Svijet
Oči cijele Njemačke – ali i Europe – sutra će biti usmjerene prema ovom gradiću u Bavarskoj
February 22, 2025
Oči cijele Njemačke – ali i Europe – sutra će biti usmjerene prema ovom gradiću u Bavarskoj
Landau an der Isar, Kempten i Pfarrkirchen – ova mala mjesta možda nisu poznata engleskim, a čak ni mnogim njemačkim ušima. No, upravo bi ona mogla odrediti buduću migracijsku politiku Europe. Pobjednik u tek nekolicini izbornih jedinica u ruralnoj Bavarskoj na njemačkim parlamentarnim izborima sutra odlučit će hoće li sljedeća vlada u Berlinu ozbiljno pristupiti kontroli imigracije. Razlog za to je pomalo zamršen, piše britanski Telegraph.
Čak i prije napada u Münchenu, imigracija je bila središnja tema njemačke predizborne kampanje. Friedrich Merz, čelnik demokršćanske stranke CDU (Kršćansko-demokratska unija) i gotovo sigurno budući kancelar, obećao je daleko oštriji pristup nego što je Njemačka slijedila posljednjih desetljeća.
Merz je priznao da je politika otvorenih granica njegove prethodnice Angele Merkel, bivše CDU-ove kancelarke, bila katastrofalna. Ovo zaoštravanje CDU-ove pozicije, recimo to tako, nije nepovezano s usponom populističke/ekstremno desne/jednostavno ogorčene – odaberite sami – stranke Alternative für Deutschland (AfD), koja je sada druga po snazi u svim anketama. Merz očajnički pokušava spriječiti nastavak odljeva podrške CDU-a prema desnici.
No hoće li Merz uspjeti radikalno promijeniti njemačku politiku? To će ovisiti o tome tko će mu nakon izbora biti koalicijski partner – jer s njemačkim proporcionalnim izbornim sustavom koalicija je neizbježna. S jednom diskutabilnom iznimkom kasnih 1950-ih, svaka poslijeratna zapadnonjemačka, a od 1990. i njemačka, vlada bila je koalicijska.
Ankete pokazuju da CDU, zajedno sa svojim stalnim bavarskim saveznikom CSU-om, ima oko 30 posto podrške, AfD 20 posto, Socijaldemokrati (SPD) i Zeleni po 15 posto (SPD obično malo ispred Zelenih), dok su liberalni FDP, ljevičarsko-populistički Bündnis Sahra Wagenknecht (BSW) i Ljevica (nasljednica bivše vladajuće istočnonjemačke Komunističke partije) svi na rubu izbornog praga od 5 posto.
Prema najnovijim anketama, Ljevica je malo iznad, FDP malo ispod 5 posto, a BSW točno na granici. Taj prag je ključan – prijeđete li ga, slijedi pet godina u Bundestagu; ne uspijete li, ostajete izvan igre, iako postoji način da se zaobiđe.
Koalicija CDU-a i AfD-a imala bi sigurnu većinu u parlamentu i sasvim sigurno bi bila vrlo oštra po pitanju imigracije. AfD otvoreno zagovara “remigraciju”, odnosno ono što se nekoć zvalo repatrijacijom, kao temeljnu politiku. No, šanse za CDU/AfD vladu blizu su nuli.
Mnogo se pričalo o tome da se njemački “Brandmauer” (zaštitni zid) protiv krajnje desnice urušava. No, to je besmislica, zaključuju Britanci.
Istina je da je krajem prošlog mjeseca prijedlog CDU-a za pooštravanje njemačkih granica prošao uz glasove AfD-a. No to nije isto što i zajedničko upravljanje. Tabu koji je srušen jest to što CDU nije povukao prijedlog samo zato što bi ga AfD mogao podržati, što je dosad bio uobičajeni postupak.
AfD nije u koaliciji ni u jednoj od 16 njemačkih saveznih pokrajina, niti u bilo kojem gradskom vijeću. Osim ako ne osvoje vlast samostalno, isključeni su iz moći. To će tako i ostati – ispravno ili ne.
Razlog za to je povijesni i može se sažeti u tri imena i jedno glasanje u parlamentu: von Schleicher, von Papen, von Hindenburg i Zakon o ovlastima. Hitler je u siječnju 1933. postao kancelar samo zbog podrške tog konzervativnog trijumvirata. Mislili su da ga mogu kontrolirati; bili su u krivu.
Zatim je u ožujku 1933. Hitler učvrstio vlast i stekao diktatorske ovlasti izglasavanjem Zakona o ovlastima nakon požara u Reichstagu. Zentrum – Rimsko-katolička centristička stranka, u mnogočemu prethodnica današnjeg CDU-a – glasala je za. Ti su događaji stvorili snažan njemački tabu protiv suradnje s bilo kojom strankom koja se percipira kao krajnja desnica, a taj tabu neće biti probijen još dugo. Desni centar u Njemačkoj ne želi biti označen kao novi sponzor fašizma.
Predviđanja koja bi se mogla vrlo brzo pokazati pogrešnima su riskantna, ali ugledni britanski medij ih ipak nudi: AfD neće sudjelovati u vlasti niti podržavati manjinsku desnu vladu barem još desetljeće, vjerojatno i dulje.
Pa što to znači za sastavljanje postizbornih koalicija i njemačku imigracijsku politiku? Najizglednija buduća njemačka vlada bit će CDU-ova koalicija sa SPD-om ili Zelenima kao mlađim partnerima – ili možda čak tročlana koalicija svih triju.
Trenutno se CDU/SPD koalicija čini vjerojatnijom od CDU/Zeleni. No, u oba scenarija neće doći do dramatične promjene migracijske politike. Stranke lijevog centra, a osobito Zeleni, neće to dopustiti. Kako bi umirili birače, vjerojatno će koristiti oštriju retoriku o ograničavanju migracije – ali to će biti to.
Postoji li drugačiji scenarij koji bi omogućio Merzu da provede svoje politike? Trebala bi mu tzv. “Bürgerliche Mehrheit”, ili građanska većina, što znači mogućnost desno-centrističke koalicije. To bi zahtijevalo da FDP prijeđe prag od 5 posto i ostane u parlamentu, što znači da bi trebao malo nadmašiti trenutne ankete. No to samo po sebi ne bi bilo dovoljno.
Tu na scenu stupaju one tri bavarske izborne jedinice. Ako stranka ne prijeđe prag od 5 posto, ali osvoji tri direktna mandata, taj prag se ne primjenjuje.
U tom slučaju, uz FDP u Bundestagu i Free Voters koji bi možda osvojili tri mandata i donijeli 20-ak zastupnika, mogla bi se formirati stabilna CDU/CSU-FDP-Free Voters koalicija.
To bi otvorilo vrata ozbiljnoj reformi imigracijske politike u najvećoj europskoj zemlji. A ako Njemačka promijeni pristup, mnoge druge zemlje mogle bi imati hrabrosti slijediti je.
No, to je prilično dugačak put. Mnogo je vjerojatnije da će propali status quo preživjeti kroz široku, ali slabu koaliciju ljevice i desnog centra. Birači malih bavarskih gradova možda zaista drže sudbinu Europe u svojim rukama.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
Svijet
Reuters ekskluzivno otkrio detalje najnovije Trumpove ucjene. Ako je istina, Ukrajinu čeka i vojni i civilni potres
February 22, 2025
Reuters ekskluzivno otkrio detalje najnovije Trumpove ucjene. Ako je istina, Ukrajinu čeka i vojni i civilni potres
Američki pregovarači su navodno zaprijetili da će Ukrajini onemogućiti pristup Starlinku ako se ne uspije postići dogovor o mineralima, piše Newsweek, pozivajući se na izvore Reutersa.
To su izjavila “tri izvora upoznata s tim” koja su razgovarala s Reutersom.
Starlink Kijevu i njegovoj vojsci pruža ključnu internetsku povezanost. Postoji oko 42.000 Starlink terminala koji rade u bolnicama, tvrtkama i vojnim objektima u Ukrajini, prema The Kyiv Independentu.
Donald Trump
Jim Watson/Afp
“Gubitak Starlinka promijenio bi igru”, rekla je za Reuters Melinda Haring, viša suradnica Atlantic Councila.
Nedavno je Zelenski odbio prijedlog SAD-a kojim bi američke tvrtke dobile 50 posto vlasništva nad ukrajinskim nalazištima rijetkih minerala, kao način da se zemlja oduži za vojnu pomoć.
PROČITAJTE VIŠE S Trumpom se može samo na jedan način. Onako kako to radi Macron
Volodimir Zelenski
Dia Images/abaca/abaca Press/profimedia/Dia Images/abaca/abaca Press/profimedia
Zelenski je odbio potpisati sporazum, uz stav da je previše fokusiran na interes SAD-a i da nedostaju odredbe koje bi pomogle u odvraćanju buduće ruske agresije, izvijestio je The Associated Press.
“Nisam dopustio ministrima da potpišu sporazum jer po mom mišljenju nije spreman zaštititi nas i naše interese”, rekao je Zelenski na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji.
Povrh toga, SAD i Rusija održali su mirovne pregovore bez Ukrajine u Saudijskoj Arabiji, a Zelenski je rekao da je Trump pod utjecajem ruskih dezinformacija, dok je Trump Zelenskog nazvao “diktatorom bez izbora”.
Pristup Ukrajine Starlinku doveden je u pitanje u raspravama najmanje dva puta, navodi Reuters.
Prvi put nakon što je Zelenski odbio prijedlog Bessenta, a drugi put u četvrtak, tijekom sastanka s američkim izaslanikom za Ukrajinu Keithom Kelloggom.
PROČITAJTE VIŠE Iz Washingtona sad i prijete Kijevu da potpišu sporazum koji Trump traži, samo je jedan američki dužnosnik ostao uz Zelenskog
Elon Musk
Alex Wong/Getty Images Via Afp
Reuters je izvijestio da je Kijevu rečeno da se suočava s neminovnim gašenjem Starlinka ako ne postigne dogovor o mineralima.
Elon Musk je poslao tisuće Starlink terminala u Ukrajinu kako bi zamijenio komunikacijske usluge koje je Rusija uništila nakon početka svoje invazije 2022. Milijarder je kasnije ograničio pristup jer je postao kritičniji prema načinu na koji Kijev vodi rat.
Reutersov izvor je rekao: “Ukrajina živi na Starlinku. Oni to smatraju svojom zvijezdom Sjevernjačom. Gubitak Starlinka bio bi veliki udarac.”
Mike Waltz, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost, rekao je tijekom prethodne konferencije za novinare: “Potrebno je duboko cijeniti ono što su američki ljudi i američki porezni obveznici, kao i predsjednik Trump u svom prvom mandatu učinili.”
U četvrtak je Zelenski objavio na X-u: “Dan intenzivnog međunarodnog rada. Moj sastanak s generalom Kelloggom vraća nadu, a potrebni su nam čvrsti sporazumi sa SAD-om—sporazumi koji će uistinu funkcionirati. Naložio sam svom timu da radi brzo i vrlo razumno.”, piše Newsweek.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
Svijet
Koliko ovih napada Europa još može podnijeti? Posljednje što se od njega čulo bilo je ‘Allahu Akhbar‘
February 22, 2025
Koliko ovih napada Europa još može podnijeti? Posljednje što se od njega čulo bilo je ‘Allahu Akhbar‘
Jedna osoba je poginula, a dva policajca su teško ozlijeđena nakon napada nožem u istočnoj Francuskoj, piše The Telegraph.
Encore un agresseur sous OQTF. Encore un mort. Encore des blessés.À Mulhouse, cette attaque terroriste va briser des vies, détruire des familles et semer la terreur parmi les habitants. Combien de drames faudra-t-il encore ? Chaque attaque ouvre un peu plus la plaie déjà… pic.twitter.com/aC2DM7EDwi— Claire Geronimi (@ClaireGeronimii) February 22, 2025
Osumnjičenik, za kojeg su vlasti rekle da je na popisu za prevenciju terorizma, uhićen je u gradu Mulhouseu, blizu švicarske i njemačke granice, javljaju lokalni mediji. Prema Reutersu, muškarac je u subotu poslijepodne napao i lokalne policajce u gradu Mulhouseu uzvikujući “Allahu Akbar” (“Bog je najveći”), priopćeno je iz ureda tužitelja PNAT-a.
Sebastien Bozon/Afp
Još tri policajca lakše su ozlijeđena u napadu koji se dogodio tijekom prosvjeda, prema lokalnom tužitelju.
Sebastien Bozon/Afp
Sebastien Bozon/Afp
Sebastien Bozon/Afp
Sebastien Bozon/Afp
“Bez ikakve sumnje se radi o islamističkom terorizmu”, rekao je Macron novinarima na marginama godišnjeg poljoprivrednog sajma, dodavši da je ministar unutarnjih poslova na putu prema Mulhouseu.
Uskoro opširnije…
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
February 22, 2025
‘Papa pati i u kritičnom je stanju!‘
Papa Franjo je imao transfuziju krvi i “pati više nego jučer”, priopćio je Vatikan.
Poglavar Katoličke crkve je u bolnici više od tjedan dana na liječenju od dvostruke upale pluća i kroničnog bronhitisa, piše Sky News.
U ažuriranoj objavi u subotu navečer, Vatikan je rekao da je “stanje Svetog Oca i dalje kritično”, dodajući da je jutros “imao produljenu astmatičnu respiratornu krizu” i da su mu bile potrebne transfuzije krvi nakon što su testovi otkrili trombocitopeniju, koja je povezana s anemijom.
PROČITAJTE VIŠE Papa Franjo proveo već osmu noć u bolnici: ‘Dobro se odmorio, prima suradnike, čita i telefonira‘
Molitva za papu Franju ispred bolnice Gemelli u Rimu
Alberto Pizzoli/Afp
“Sveti Otac nastavlja biti na oprezu i dan je proveo u kolicima iako je patio više nego jučer. Trenutno su prognoze suzdržane”, stoji u priopćenju Vatikana.
Milijuni ljudi diljem svijeta zabrinuti su zbog papinog sve slabijeg zdravlja – a njegovo je stanje potaknulo nagađanja o mogućoj ostavci, koju Vatikan nije komentirao.
Bolnica Gemelli u Rimu i kip pape Ivana Pavla II. ispred nje
Alberto Pizzoli/Afp
Sergio Alfieri, šef papinog medicinskog tima, rekao je: “Je li izvan opasnosti? Ne. Ali ako je pitanje ‘Je li u životnoj opasnosti?‘, odgovor je ‘Ne‘.”
Rekao je da je Franjo bio pogođen sezonskom gripom prije nego što je odveden u bolnicu i da je, “zbog svojih izazovnih dužnosti”, patio od umora.
Također se bori s višestrukom bakterijskom i virusnom infekcijom u respiratornom traktu.
Liječnici su upozorili da, iako nema sepsu – gdje klice ulaze u krvotok – uvijek postoji rizik da se infekcija proširi u njegovom tijelu, i rekli su da je to najveća briga.
Očekuje se da će ostati u rimskoj bolnici Gemelli još najmanje tjedan dana, piše Sky News.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
‘Papa pati i u kritičnom je stanju!‘
Koliko ovih napada Europa još može podnijeti? Posljednje što se od njega čulo bilo je ‘Allahu Akhbar‘
Reuters ekskluzivno otkrio detalje najnovije Trumpove ucjene. Ako je istina, Ukrajinu čeka i vojni i civilni potres
Baka Prase ostao bez YouTube kanala – Evo što se dogodilo!
Teška nesreća na raskrižju u Velikoj Gorici, jedna osoba je poginula
Justin Bieber nahvalio slavnu glumicu na društvenim mrežama: Ponovno potaknuo glasine o razvodu s Hailey
-
Domaće zvijezde4 days ago
Baka Prase ostao bez YouTube kanala – Evo što se dogodilo!
-
Crna kronika5 days ago
Teška nesreća na raskrižju u Velikoj Gorici, jedna osoba je poginula
-
Strane zvijezde1 week ago
Justin Bieber nahvalio slavnu glumicu na društvenim mrežama: Ponovno potaknuo glasine o razvodu s Hailey
-
Promo5 days ago
Zamka Trap Karneval/Jedini točan izbor za trap izlazak
-
Zagreb6 days ago
Grad Đakovo: Nove vizure grada nakon rekonstrukcije cesta
-
Split vijesti5 days ago
Ne propustite večer smijeha u Lenas baru
-
Rijeka vijesti5 days ago
U ponedjeljak navečer otvorena cesta za tunel Učku između čvorova Veprinac i Matulji
-
Rijeka vijesti5 days ago
POKOPI NA GROBLJIMA (1099)