February 24, 2025

Tko bi mogao zamijeniti Zelenskog? Ova imena su u igri, među njima je i Putinova marioneta

Ukrajinski ustav navodi da su predsjednički izbori zabranjeni dok je zemlja pod ratnim stanjem, jer je tada teško održati slobodne i poštene izbore, što je bila rijetka utjeha predsjednika Volodimira Zelenskog koji barem nije trebao brinuti oko političke kampanje, prenosi The Telegraph. 

Planove je pomutio američki predsjednik Donald Trump koji se s tim ne slaže. Nakon što je već razbjesnio Kijev vodeći izravne pregovore s Moskvom o okončanju rata i isključio mogućnost ulaska Ukrajine u NATO, sada zahtijeva izbore prije konačnog mirovnog sporazuma, nazivajući ukrajinskog čelnika “diktatorom”. 

Budući da Trump kontrolira vojnu pomoć Ukrajini, Kijev možda neće imati drugog izbora, osim uslišiti mu želje. Zelenski je obećao da će biti predsjednik u samo jednom mandatu tijekom kampanje u 2019. godini, a popularnost mu postepeno pada kako se rat odužio, dok ovi stari i novi suparnici nagovještaju da će ga zamijeniti. 

Volodimir Zelenski

Tetiana Dzhafarova/Afp

Ratni heroj 

Iako je Zelenski lice ukrajinskog herojstva u inozemstvu, u Kijevu je to general Valerij Zalužni koji je vodio obranu na početku rata. Ima četiri ulice nazvane po njemu i poznat je po spremnosti za inovativno razmišljanje kako bi nadmašili Rusiju. Njegov šaljiv i neformalan način govora postao je popularan u vojnim redovima. 

Valerij Zalužni

Sergei Supinsky/Afp

Prošle godine ga je Zelenski razriješio dužnosti i postavio kao veleposlanika u Londonu. Iako je službeni razlog bilo neslaganje oko vojne strategije, mnogi sumnjaju da ga je predsjednik vidio kao suparnika za vlast. Zalužni je davao nejasne nagovještaje o tome da će se jednog dana kandidirati. Prema anketi provedenoj prošle jeseni, oko 27 posto Ukrajinaca sada bi glasalo za njega, u usporedbi sa samo 16 posto za Zelenskog.

Putinova marioneta

Ukrajinski oligarh Viktor Medvedčuk godinama je bio ključni mešetar moći između Kijeva i Moskve. Bio je toliko blizak Vladimiru Putinu da je ruski čelnik postao kum njegovoj najmlađoj kćeri. Pristaša proruske političke stranke i vlasnik nekoliko televizijskih postaja, tvrdio je da su njegovi odnosi s Kremljom jednostavno stvar pragmatične diplomacije, dok ga 2021. nisu uhitili pod sumnjom da podržava ruske separatiste.

Vladimir Putin (lijevo) i Viktor Medvedčuk (desno)

Vyacheslav Prokofyev/Tass/Profimedia/Vyacheslav Prokofyev/Tass/Profimedia

Taj je potez razbjesnio Putina i smatran je jednom od iskri za njegovu “specijalnu vojnu operaciju”, točnije invaziju na Ukrajinu. Iako mu je oduzeto ukrajinsko državljanstvo, Putin bi mogao inzistirati da mu se dopusti kandidatura na izborima. Kad bi Kijev to odbio, omogućio bi Kremlju da osudi izbore kao lažne.

PROČITAJTE VIŠE Samo jedan čovjek može ‘skinuti‘ Zelenskog, ali je u Ukrajini najveći problem što narod izbore – ne želi

Bivši predsjednik

Petro Porošenko bio je predsjednik Ukrajine prije Zelenskog, a došao je na vlast nakon uličnih prosvjeda koji su pogodili kijevsku prokremaljsku vladu 2014. godine. Milijarder je i vlasnik Roshena, najprodavanije čokolade u Ukrajini. Obećao je tijekom mandata da će zauvijek udaljiti zemlju od Moskve. Iako njegova stranka, Europska solidarnost, trenutno ima samo 27 mjesta od ukupno 450 u ukrajinskom parlamentu, još uvijek je politički ambiciozan i često posjećuje trupe na bojišnici. 

Petro Porošenko

Daniel Mihailescu/Afp

Iako javno podržava Zelenskog u širim pitanjima rata, njih dvojica su suparnici. U travnju prošle godine rekao je da se planira ponovno kandidirati za predsjednika, ali tek kad rat s Rusijom bude priveden kraju. Putovao je u SAD tijekom prosinca, kad je navodno razgovarao s Mike Waltzom, američkim savjetnikom za nacionalnu sigurnost. Vratio se i početkom veljače kako bi pokušao uspostaviti daljnji kontakt s Trumpovom administracijom, piše The Telegraph. 

Revolucionarka

Najpoznatija ukrajinska političarka, Julija Timošenko, bila je vodeća figura u prvom velikom prosvjedu protiv Kremlja. Međunarodno je hvaljena kao prvakinja demokracije i postala je prva premijerka zemlje. Nakon toga je bila osuđena na sedam godina zatvora zbog navodne zlouporabe položaja u vezi s plinskim ugovorima, za koju kaže da su orkestrirali prokremaljski suparnici. 

Julija Timošenko

Alex Chitaro/Ddp Usa/Profimedia/Alex Chitaro/ddp Usa/profimedia

Prije dvije godine, upozorila je da bi svaki dogovor kojim bi se Putinu prepustio teritorij potaknuo na daljnje zauzimanje zemlje, dodajući da je jedino rješenje potpuno ga “dokrajčiti” vojnim sredstvima. U rujnu prošle godine, na pitanje o izgledima ukrajinskih izbora u bliskoj budućnosti, Timošenko je rekla: “Politički proces je definitivno započeo.”

Boksač 

Trenutni gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko, nekada je bio jedan od najuspješnijih svjetskih boksača. Sin sovjetskog generala, koji tečno govori četiri jezika, napustio je unosnu sportsku karijeru zbog politike prije nešto više od deset godina, odlučan usmjeriti Ukrajinu na proeuropski put.

Vitalij Kličko

Serg Glovny/zuma Press/profimedia/Serg Glovny/zuma Press/profimedia

Na početku rata postao je moćan simbol kijevskog prkosa i obilazio bojišnice. Podijelio je 20 tisuća pušaka građanima za obranu. Trenutno je Porošenkov saveznik i nije poznato planira li se kandidirati za predsjednika na sljedećim izborima. 

PROČITAJTE VIŠE Dođe li u Ukrajini do isforsiranih izbora, Zelenski nije favorit, ali zna se tko je

Špijun iz Kijeva

Šef kijevske vojne obavještajne službe, general-bojnik Kirilo Budanov postao je poznat zahvaljujući njegovoj orkestraciji sabotaža iza neprijateljskih linija. Ima reputaciju nemilosrdnosti, ali i učinkovitosti, ponekad koristeći ucjene i prijevare kako bi natjerao Ruse da izvedu napade.

Kirilo Budanov 

Sergei Supinsky/Afp

Putin ga je navodno pokušao ubiti najmanje deset puta, ali trenutno je usredotočen na pobjedu u ratu i mala je vjerojatnost da će tražiti političku dužnost. Ipak, poput generala Zalužnog, postao je jedan od suvremenih narodnih heroja Ukrajine i često se spominje kao potencijalni predsjednički kandidat. 

Saveznik Kremlja 

Stranka bivšeg potpredsjednika ukrajinske vlade, Jurija Bojka, bila je jedan od niza prokremaljskih pokreta koji su zabranjeni nakon početka rata. Iako je Kijev opravdao ovaj potez zbog nacionalne sigurnosti, izazvao je zabrinutost da bi etnički Rusi u zemlji mogli vidjeti potez kao diskriminirajući.

Jurij Bojko

Str/afp/profimedia/Str/afp/profimedia

Njegova vlastita stranka uvijek se protivila ratu i od početka borbe je napustila niz svojih proruskih stajališta. Prošlog prosinca, Bojko je izazvao kontroverzu zbog videa u kojem je kritizirao ukrajinske nacionalističke “radikale”, zbog rušenja kipova ruskih povijesnih ličnosti, preimenovanja sovjetskih ulica po poznatim Ukrajincima i općenito pokušaja suzbijanja upotrebe ruskog jezika, prenosi The Telegraph.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed