Svijet
Radosław Sikorski: ‘Poljski put ka blagostanju želimo primijeniti u cijeloj Uniji‘
21.02.2025.
Radosław Sikorski: ‘Poljski put ka blagostanju želimo primijeniti u cijeloj Uniji‘
Pregledavajući društvene mreže, nedavno sam naišao na kartu koja prikazuje sve zemlje s većim BDP-om po stanovniku nego što ga je imala Poljska 1990. i 2018. godine.
Razlika je zapanjujuća. Dok je prije 35 godina takvih zemalja bilo podosta, ne samo u Europi nego i u Južnoj Americi, Aziji i Africi, s vremenom se njihov broj znatno smanjio. U 2018. godini više nije bilo južnoameričkih ili afričkih država istaknutih na karti.
Do 2025. ta se skupina još više smanjila. Prema podacima MMF-a, poljski BDP je 1990. godine iznosio samo 6690 dolara u sadašnjoj vrijednosti. Do 2024. porastao je gotovo osam puta, na 51.630 dolara. Sve to u samo tri desetljeća, tijekom jedne generacije. I ne staje. Prema prognozi Europske komisije, u razdoblju 2024. – 2025. poljsko će gospodarstvo biti najbrže rastuće veliko gospodarstvo u Europskoj uniji.
Izvori uspjeha
Kako se to dogodilo? Gospodarskom su uspjehu, osim marljivog rada naših građana, doprinijela dva velika čimbenika ili, da budemo precizniji, dvije institucije: NATO i Europska unija. Prva, kojoj se Poljska pridružila 1999. godine, pružila je sigurnosna jamstva i pomogla u prevladavanju desetljećima stare podjele između Istočne i Zapadne Europe.
Druga, kojoj smo pristupili pet godina poslije, otišla je korak dalje u procesu ublažavanja dugotrajnih nejednakosti. Novim državama članicama omogućila je pristup takozvanim kohezijskim fondovima, ali i – što je najvažnije – zajedničkom europskom tržištu.
Nakon pada komunizma u Poljskoj 1989. i povratka neuredne demokratske politike, unatoč svim svakodnevnim političkim prepirkama, jedna je stvar ostala nepromijenjena bez obzira na to tko je bio na vlasti: odlučnost Poljske da se pridruži dvjema spomenutim organizacijama. Zašto? Mi smo velika nacija, ali država srednje veličine. Njegujemo svoju dugu povijest – ove godine obilježavamo tisuću godina od krunidbe našega prvog kralja – ali naše je stanovništvo mnogo manje od stanovništva Pekinga i Šangaja zajedno.
Imperijalističke iluzije
Poljska treba saveznike kako bi povećala svoj potencijal na međunarodnoj sceni. Ono što je vrijedilo za Poljsku, 1990. godine siromašnu zemlju koja je izišla iz četiri desetljeća duge ruske dominacije i lošega gospodarskog upravljanja, moglo bi vrijediti za mnoge takozvane srednje sile u Aziji, Africi i Južnoj Americi, koje traže prostor za rast.
Tim zemljama često treba ono što je Poljskoj očajnički trebalo prije 35 godina i od čega još uvijek profitira: dobro upravljanje, strana ulaganja bez posebnih uvjeta, ali prije svega politička stabilnost, vladavina prava i predvidljivo međunarodno okruženje sa susjedima koji žele ne voditi ratove, nego surađivati na obostranu korist. Zapravo, ti čimbenici mogu koristiti svakoj zemlji, bez obzira na razinu njezina BDP-a.
Donald Tusk i Ursula von der Leyen na sastanku u Gdanjsku
Bartosz Banka/Afp
Danas se međunarodni poredak suočava s izazovima na više frontova. Ponekad iz dobrih razloga. Desetljećima stare institucije, uključujući UN i njegovo Vijeće sigurnosti, ne predstavljaju globalnu zajednicu i nesposobne su nositi se s izazovima s kojima se suočavamo. Međutim, ono što im je potrebno jest da budu temeljito reformirane, a ne u potpunosti odbačene.
Onima koji očajnički žele promjenu, sila bi mogla izgledati privlačno. To bi bila pogreška. Napuštanjem foruma za međunarodni dijalog i pribjegavanjem nasilju nećemo daleko stići.
Uzmimo za primjer rusku, ni s čim izazvanu, agresiju na Ukrajinu. Prema propagandi Kremlja, to je opravdana reakcija na zapadni imperijalizam koji navodno prijeti sigurnosti Rusije. Zapravo, to je moderni kolonijalni rat protiv ukrajinskog naroda koji – baš kao i mi Poljaci prije 30 godina – želi bolji život i shvaća da taj cilj nikada neće postići vraćanjem u podređeni položaj prema Rusiji. Za to su i kažnjeni – za nastojanje da se oslobode kontrole nekadašnje metropole. Agresija Kremlja je očajnička borba propadajućeg carstva da obnovi svoju sferu utjecaja.
Ruska pobjeda – neka se nikada ne ostvari – ne bi stvorila pravedniji globalni poredak. To ne bi koristilo zemljama koje su nezadovoljne trenutačnim stanjem. To čak ne bi dovelo ni do pravednije i prosperitetnije Rusije. Dovoljno je reći da trenutačno u Rusiji ima više političkih zatvorenika nego što ih je bilo 1980-ih godina kada je Sovjetski Savez napao Afganistan. I žrtava je mnogo više.
Rat je loš prečac
Rat gotovo nikada nije prečac do blagostanja. Tijekom prošlog tisućljeća Poljska je imala i previše iskustva s invazijama i ustancima protiv okupacijskih snaga. Ono što nam je konačno donijelo blagostanje su tri desetljeća mira, predvidljivosti, međunarodne suradnje i političke stabilnosti.
Zato je preuzimanjem predsjedanja Vijećem Europske unije Poljska jasno istaknula svoj prioritet: sigurnost u njezinim brojnim dimenzijama, od vojne preko gospodarske do digitalne.
Europa koja je sigurna, uspješna i otvorena za poslovanje može koristiti ne samo Europljanima, nego i široj globalnoj zajednici. Baš kao što je to koristilo Poljskoj tijekom posljednja tri desetljeća.
Možda zvuči dosadno, ali upalilo je. Pogledajte samo brojke.
https://www.jutarnji.hr/feed/
Svijet
Ovo je Heidi (36), nova politička zvijezda o kojoj bruji Njemačka, njeni strastveni govori su viralni: ‘Na barikade!‘
February 22, 2025
Ovo je Heidi (36), nova politička zvijezda o kojoj bruji Njemačka, njeni strastveni govori su viralni: ‘Na barikade!‘
“Nemojte odustati, borite se, oduprite se fašizmu. Na barikade!”, pozvala je Heidi Reichinnek u nedavnom govoru u Bundestagu. Strastvena poruka tridesetšestogodišnje njemačke političarke brzo je postala viralna, osobito među mladim biračima, i pridonijela strelovitom porastu popularnosti njene stranke Die Linke uoči nadolazećih parlamentarnih izbora.
Reichinnek, karizmatična supredsjednica krajnje lijeve stranke u Bundestagu, na društvenim mrežama stekla je velik broj pratitelja, a njena sposobnost da političke poruke prenese na jednostavan i razumljiv način, privukla je pozornost i medija i birača, te je pomogla stranci da se izvuče s margina političkog spektra. Die Linke broji najveći broj novih članova u posljednjih 15 godina te uživa podršku od sedam do devet posto, što je značajan skok u odnosu na prošlu godinu, kada su se borili za opstanak u parlamentu.
Heidi Reichinnek
Tobias Schwarz/Afp
Die Linke bilježi rast popularnosti zahvaljujući obećanjima o socijalnoj pravdi, oporezivanju bogatih te smanjenju cijena najma i javnog prijevoza, temama koje mainstream stranke uglavnom ignoriraju, ali su od velike važnosti za mlade. “Die Linke vodi učinkovitu kampanju i postavila je vrlo jasne prioritete”, izjavio je za AFP politolog Antonios Souris pri Freie Universität Berlin. Osim toga, uspjela se profilirati kao ključni suparnik krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), koja prema anketama ima oko 20 posto podrške, što ju čini drugom najpopularnijom strankom u zemlji.
Heidi Reichinnek
Tobias Schwarz/Afp
Mnogi birači lijevo i desno od centra ostali su razočarani ponašanjem svojih političkih opcija, koje sve više usvajaju politike slične onima AfD-a, kako bi privukli njihove birače. Primjerice, i CDU i BSW pridružili su se AfD-u u glasanju za pooštravanja migracijske politike, a Friedrich Merz, glavni kandidat za kancelara, izjavio je da je otvoren za pragmatičnu suradnju s AfD-om na lokalnoj razini, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućeg sloma “protupožarnog zida” protiv ekstremne desnice.
Strah od rušenja “zaštitnog zida” izazvao je masovne ulične proteste, a na skupu u Berlinu Reichinnek je dobila ovacije nakon izjave: “Nedjelja nije kraj, već početak solidarnog i socijalnog društva”.
Sahra Wagenknecht
Fabrizio Bensch/Afp
Još u siječnju, Die Linke je bila na rubu izumiranja. Njezini rezultati u anketama bili su zanemarivi, a neka ankete čak su je smjestila među “ostale” stranke, odnosno ispod praga od pet posto, potrebnog za ulazak u parlament. Kriza je došla nakon što je u to vrijeme najpopularnija ljevičarka u Njemačkoj Sahra Wagenknecht napustila stranku i osnovala vlastiti ljevičarski populistički pokret BSW. No, situacija se sada drastično promijenila. Prema najnovijoj anketi istraživačkog instituta YouGov, Die Linke ima oko osam posto podrške, čime ulazak u parlament postaje sve vjerojatniji. Dok Die Linke raste, BSW se nalazi na rubu ulaska u parlament, s oko pet posto podrške.
Alice Weidel
Kay Nietfeld/Afp
Reichinnek se pridružila stranci 2015. godine, motivirana “bijesom zbog mnogih društvenih nepravdi”. “Zaista sam željela pronaći ljude koji dijele moje viđenje svijeta, s kojima mogu mijenjati stvari, i pronašla sam ih u Die Linkeu”, izjavila je za AFP. Svoje stavove izražava i tetovažama – na lijevoj ruci ima tetovaže revolucionarne ikone Rose Luxemburg i egipatske kraljice Nefertiti s plinskom maskom, što simbolizira njezino iskustvo iz vremena provedenog u Kairu tijekom Arapskog proljeća.
Njemačka se trenutačno suočava s fenomenom sličnim onome koji je ljetos zabilježen u Francuskoj, kada je u prvom krugu parlamentarnih izbora pobijedila krajnja desnica. Tada su se birači mobilizirani, i umjesto udesno, skrenuli ulijevo, stvarajući lijevu koaliciju koja je spriječila dolazak ekstremnih desničara na vlast. Hoće li se pojačana podrška ljevici u Njemačkoj, kao što pokazuju najnovije ankete, zaista preliti u glasove na izborima, uskoro ćemo saznati.
Friedrich Merz
Volker Hartmann/Afp
Treba napomenuti da ankete odražavaju samo javno mnijenje u trenutku ispitivanja i nisu prognoze rezultata izbora. Također, značajan broj birača, njih oko 20 posto, još uvijek nije donio konačnu odluku kome dati svoj glas. To se posebno odnosi na one koji su izjavili da žele glasovati za BSW ili Zelene, od kojih oko 30 posto još uvijek nije sigurno u svoj odabir.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
Svijet
Cure detalji jezivog napada u Berlinu, Sirijac (19) je nosio Kuran i molitveni tepih: ‘Planirao je ubijati Židove‘
February 22, 2025
Cure detalji jezivog napada u Berlinu, Sirijac (19) je nosio Kuran i molitveni tepih: ‘Planirao je ubijati Židove‘
Napad nožem pored spomenika žrtvama Holokausta u Berlinu u kojem je teško ozlijeđen jedan španjolski turist, ima antisemitsku pozadinu, priopćilo je Glavno državno odvjetništvo u Berlinu u subotu.
„Osumnjičen je rekao kako već tjednima planira ubijati Židove‘“, priopćilo je odvjetništvo.
Osumnjičeni, 19-godišnji izbjeglica iz Sirije, je prilikom napada pored sebe imao Kuran i molitveni tepih.
„Djelo stoji u neposrednoj vezi sa situacijom na Bliskom istoku“, priopćeno je.
Devetnaestogodišnjak je u petak navečer nožem u vrat izbo jednog 30-godišnjeg španjolskog turista usred memorijalnog područja žrtvama Holokausta, u blizini Brandenburških vrata u središtu Berlina.
Ozlijeđeni se nakon nekoliko operacija nalazi izvan životne opasnosti.
Osumnjičeni je 2023. kao maloljetnik bez pratnje stigao u Njemačku gdje mu je odobren zahtjev za azilom.
Berlinska senatorica za unutarnje poslove Iris Spranger osudila je jučerašnji napad.
“Pokušaj ubojstva s antisemitskom pozadinom usred spomenika ubijenim Židovima: to je nepodnošljivo”, rekla je Spranger (Socijaldemokratska stranka Njemačke).
Napad se dogodio dva dana uoči prijevremenih parlamentarnih izbora i usred predizborne kampanje koja se odvijala u znaku rasprava o sprječavanju neregulirane migracije.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
Svijet
Iz Washingtona sad i prijete Kijevu da potpišu sporazum koji Trump traži, samo je jedan američki dužnosnik ostao uz Zelenskog
February 22, 2025
Iz Washingtona sad i prijete Kijevu da potpišu sporazum koji Trump traži, samo je jedan američki dužnosnik ostao uz Zelenskog
Volodimir Zelenski nije spreman prihvatiti ugovor o mineralima sa SAD-om jer Ukrajina u tom nacrtu sporazuma vidi ‘niz problematičnih pitanja‘, kažu izvori iz Ukrajine.
Donald Trump je rekao da je dogovor blizu, ali izvor upoznat s pregovorima rekao je za Sky News da ukrajinski predsjednik nije spreman potpisati.
Podsjetimo, američki čelnik tražio je od Ukrajine dogovor o pristupu prirodnim resursima zemlje u zamjenu za pomoć u oružju.
‘Sporazum još nije spreman za potpisivanje, postoji niz problematičnih pitanja, a u sadašnjem obliku nacrta predsjednik ga nije spreman prihvatiti. U sporazumu nema partnerstva već samo jednostrane obveze Ukrajine‘, kaže spomenuti izvor.
S američke strane, savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz rekao je ovaj tjedan da će dogovor biti postignut.
‘Zaključak je da će predsjednik Zelenski potpisati taj sporazum, to ćete vidjeti u vrlo kratkom roku‘, rekao je Waltz.
Također se čini da su američki pregovarači pokrenuli mogućnost prekidanja pristupa Ukrajine vitalnom satelitskom internetskom sustavu Starlink Elona Muska ako ne pristane na dogovor.
Predsjednik Trump je također rekao da Zelenski ‘nema karata‘ u rukama.
‘Gledam ga godinama i gledam ga kako pregovara bez karata. On nema karte. I postane ti muka od toga. Jednostavno ti se smuči. I ja sam to imao‘, rekao Trump.
Podsjetimo, Trump je nedavno nazvao ukrajinskog čelnika ‘diktatorom koji ne raspisuje izbore‘, nakon što je Zelenski rekao da Trump živi u ‘ruskom prostoru dezinformacija‘. To je bio komentar na Trumpovu tvrdnju da je Ukrajina započela rat.
Ukrajina je također bila isključena iz razgovora o okončanju rata koi se održao u Rijadu ranije ovog tjedna između najviših američkih i ruskih diplomata.
Trump je demantirao nagađanja da bi mogao posjetiti Moskvu 9. svibnja – na dan kada Rusija slavi pobjedu nad nacistima.
Rekao je i da bi ruski i ukrajinski čelnici trebali ‘raditi zajedno‘ kako bi okončali rat. Međutim, SAD je već zadao veliki udarac poziciji Kijeva u svim budućim razgovorima.
Američki ministar obrane Pete Hegseth rekao je prošli tjedan da je povratak na prijeratne granice ‘nerealan‘.
No, čini se da američka politika prema Ukrajini nije posve ujednačena s obzirom na to da je američki izaslanik Keith Kellogg Zelenskog nazvao ‘hrabrim vođom nacije u ratu‘. Međutim, upitno je koliki utjecaj Kellogg doista ima, jer ukrajinski izvor kaže kako mu se čini da je ovaj bio ostavljen po strani.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed
-
Domaće zvijezde4 days ago
Baka Prase ostao bez YouTube kanala – Evo što se dogodilo!
-
Crna kronika5 days ago
Teška nesreća na raskrižju u Velikoj Gorici, jedna osoba je poginula
-
Strane zvijezde1 week ago
Justin Bieber nahvalio slavnu glumicu na društvenim mrežama: Ponovno potaknuo glasine o razvodu s Hailey
-
Rijeka vijesti4 days ago
POKOPI NA GROBLJIMA (1099)
-
Promo4 days ago
Zamka Trap Karneval/Jedini točan izbor za trap izlazak
-
Rijeka vijesti4 days ago
U ponedjeljak navečer otvorena cesta za tunel Učku između čvorova Veprinac i Matulji
-
Crna kronika4 days ago
Osumnjičene zbog 4500 tona otpada iz Slovenije sud pustio da se brane sa slobode
-
Svijet3 days ago
NASA je upravo i četvrti put u samo 12 dana promijenila vjerojatnost udara asteroida koji bi pomeo gradove!