February 24, 2025

Iranske vlasti planiraju preseliti svoj glavni grad u ‘izgubljeni raj‘ na jugu zemlje

Iranski predsjednik Masud Pezeškian obnovio je ideju o premještanju glavnog grada te zemlje zbog sve većih izazova s kojima se suočava sadašnji glavni grad Teheran, a kojeg muče prometne gužve, nestašice vode, loše upravljanje resursima, ekstremno onečišćenje zraka i slijeganje tla uslijed prirodnih procesa i ljudske aktivnosti, piše France24.

Pezeškian je u rujnu rekao da ‘nemamo drugog izbora nego premjestiti ekonomsko i političko središte zemlje na jug i blizu mora‘.

Ta ideja, zapravo, nije nova i sporadično se pojavljivala nakon Islamske revolucije 1979., no svaki put je odbačena zbog enormnih troškova tog poduhvata.

No u siječnju je glasnogovornica vlade Fatemeh Mohajerani rekla da vlasti razmatraju moguće preseljenje i to u regiju Makran.

Ribarski brodovi u Čabahar u regiji Makran

Atta Kenare/afp/profimedia/Atta Kenare/afp/profimedia

Makran je uglavnom nerazvijeno obalno područje u Omanskom zaljevu, koje s jedne strane graniči sa siromašnom pokrajinom Sistan-Baluchistan, a s druge s pokrajinom Hormozgan. 

‘Makran je ‘izgubljeni raj‘ kojeg moramo transformirati u buduće gospodarsko središte Irana i regije‘, rekao je ministar vanjskih poslova Abas Aragči.

Oživljavanje planova preseljenja ponovno je pokrenulo raspravu o njihovoj nužnosti, a mnogi ističu povijesni i strateški značaj Teherana.

Zastupnik Ali Khazaei rekao je da koji god budući grad bude odabran, mora uzeti u obzir ‘bogatu kulturu‘ Irana.

PROČITAJTE VIŠE – Indonezija seli glavni grad, dosadašnja metropola koja tone ostaje ekonomski centar

Grad muče silni problemi

Teheran, kojeg je Muhamed-han Kadžar proglasio glavnim gradom 1786. godine, služio je kao političko, administrativno i kulturno središte Irana više od dva stoljeća.

Pokrajina Teheran trenutačno je dom za oko 18 milijuna ljudi, kao i dva milijuna ljudi koji tijekom dana dolaze u grad na posao, rekao je guverner Mohamad Sadegh Motamedian.

Teheran nema izlaz na more I leži na visoravni u podnožju snijegom prekrivenog planinskog lanca Alborz. U ovom velegradu, visoki se neboderi izmjenjuju s povijesnim palačama, užurbanim tržnicama i zelenim parkovima.

Teheran

Mariusz Prusaczyk/alamy/profimedia/Mariusz Prusaczyk/alamy/profimedia

S druge strane, regija Makran je poznata po ribarskim selima, pješčanim plažama i drevnoj povijesti koja datira još iz vremena Aleksandra Velikog.

Ipak, mnogi se protive mogućem preseljenju.

‘Ovo bi bio potpuno pogrešan potez jer Teheran doista predstavlja Iran. Ovaj grad je simbol povijesne dinastije Qajar, simbol modernosti i urbanog života‘, rekao je 28-godišnji inženjer Kamjar Babaei, stanovnik glavnog grada.

Profesor urbanog planiranja Ali Kaksar Rafsanjani naglasio je ‘strateški položaj‘ Teherana.

Grad je ‘siguran i prikladan u izvanrednim i ratnim situacijama‘, rekao je I dodao da je Makran ‘vrlo ranjiv‘ jer se nalazi u Omanskom zaljevu.

Teheran

Mariusz Prusaczyk/alamy/profimedia/Mariusz Prusaczyk/alamy/profimedia

Skupo preseljenje

Bivši gradonačelnik Teherana Piruz Hanači kaže da se problemi glavnog grada mogu riješiti, no potrebne su mjere za razvoj grada i znatna ulaganja. Nije, međutim, rekao koji bi bio iznos tih ulaganja.

U travnju 2024., tadašnji ministar unutarnjih poslova Ahmad Vahidi rekao je da bi preseljenje prijestolnice moglo koštati ‘oko 100 milijardi dolara‘.

Lokalna novinska agencija ISNA odvagala je prednosti i nedostatke preseljenja u Makran, rekavši da regija ima ‘potencijal da postane važno komercijalno i gospodarsko središte‘.

No, također je istaknuto da bi preseljenje dodatno povećalo ionako teška financijska opterećenja Irana, koja su dijelom rezultat više desetljeća međunarodnih sankcija.

PROČITAJTE VIŠE – Deset milijuna ljudi seli se iz metropole u džunglu, eksperti ogorčeni: ‘Sprema se katastrofa!‘

Iranski list Etemad je među prednostima preseljenja u Makran naveo ‘regionalni razvoj, pristup otvorenom moru i smanjenu osjetljivost na potrese‘, za razliku od Teherana koji je na trusnom području.

No dodao je da bi taj potez predstavljao goleme logističke izazove koji bi značajno poremetili živote građana.

Neki su tome dodali i ranjivost regije Makran na klimatske promjene.

‘Klimatske promjene i nedostatak vode u regiji Makran, u kombinaciji sa sve višim temperaturama i smanjenjem količine oborina, stvorili su vrlo osjetljive uvjete okoliša koji ograničavaju potencijal razvoja‘, napisao je Kabar Online citirajući ekologa Hoseina Moradija.

Teheran

Sfm Titti Soldati/alamy/profimedia/Sfm Titti Soldati/alamy/profimedia

No Banafšeha Kejnouša, suradnica na Međunarodnom institutu za iranske studije, smatra da bi izbor Makrana mogao biti strateški važan potez.

‘Odabirom Makrana kao mogućeg sljedećeg glavnog grada, Iran se želi natjecati s morskim lukama poput Dubaija i Gvadara‘ u susjednom Pakistanu, rekla je u objavi na X.

Dodala je da će to pružiti poticaj obližnjem obalnom gradu Čabaharu da se razvije ‘unatoč sankcijama‘ i, što je ključno, ‘ponovno potvrditi ulogu Irana kao važnog igrača u plovnom putu Perzijskog zaljeva‘.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

February 24, 2025

Svi su ostali u čudu kako je Srbija glasala u UN-u, Vučić se obratio narodu: ‘Velika pogreška, ispričavam se, ja sam kriv!‘

Mnogi su u zgradi UN-a ostali iznenađeni kada su na velikom ekranu vidjeli da je Srbija glasala za ukrajinsku rezoluciju. Očekivalo se, kao što je to bio slučaj do sada, da će naši istočni susjedi ostati biti vjerni politici ‘sjedenja na dvije stolice‘ i biti suzdržani. Međutim, misterij oko srpskog glasanja brzo je razriješen – Vučić se pojavio na TV Happy i u svom tradicionalom obraćanju narodu rekao da je došlo do pogreške i da Srbija nije smječa zauzeti stav podrške Ukrajini i njezinom teritorijalnom integritetu. Vučić smatra da je Srbija trebala biti suzdržana na tom glasanju.

– Ja mislim da je Srbija danas napravila grešku, ispričavam se građanima zbog toga i sam snosim krivicu za to, rekao je Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Da je Srbija ostala suzdržana, kaže Vučić, ne bi negirala stavove o teritorijalnom integritetu. 

– Ne mislim da se trebamo dodvoravati bilo kojoj sili, ni Rusima, ni Amerikancima, rekao je Vučić i dodao da je Srbija tri godine izdržala u najtežoj mogućoj situaciji kada je riječ o sankcijama Rusiji, a tu poziciju ‘neće srušiti jedna, dvije ili tri rezolucije.‘

Podsjetimo, Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je rezoluciju povodom godišnjice Ukrajine koju je izradila Ukrajina, a sponzori su 27 članica Europske unije. Za rezoluciju su bila 93 glasa, 65 je bilo suzdržano, a 18 protiv. Hrvatska je, očekivano, stala uz zemlje Europske unije, a Sjedinjene Američke Države su glasale ‘protiv‘. Dovoljno je pogledati u kakvom društvu su se našli Amerikanci.

Uz SAD, protiv su glasali: Bjelorusija, Burkina Faso, Burundi, Srednjoafrička Republika, Demokratska Republika Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Haiti, Izrael, Mađarska, Mali, Maršalovi otoci, Nikaragva, Niger, Palau, Ruska Federacija i Sudan.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

February 24, 2025

Pogledajte iznenađujući trenutak kada je Macron zgrabio Trumpa za ruku i objasnio mu neke stvari: ‘Ne, gospodine predsjedniče…‘

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, pomalo neočekivano, pokazao je da je spreman braniti interese Europe usred Ovalnog ureda u Washingtonu, u trenutku kada su se transatlantske veze naglo pogoršale, piše CNN.

Međutim, kada je došlo vrijeme za razgovor, malo je toga ukazivalo na to da se predsjednik Donald Trump približio Macronovom stajalištu.

The President of France, Emmanuel Macron, just demolished Donald Trump in the Oval Office while supporting Ukraine, wanting Russia to pay, and fact checking Donald. 🍿pic.twitter.com/3dxo3yuE9Q— Art Candee 🍿🥤 (@ArtCandee) February 24, 2025

U jednom je trenutku Macron pokušao ispraviti svog američkog kolegu o prirodi europske potpore Ukrajini, prekidajući Trumpa dok je govorio kako bi sugerirao da krivo iznosi činjenice.

PROČITAJTE VIŠE Trump: ‘Izravno sam Putinu postavio to pitanje. Rekao mi je – može!‘; Macron: ‘Neće biti predaje Ukrajine‘

Izvanredna situacija dovela je do napete dinamike razgovora u ponedjeljak. Dok su Trump i Macron inače izgledali druželjubivi i voljni angažirati se oko budućnosti Ukrajine, pozadina razgovora bile su Trumpove ponekad lažne izjave o ratnim naporima.

“Samo da razumijete, Europa posuđuje novac Ukrajini. Dobivaju svoj novac natrag”, započeo je Trump dok se pripremao da se založi za novi sporazum kojim bi se osigurali prihodi Ukrajine od minerala.

Tada je Macron posegnuo i zgrabio Trumpovu ruku kako bi se ubacio.

“Ne, zapravo, da budem iskren, mi smo platili. Platili smo sveukupno 60%. Bilo je kao u SAD-u: zajmovi, jamstva, bespovratna sredstva”, rekao je, dok se Trump skrušeno nasmiješio.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed