuću u petak, a očekuje se da će potpisati sporazum s Trumpom o ukrajinskim strateškim mineralima. Trump je izjavio da će taj sporazum predstavljati dodatnu zaštitu za Ukrajinu.

17:11 Ruski i američki timovi su u četvrtak šest sati pregovarali u Turskoj kako bi pokušali obnoviti normalno funkcioniranje njihovih veleposlanstava.

Ruska državna novinska agencija TASS je objavila da su pregovori u četvrtak, održani u rezidenciji američkog generalnog konzulata u Istanbulu, završili nakon otprilike šest sati bez priopćenja za medije.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova je kazala da se očekuje da će pregovori u Istanbulu biti prvi u nizu kontakata sa svrhom izgradnje povjerenja i uklanjanja poteškoća u bilateralnim odnosima.

Kao primjer pravosudne suradnje, ured ruskog javnog tužitelja je objavio da će Dmitrij Košelev, kojeg Moskva traži zbog sumnje da je pod prijetnjom oružjem ukrao 1,5 milijuna dolara 2014., u četvrtak biti deportiran iz Sjedinjenih Država.

Rusija i SAD su tijekom proteklog desetljeća uzajamno protjerivale diplomate i ograničavale zapošljavanje novih djelatnika u veleposlanstvima.

State Department je u četvrtak rekao da će se pregovori u četvrtak baviti pitanjima poput zapošljavanja, viza i bankarskih usluga vezanih za diplomaciju.

Američku delegaciju u Istanbulu predvodila je pomoćnica zamjenika državnog tajnika Sonata Coulter, a ruski tim Aleksandar Darčijev, čelnik odjela ministarstva vanjskih poslova za Sjevernu Ameriku.

Darčijeva se smatra favoritom za idućeg ruskog veleposlanika u Sjedinjenim Državama, dužnost koju trenutno nitko ne obavlja.

 15:55 – Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin rekao je u četvrtak da mu pregovori između njegove zemlje i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) koji su se zadnjih nekoliko dana događali u Turskoj daju “nadu” da se “problemi” poput rata u Ukrajini mogu riješiti. “Prvi kontakti s (administracijom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa) daju neku nadu. Postoji obostrana želja da se naši diplomatski odnosi obnove”, rekao je ruski predsjednik tijekom sastanka sa Saveznom sigurnosnom službom Ruske Federacije.

Putin je rekao da “Zapadne elite” pokušavaju omesti nove razgovore koje vode Washington i Moskva. “Znamo da nisu svi sretni zbog obnove naših odnosa. Neke Zapadne elite još uvijek žele destabilizirati svijet. Te će sile omesti dijalog koji je započet”, rekao je Putin. “Moramo koristiti diplomaciju i sve druge alate kako se to ne bi dogodilo”, dodao je ruski predsjednik te ustvrdio da se Zapad “urušava iznutra”. Rekao je i da se mnoge zemlje sa Zapada muče s ekonomskim problemima.

BBC je u četvrtak u ranim popodnevnim satima napisao da su se pregovori između ruskih i američkih delegacija završeni. Trajali su više od šest sati.

Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije Maria Zaharova rekla je da će ti pregovori ponovno zbližiti Moskvu i Washington te im pomoći da nadiđu nesuglasice. Ruski i američki izaslanici pokušat će u Istanbulu ukloniti probleme iz odnosa dvaju zemalja. Zaharova je rekla da će dijalog osnažiti “mjere za izgradnju povjerenja”.

12:00 – U Kremlju su danas jasno rekli da ne misle Ukrajini vratiti ni komadić teritorija koji su osvojili, a glasnogovornik ruskog čelnika Dmitrij Peskov sugerirao je da će se Rusija boriti sve dok ne osvoji oblasti Donbas, Luhansk, Herson i Zaporižje.

– To su teritoriji koji su postali dijelovi Rusije, uključeni su u ustav naše zemlje i neotuđivi su dio Rusije. To je činjenica koja se apsolutno ne može negirati. O tome ne želimo ni raspravljati- rekao je na dnevnom brifingu za novinare.

Problem je što Moskva nema pod kontrolom niti jednu od te četiri regije i Peskovljeve izjave samo potvrđuju da rat vjerovatno neće biti gotov dok ih Rusija ne stavi pod svoju kontrolu.

Sličnu stvar je rekao je ranije i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

On je odbacio teritorijalne ustupke Ukrajini još uoči nedavnih razgovora s timom američkog predsjednika Donalda Trumpa u Saudijskoj Arabiji, gdje je predvodio rusko izaslanstvo. “Teritorijalne ustupke onome što se sada zove Ukrajina učinilo je sovjetsko vodstvo tijekom formiranja SSSR-a”, rekao je Lavrov.

Ruski šef diplomacije odbacio je i ideju o zamrzavanju trenutačnih linija bojišnice. Umjesto toga, pojačao je narativ Moskve da cijela Donecka, Luhanska, Hersonska i Zaporiška oblast “pripadaju” Rusiji.

Američki predsjednik u srijedu je izjavio da će Vladimir Putin morati napraviti neke ustupke u dogovoru za okončanje rata u Ukrajini, no nije precizirao na što točno misli.

10:43 – Razgovori Rusa i Amerikanaca o radu diplomatskih misija započeli su u četvrtak ujutro u Istanbulu, u kontekstu sve većeg približavanja Moskve i Washingtona nakon izražavanja želje za rješavanjem sukoba u Ukrajini.

Ovaj sastanak iza zatvorenih vrata, koji predvode ruski i američki diplomati u rezidenciji američkog generalnog konzula, drugi je susret predstavnika dviju sila, nakon onog održanog 18. veljače u Saudijskoj Arabiji.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je kratku snimku dolaska ruske delegacije u crnom kombiju.

Prvi rusko-američki razgovori od početka sukoba u Ukrajini u veljači 2022. uslijedili su nekoliko dana nakon telefonskog razgovora Vladimira Putina i Donalda Trumpa, kojim je prekinuta politika izolacije koju su Washington i Zapad provodili tri godine.

#BREAKING: Talks between Russia and US in Istanbul have been underway for over two hours, could last up to five hoursRussian Foreign Minister Sergey Lavrov stated that discussions focus on diplomatic missions and issues left behind by the Biden administrationHowever, the… pic.twitter.com/Jydbtznb1M— upuknews (@upuknews1) February 27, 2025

U tom procesu, Rusi i Amerikanci rekli su da žele revidirati svoje bilateralne odnose, zbog čega Kijev i europski saveznici strahuju da će biti ostavljeni po strani u rješavanju sukoba u Ukrajini.

Nakon razgovora, Sergej Lavrov i njegov američki kolega Marco Rubio rekli su da žele vratiti normalno funkcioniranje veleposlanstava i konzulata, nakon višegodišnjeg protjerivanja predstavnika u međusobnim diplomatskim misijama.

Osim ove teme, Moskva i Washington priopćili su da rade na ponovnom uspostavljanju gospodarske i energetske suradnje, posebice na Arktiku i u svemiru.

10:22 – Ruska delegacija stigla je jutros u rezidenciju američkog generalnog konzula u Istanbulu na razgovore o radu njihovih veleposlanstava u Moskvi i Washingtonu.

Američki State Department rekao je da razgovori, koje će voditi službenici na radnoj razini, neće uključivati ​​nikakve rasprave o Ukrajini ili političkim ili sigurnosnim pitanjima.

06:57 – Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastat će se u petak u Washingtonu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom kako bi potpisali sporazum o dijeljenju mineralnih resursa Ukrajine, najavio je Trump. 

Zelenski je taj bilateralni sporazum ranije opisao kao preliminarni i rekao da želi daljnje sporazume koji uključuju američka sigurnosna jamstva za odvraćanje ponovne ruske agresije. No Trump je rekao da bi sigurnost trebala pasti na Europu.

06:28 – Britanski premijer Keir Starmer, koji će se danas sastati s Donaldom Trumpom, odbacio je rastuće napetosti između Bijele kuće i Europe oko Ukrajine, rekavši da vjeruje Trumpu.

– Imam dobar odnos s njim. sreo sam ga, razgovarao sam s njim telefonom, a ovaj odnos između naše dvije zemlje poseban je odnos s dugom poviješću, iskovan dok smo zajedno ratovali, dok smo zajedno trgovali, rekao je Starmer.

06:26 – Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će ključni dio njegovih razgovora s Donaldom Trumpom u petak biti da osiguraju da nema prekida pomoći Washingtona. 

U svom noćnom video obraćanju je ukrajinski predsjednik potvrdio da će se sastati s Trumpom.

– Za mene i za sve nas je užasno važno da se američka pomoć ne obustavi. Na putu do mira potrebna je snaga, rekao je Zelenski.

06:09 – Sjeverna Koreja rasporedila je dodatne trupe u Rusiji, ali još uvijek nije poznat razmjer kontingenta, izvijestili su južnokorejski mediji u četvrtak, pozivajući se na izvore iz tamošnje državne obavještajne agencije.

Prema navodima Reutersa, koji se poziva na južnokorejske medije, dodatni vojnici poslani su na bojišta u ruskoj regiji Kursk. Ruske snage bore se protiv ukrajinskih trupa koje su prodrle preko granice u zapadnu rusku regiju.

Ured glasnogovornika južnokorejske Nacionalne obavještajne agencije zasad nije komentirao te navode. 

Prema spomenutoj južnokorejskoj agenciji, Sjeverna Koreja rasporedila je više od 11.000 vojnika u Rusiji da se bore u ratu u Ukrajini. Ukrajina i zapadni stručnjaci ističu kako  su ruske snage također koristile i sjevernokorejsko oružje.

Inače, Sjeverna Koreja nije službeno priznala svoju vojnu potporu Rusiji u ukrajinskom ratu. 

06:05 – U napadu ukrajinskog drona, u ruskoj pograničnoj regiji Belgorod, usmrćena je jedna osoba, a jedna je ranjena, objavio je Reuters.  

Nesreća se dogodila kada je dron pao na automobil, istaknuo je regionalni guverner, rano u četvrtak. 

Guverner Vyacheslav Gladkov, pišući u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, rekao je da je muškarac ubijen u gradu Graivoron, blizu ukrajinske granice. Ozlijeđeni muškarac  prebačen je u bolnicu.

Ukrajinske snage su, u trogodišnjem sukobu, često pokretale napade na Belgorod i druga pogranična područja. 

Ukrajinci su prošlog kolovoza izvršili masovni upad u regiju Kursk i još uvijek drže dio teritorija.

06:00 – Američki predsjednik Donald Trump rekao je u srijedu, tijekom sjednice Vlade SAD-a, da Ukrajina “može zaboraviti” na ulazak u NATO.

Odgovarajući na pitanja novinara o ruskom agresorskom ratu i pristupanju Ukrajine NATO-u, Trump je kazao kako je rasprava o pridruživanju tom savezu vjerojatno razlog zašto je cijela stvar započela, vjerojatno misleći na rat u Ukrajini.

Ukrajina, koja se već tri godine uz potporu Zapada brani od ruske invazije punog opsega, dugo se nastoji pridružiti spomenutom vojnom savezu.

Rusija je u više navrata tvrdila da NATO prijeti njezinoj sigurnosti i opravdavala svoju invaziju na susjednu zemlju zbog sprječavanja Ukrajine da se pridruži savezu.

Američki potpredsjednik JD Vance istaknuo je kako je Trump “preventivno optužen” da daje ustupke Rusiji. 

Na sastanku Ukrajinske obrambene kontaktne skupine u Bruxellesu prije dva tjedna, američki ministar obrane Pete Hegseth rekao je da Trumpova administracija ne vjeruje da je članstvo Ukrajine u NATO-u realan ishod dogovorenog završetka rata.

Savez je prošle godine uvjerio Ukrajinu da je na “nepovratnom putu” prema članstvu, prema zaključnom dokumentu summita NATO-a u Washingtonu u srpnju.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

February 27, 2025

Dodik najavio donošenje entitetskog zakona: ‘Ovo je izvorni Dayton!‘; SDA; ‘Ovo je pokušaj državnog udara!‘

Srpski čelnik u BiH Milorad Dodik pozvao je na usvajanje zakona kojim bi se osporile državne institucije na teritoriju entiteta, čemu se usprotivila vodeća bošnjačka stranka SDA, a član Predsjedništva Željko Komšić poručio da se više ne može pouzdati u pomoć međunarodne zajednice u toj zemlji.

Obraćajući se zastupnicima Narodne skupštine Republike Srpske, Dodik je pojasnio da se entitetskim zakonom praktično onemogućava rad državnih pravosudnih i sigurnosnih institucija na njezinome tlu.

Po njegovim riječima, ovaj se proces priprema godinama, te da su institucije Republike Srpske u međuvremenu jačale svoje kapacitete u tom smjeru. 

Milorad Dodik 

Stringer/Afp

„Ovo je povoljna situacija za Republiku Srpsku, jer vraćamo svoj subjektivitet. Pozivam vas da bez oklijevanja usvojite ovaj zakon. Odluke Narodne skupštine su jasne – ovo nije secesija, već vraćanje na izvorni Dayton i zaštita ustavnog poretka BiH“, poručio je.

Dodao je da se neće osobno žaliti na presudu Suda BiH kojom je nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora te šest mjeseci zabrane političkog djelovanja, budući da ju je Narodna skupština već odbacila.

Najave iz Republike Srpske odmah su osudili iz vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA), nazvavši ga pokušajem državnog udara.

„Namjera da se neustavnim zakonima zabrani rad Suda i Tužiteljstva BiH, Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na teritoriju RS predstavlja pokušaj rušenja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine“, naveli su iz SDA u priopćenju.

Željko Komšić

Antonio Balic/Cropix

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić poručio je da Bosna i Hercegovina više ne može računati na pomoć međunarodne zajednice te da će domaće institucije same morati braniti odluke, čak i kada se s njima ne slažu.

„Međunarodna zajednica više ne postoji u BiH kao djelatan mehanizam. Vrijeme kada se zbog nefunkcioniranja institucija obraćalo stranim ambasadorima je prošlo. Sada moramo preuzeti odgovornost za vlastitu državu“, kazao je Komšić.

Politička kriza u BiH dodatno se produbila nakon presude protiv Dodika, koju on i vlasti RS ne priznaju, dok se istodobno zaoštrava politička retorika između ključnih aktera u zemlji.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed