Connect with us

Svijet

Sastaju se članice G7, Amerikanci su šokirali svoje saveznike: ‘Blokiraju nas. Još se nadamo, ali jako sam zabrinut‘

Ključne informacije: Rusija i SAD i službeno su otvorili diplomatske kanale Sastali se Volodimir Zelenski i posebni izaslanik Trumpa za Ukrajinu Zelenski spreman potpisati sporazum sa SAD-om o izvlačenju minerala iz Ukrajine Ukupna vrijednost minerala mjeri se u milijardama dolara Događaje vezane uz…

Published

on

21.02.2025.

Sastaju se članice G7, Amerikanci su šokirali svoje saveznike: ‘Blokiraju nas. Još se nadamo, ali jako sam zabrinut‘

Ključne informacije: Rusija i SAD i službeno su otvorili diplomatske kanale Sastali se Volodimir Zelenski i posebni izaslanik Trumpa za Ukrajinu Zelenski spreman potpisati sporazum sa SAD-om o izvlačenju minerala iz Ukrajine Ukupna vrijednost minerala mjeri se u milijardama dolara Događaje vezane uz…

Ključne informacije: 

Rusija i SAD i službeno su otvorili diplomatske kanale 

Sastali se Volodimir Zelenski i posebni izaslanik Trumpa za Ukrajinu 

Zelenski spreman potpisati sporazum sa SAD-om o izvlačenju minerala iz Ukrajine 

Ukupna vrijednost minerala mjeri se u milijardama dolara 

Događaje vezane uz Ukrajinu, Rusiju i SAD pratili smo uživo i jučer. DETALJNIJE OVDJE 

NOVO 14:05 – SAD se protivi nazivanju Rusije “agresorom” u izjavi G7 povodom treće godišnjice punog opsega invazije na Ukrajinu, javlja BBC pozivajući se na pisanje Financial Timesa. 

Ovo je još jedan znak razdora između administracije Donalda Trumpa i drugih zapadnih zemalja koje podržavaju Ukrajinu. Američki predstavnici navodno su se usprotivili frazi “ruska agresija” i sličnim formulacijama koje su rutinski koristili ukrajinski saveznici, uključujući Grupu sedam najrazvijenijih ekonomija svijeta (G7).

 – Amerikanci blokiraju taj termin, ali još uvijek radimo na tome i nadamo se dogovoru, citirao je Financial Times jednog dužnosnika.

CNN pak izvještava da se SAD protivi terminima koji okrivljuju Rusiju za rat i dodaje da jedan dužnosnik izražava “veliku zabrinutost oko izjednačavanja odgovornosti za rat”.

Ranije ovog mjeseca Donald Trump je izjavio da bi Rusiju trebalo ponovno primiti u G7:

 – Volio bih ih vratiti. Mislim da je bilo pogrešno izbaciti ih, rekao je. 

Ova izjava zatekla je neke druge članice G7, a francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot nazvao je povratak Rusije u grupu “nezamislivim”.

Podsjetimo, Rusija se pridružila G7 1990-ih, ali je isključena nakon što je Moskva 2014. godine anektirala Krim.

13:09 – Francuski predsjednik Emmanuel Macron objavio je na društvenim mrežama da namjerava reći Donaldu Trumpu da je u zajedničkom interesu Amerikanaca i Europljana da “ne budu slabi” pred Vladimirom Putinom.

– Ne smiješ biti slab pred predsjednikom Putinom. To niste vi, to nije vaš zaštitni znak, to nije u vašem interesu. Kako onda možete biti vjerodostojni pred Kinom ako ste slabi pred Putinom? Ako dopustite Rusiji da preuzme Ukrajinu, to bi bilo nezaustavljivo, napisao je Macron ono što namjerava reći Trumpu.

Podsjetimo, Macron će u ponedjeljak otputovati u Washington na sastanak s Trumpom. 

12:26 – Ukrajinski su dužnosnici ažurirali podatke o prethodnom danu i sada tvrde da je ubijeno 12 civila, a šest ih je ozlijeđeno.

Deseci domova su oštećeni, a infrastruktura je pogođena u regijama Donjecka, Hersona, Nikopolja i Zaporožja, kažu lokalni dužnosnici.

Oko 183 ljudi evakuirano je iz Donjecka.

Ruski napadi također su pogodili infrastrukturne objekte i dalekovode u regijama Kijeva i Potlave, ali nema ozlijeđenih civila, kažu vlasti.

Podsjetimo, ukrajinske zračne snage kažu da su oborile 87 od 160 ruskih dronova lansiranih tijekom noći. Još 70 dronova mamaca nestalo je s radarskih zaslona i nije prouzročilo nikakvu štetu.

12:21 – Rusko ministarstvo obrane objavilo je da su ruske snage preuzele kontrolu nad selima Nadiivka i Novosilka, koja se nalaze u južnom dijelu ukrajinske regije Donjeck, javljaju ruske državne vijesti TASS.

Podsjetimo, jučer je šef glavnog stožera Rusije, Sergej Rudskoj, ustvrdio da Rusija sada kontrolira 75% ukrajinskih regija Donjeck, Zaporizhzhia i Herson te više od 99% regije Luhansk.

Dodao je da četiri regije nikada neće biti vraćene Ukrajini.

11:38 Američki i ruski predstavnici proteklih su se mjeseci sastajali u Švicarskoj na neslužbenim razgovorima o ratu u Ukrajini, a posljednji je bio prošli tjedan, rekla su tri izvora Reutersu. 

Iako sudionici tih razgovora imaju iskustva u diplomatskoj i sigurnosnoj sferi, oni nisu dužnosnici vlasti i u ovom trenutku nije jasno jesu li ih poslale vlade, rekla su dva anonimna izvora. 

Razgovore su opisali kao sporedni kanal, s kontaktima koji su uspostavljeni tijekom perioda tranzicije vlasti nakon pobjede američkog predsjednika Donalda Trumpa na izborima 5. studenog. 

Najmanje nekoliko savjetnika Trumpu zna za te razgovore, rekao je jedan od izvora, izravno upućen u to pitanje.

Ne znaju se drugi detalji o tim sastancima, uključujući i to jesu li bili prisutni i Ukrajinci, kad su točno susreti započeli i koje su bile teme. 

Ti prethodno neobjavljeni sastanci pokazatelj su zakulisnih napora SAD-a i Rusije da prouče načine za okončanje rata u Ukrajini unatoč gotovo zamrzavanju službenih kontakata pod Trumpovim prethodnikom, bivšim predsjednikom Joeom Bidenom. 

Trump, na dužnosti tek mjesec dana, preokrenuo je pristup SAD-a trogodišnjem sukobu u Ukrajini, pokrenuvši razgovore izravno s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. 

Najviši američki dužnosnici u utorak su se sastali s ruskim dužnosnicima u Saudijskoj Arabiji, uključujući ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.

Švicarsko ministarstvo vanjskih poslova Reutersu je reklo da je bilo informiranu o održavanju razgovora. 

“Te aktivnosti pomažu u podršci diplomatskih napora vezano za sukob”, priopćilo je ministarstvo.

Dva izvora kazala su da se najmanje jedan susret odvio prošli tjedan u Ženevi u vrijeme Sigurnosne konferencije u Muenchenu.

11:33 – Njemački kancelar Olaf Scholz je rekao da Ukrajina još uvijek može računati na Europu, iako je još prerano za razgovor o slanju mirovne misije u Ukrajinu. 

– Još smo daleko od primirja i ne znamo hoće li međunarodne trupe, trupe UN-a ili bilo što drugo tu igrati ulogu i hoće li do toga uopće doći, rekao je Scholz.

On je danas za jednu njemačku TV kuću rekao da se Ukrajina može osloniti na Njemačku i Europu u cjelini sada kada se vode pregovori.

11:18 – Bivša finska premijerka Sanna Marin upozorila je da se Putinova Rusija neće zaustaviti na Ukrajini ako joj se dopusti da nastavi svoju agresiju, kao i da bi mogla napasti druge susjede i  NATO saveznike. Govoreći u Londonu, upozorila je da se svijet sada čini vrlo opasnim dok je pozvala na daljnju potporu Ukrajini, prenosi The Guardian. 

Sanna Marin

Thomas Krych/zuma Press/profimedia/Thomas Krych/zuma Press/profimedia

11:15 – Iz Kremlja je jutros priopćeno da postoji obostrano razumijevanje o potrebi sastanka Donalda Trumpa i Vladimira Putina, no da se detalji takvog susreta tek trebaju razraditi.

Kremlj je, podsjetimo, prošlog tjedna rekao da bi se dvojica čelnika mogli sastati ovog mjeseca, iako bi priprema prvog susreta licem u lice mogla trajati duže. No u utorak je Trump rekao da će se vjerojatno ovog mjeseca sastati s Putinom.

11:10 – U Moskvi upravo traje treći Forum tehnologija budućnosti. Očekuje se i obraćanje Vladimira Putina, iako se ne zna hoće li ruski predsjednik govoriti o Ukrajini…

11:04 – Švedska istražuje moguće puknuće podmorskog kabela u blizini jugozapadne obale zemlje u Baltičkom moru, izvijestila je jutros obalna straža.

– Primili smo informaciju o mogućem pucanju kabela i tužiteljstvo je odlučilo započeti preliminarnu istragu, rekao je glasnogovornik obalne straže.

Brod obalne straže poslan je na mjesto događaja kod otoka Gotland. Premijer Ulf Kristersson rekao je da je vlada obaviještena i da je šteta na bilo kojoj podmorskoj infrastrukturi posebno zabrinjavajuća usred trenutne sigurnosne situacije. Prilikom ranijih sličnih incidenata, iz Kremlja su zanijekali svoju umiješanost. 

Podsjetimo, regija Baltičkog mora je u pripravnosti nakon niza prekida rada kabela za napajanje, telekomunikacija i plinovoda otkako je Rusija napala Ukrajinu. U prosincu prošle godine NATO je rekao da će pojačati svoju vojnu nazočnost u Baltičkom moru nakon što su podmorski energetski i internetski kablovi presječeni između Estonije i Finske.

10:58 – U ruskim udarima o kojima je ranije izvijestila ukrajinska vojska, poginulo je šestero civila.

U regiji Zaporožje sinoć je ubijen 53-godišnji civil u ruskom napadu na nekoliko zgrada. U odvojenim udarima koji su jučer izvedeni ubijeno je najmanje četvero stanovnika grada Kostyantynivka, uključujući i jednu 72-godišnju ženu, priopćila je ukrajinska policija. Prema tom izvješću, ruske snage su bacile četiri bombe i upotrijebile topništvo. 

U istočnoj regiji Donjeck, ruski zrakoplov je gađao stambena područja u Mikolaivki, pri čemu je jedan čovjek poginuo.

10:35 – Ukrajinski predsjednik Zelenski mora se vratiti za pregovarački stol i postići dogovor s SAD-om o mineralima u Ukrajini, rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz. 

Waltz je rekao da je Bijela kuća bila “vrlo frustrirana” Zelenskim nakon što je ranije ovog tjedna iznio “neprihvatljive” uvrede američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

Volodimir Zelenski i Donald Trump

Andrew Caballero-reynolds/Afp

09:56 – Bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko osvrnuo se na sve veću svađu između Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog i pozvao na mekši pristup diplomaciji sa SAD-om. Rekao je da bi Zelenski trebao prestati sa “stadionskim ponašanjem” u odnosima s Trumpom.

– Ovaj oblik borbe ne ide u prilog Ukrajini, koliko god argumenti bili rječiti, rekao je. – Razgovor s Trumpom zahtijeva diplomatsko majstorstvo, strpljenje i smirenost kako se ne bi reagiralo na svaku njegovu izjavu. Spreman sam otići u Bruxelles ili čak Washington kako bih spasio situaciju, rekao je Porošenko.

09:51 – Ukrajinska vojska je u svojem najnovijem izvješću o sukobu priopćila da je odgovorila na noćni napad 160 ruskih dronova. Ukrajinske zračne snage oborile su 87 dronova. Dronovi su napali 12 regija, uključujući i područje Kijeva. 

Ruske su snage napale i južnu ukrajinsku regiju Odesa s dvije balističke rakete, dodaje se u priopćenju ukrajinske vojske.

09:49 – Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt je potvrdila da će američki predsjednik Donald Trump idući tjedan u ponedjeljak ugostiti francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, a u četvrtak britanskog premijera Keira Starmera.

Dvojica europskih čelnika čvrsta su u svojoj podršci Ukrajini, a Macron je ranije ovog tjedna bio domaćin razgovora u Parizu, dok se Trumpov tim sastao s ruskim izaslanicima u Saudijskoj Arabiji.

09:48 – Bivši čelnik britanskih oružanih snaga rekao je da Ujedinjeno Kraljevstvo i europske zemlje moraju učiniti korake kako bi zajamčili suverenitet Ukrajine u slučaju mirovnog sporazuma.

– Mislim da mora postojati neki oblik jamstva suvereniteta Ukrajine u budućnosti, rekao je umirovljeni general Sir Nick Carter sinoć za BBC.

09:02 – Trumpova je administracija Ukrajini ponudila nov nacrt sporazuma o mineralima. Podsjetimo, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je odbio prvu ponudu, a sada bi dogovor mogao biti izgledniji, piše Axios pozivajući se na upućene izvore s obje strane.

Upućeni izvor rekao je da ga je nekoliko suradnika Zelenskog ohrabrilo da potpiše ažurirani prijedlog kako bi izbjegao daljnji sukob s Trumpom i omogućio američkom predsjedniku da opravda američku potporu Ukrajini.

– Došlo je do značajnog poboljšanja u nedavnom nacrtu i on je u skladu s ukrajinskim zakonom, rekao je jedan od izvora.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz rekao je novinarima u četvrtak da se Zelenski mora vratiti pregovorima o mineralima.

– Ovo su pregovori. Ukrajina želi pregovarati o mineralima, pa o tome razgovaramo, rekao je dužnosnik Bijele kuće.

08:18 – Mogući sastanak predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina “uvelike će ovisiti o tome možemo li postići bilo kakav napredak u okončanju rata u Ukrajini”, rekao je američki državni tajnik Marco Rubio.

Rubio je u četvrtak potvrdio da je o takvom sastanku razgovarao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u Saudijskoj Arabiji u utorak, rekavši ruskoj strani da “neće biti sastanka dok ne znamo o čemu će sastanak biti.”

“Jedino oko čega smo se složili jest da ćemo razgovarati o miru. Njihove ponude, na što su spremni pristati, što su spremni razmotriti odredit će jesu li ozbiljni oko mira ili ne”, rekao je Rubio u intervjuu emitiranom na X-u. “Samo još nismo u toj fazi”, dodaje.

Sjedinjene Države pružile su desetke milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini tijekom rata, a Trump je rekao da bi američka ulaganja u ukrajinske minerale mogla osigurati “da ćemo u nekom obliku vratiti taj novac”.

“Predsjednik Trump je jako ljut na predsjednika Zelenskog”, rekao je Rubio.

“Stalo nam je do (Ukrajine) jer ima implikacije za naše saveznike i naposljetku za svijet. Ovdje bi trebala postojati određena razina zahvalnosti.”

Washington također prisiljava Kijev da brzo pregovara o dogovoru o otvaranju ukrajinskog prirodnog bogatstva američkim ulaganjima.

Rubio je sa Zelenskim i potpredsjednikom SAD-a JD Vanceom razgovarao na sastanku u Münchenu prošlog petka.

“Objasnili smo im: ‘Gledajte, želimo biti u zajedničkom pothvatu s vama, ne zato što pokušavamo ukrasti vašu zemlju, nego zato što mislimo da je to zapravo jamstvo sigurnosti, jer smo vaš partner u važnom gospodarskom pothvatu‘ ‘, priča Rubio novinarki u intervjuu.

Događa se to usred sve većeg jaza između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Trump je u srijedu osudio Zelenskog kao “diktatora bez provedenih izbora” nakon što je Zelenski rekao da je Trump zarobljen u ruskom balonu dezinformacija, što je bio odgovor američkom predsjedniku koji je sugerirao da je Ukrajina započela rat.

02:00 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u četvrtak je izjavio da je Ukrajina spremna brzo raditi na postizanju snažnog sporazuma o ulaganjima i sigurnosti sa SAD-om, ocijenivši da sastanak s američkim izaslanikom Keithom Kelloggom “vraća nadu” u uspjeh.

“General Kellogg, sastanak koji vraća nadu. Potrebni su nam snažni sporazumi koji će stvarno funkcionirati. Dao sam upute da radimo brzo i na vrlo, vrlo ravnopravan način. Detalji sporazuma su važni. Što su detalji bolje razrađeni, to je bolji rezultat”, kazao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju.

A day of intense international work. My meeting with General Kellogg was one that restores hope, and we need strong agreements with the U.S.—agreements that will truly work. I have instructed my team to work quickly and very sensibly.Economy and security must always go hand in… pic.twitter.com/N5k2bu13qk— Volodymyr Zelenskyy/Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) February 20, 2025

Sastanak s Kelloggom održan je dan nakon što su Zelenski i američki predsjednik Donald Trump razmijenili oštre riječi, i u vrijeme kad su započeli američko-ruski pregovori o okončanju trogodišnjeg rata u Ukrajini. Ukrajina nije pozvana na pregovore.

Nakon sastanka s Kelloggom, Zelenski je na platformi društvenih medija X poručio da Ukrajina mora “osigurati da mir bude čvrst i trajan – tako da se Rusija nikada ne može vratiti s ratom”. “Ukrajina je spremna za snažan, učinkovit investicijski i sigurnosni sporazum s predsjednikom SAD-a. Predložili smo najbrži i najkonstruktivniji način za postizanje rezultata. Naš tim je spreman raditi 24/7”, naveo je.

PROČITAJTE VIŠE Veliki preokret: Zelenski ipak pristao na Trumpov zahtjev, sprema se potpis ključnog ugovora!?

Razgovori s Kelloggom uslijedili su nakon ukrajinskog odbijanja prvobitnog američkog prijedloga oko izvoza ukrajinskih rijetkih metala. U svojim komentarima na X, Zelenski je također rekao da je njegov razgovor s Kelloggom bio usredotočen na situaciju na bojnom polju, sigurnosna jamstva koja Ukrajina traži i povratak ratnih zarobljenika.

“Važno je za nas – i za cijeli slobodni svijet – da se osjeti američka snaga”, napisao je.

00:05 Čelnik Zastupničkog doma američkog Kongresa Mike Johnson izjavio je u četvrtak da “nema apetita” za još jedan zakon o financiranju Ukrajine, samo dan nakon što je predsjednik Donald Trump nazvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog “diktatorom” i upozorio ga da mora brzo djelovati kako bi osigurao mir s Rusijom, u protivnom riskira gubitak svoje zemlje.

Mike Johnson 

Andrew Harnik/Getty Images Via Afp

“Nema apetita za to”, izjavio je Johnson za Newsmaxu tijekom jedne konferencije konzervativaca kada je upitan – na zvižduke desničarske publike – predviđa li još jedan zakon o financiranju Ukrajine, ako do završetka rata prođe još nekoliko mjeseci.

“Moramo (rat) privesti kraju. I mogu vam reći da naši europski saveznici također razumiju nužnost. Predugo se to (vuče)”, rekao je Johnson.

Izjave republikanskog čelnika u donjem domu Kongresa uslijedile su u vrijeme sve veće neizvjesnosti oko budućnosti američke potpore Kijevu, nakon rata riječima između Trumpa i Zelenskog. Trump je izmjenio američku politiku u vezi rata u Ukrajini, okončao kampanju izolacije Rusije uputivši telefonski poziv Putinu, kao i uspostavom razgovora između visokih američkih i ruskih dužnosnika u Saudijskoj Arabiji koji nisu uključivali Zelenskog. Trump je u utorak ustvrdio da je Ukrajina kriva za rusku invaziju 2022. Zelenski je ustvrdio da Trump ponavlja ruske dezinformacije.

PROČITAJTE VIŠE Domaći konzervativac: ‘Trump će biti dobar za Ameriku, ali očekujem nered u našem susjedstvu.

Johnsonove izjave odražavaju promjenjeno raspoloženje u američkom Kongresu, koji je odobrio 175 milijardi dolara pomoći Ukrajini od početka rukse invazije punog opsega, u vrijeme kada su demokrati imali većinu u Senatu i držali Bijelu kuću. Trumpovi republikanci sada kontroliraju Zastupnički dom, Senat i Bijelu kuću.

Prošlog travnja Johnson je razljutio mnoge svoje kolege republikance u Zastupničkom domu, dopustivši glasovanje o zakonu koji je uključivao 61 milijardu dolara za Ukrajinu, što je usvojeno uz veću podršku demokrata nego republikanaca. Napominjući da su i Rusija i Ukrajina pretrpjele teške gubitke, Johnson je u četvrtak kazao: “Moramo okončati sukob. Predsjednik Trump je potpuno u pravu. Vrijeme je da se završi, a on (Trump) je gruba sila, mislim, koja to može učiniti”.

Johnson je kazao da je Trumpu potreban prostor za posredovanje u okončanju rata u Ukrajini te da je “pritužba” Zelenskog da Ukrajina nije pozvana na sastanak u Saudijskoj Arabiji “deplasirana”.

“Mislim, ono što Trump pokušava učiniti je… postaviti uvjete za te stvarne pregovore, pregovore da se održe i mi mu moramo dopustiti da radi ono što radi”, smatra Johnson.

https://www.jutarnji.hr/feed/

Svijet

Ovo je Heidi (36), nova politička zvijezda o kojoj bruji Njemačka, njeni strastveni govori su viralni: ‘Na barikade!‘

Published

on

By

February 22, 2025

Ovo je Heidi (36), nova politička zvijezda o kojoj bruji Njemačka, njeni strastveni govori su viralni: ‘Na barikade!‘

“Nemojte odustati, borite se, oduprite se fašizmu. Na barikade!”, pozvala je Heidi Reichinnek u nedavnom govoru u Bundestagu. Strastvena poruka tridesetšestogodišnje njemačke političarke brzo je postala viralna, osobito među mladim biračima, i pridonijela strelovitom porastu popularnosti njene stran…

“Nemojte odustati, borite se, oduprite se fašizmu. Na barikade!”, pozvala je Heidi Reichinnek u nedavnom govoru u Bundestagu. Strastvena poruka tridesetšestogodišnje njemačke političarke brzo je postala viralna, osobito među mladim biračima, i pridonijela strelovitom porastu popularnosti njene stranke Die Linke uoči nadolazećih parlamentarnih izbora.

Reichinnek, karizmatična supredsjednica krajnje lijeve stranke u Bundestagu, na društvenim mrežama stekla je velik broj pratitelja, a njena sposobnost da političke poruke prenese na jednostavan i razumljiv način, privukla je pozornost i medija i birača, te je pomogla stranci da se izvuče s margina političkog spektra. Die Linke broji najveći broj novih članova u posljednjih 15 godina te uživa podršku od sedam do devet posto, što je značajan skok u odnosu na prošlu godinu, kada su se borili za opstanak u parlamentu.

Heidi Reichinnek

Tobias Schwarz/Afp

Die Linke bilježi rast popularnosti zahvaljujući obećanjima o socijalnoj pravdi, oporezivanju bogatih te smanjenju cijena najma i javnog prijevoza, temama koje mainstream stranke uglavnom ignoriraju, ali su od velike važnosti za mlade. “Die Linke vodi učinkovitu kampanju i postavila je vrlo jasne prioritete”, izjavio je za AFP politolog Antonios Souris pri Freie Universität Berlin. Osim toga, uspjela se profilirati kao ključni suparnik krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), koja prema anketama ima oko 20 posto podrške, što ju čini drugom najpopularnijom strankom u zemlji.

Heidi Reichinnek

Tobias Schwarz/Afp

Mnogi birači lijevo i desno od centra ostali su razočarani ponašanjem svojih političkih opcija, koje sve više usvajaju politike slične onima AfD-a, kako bi privukli njihove birače. Primjerice, i CDU i BSW pridružili su se AfD-u u glasanju za pooštravanja migracijske politike, a Friedrich Merz, glavni kandidat za kancelara, izjavio je da je otvoren za pragmatičnu suradnju s AfD-om na lokalnoj razini, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućeg sloma “protupožarnog zida” protiv ekstremne desnice.

Strah od rušenja “zaštitnog zida” izazvao je masovne ulične proteste, a na skupu u Berlinu Reichinnek je dobila ovacije nakon izjave: “Nedjelja nije kraj, već početak solidarnog i socijalnog društva”.

Sahra Wagenknecht

Fabrizio Bensch/Afp

Još u siječnju, Die Linke je bila na rubu izumiranja. Njezini rezultati u anketama bili su zanemarivi, a neka ankete čak su je smjestila među “ostale” stranke, odnosno ispod praga od pet posto, potrebnog za ulazak u parlament. Kriza je došla nakon što je u to vrijeme najpopularnija ljevičarka u Njemačkoj Sahra Wagenknecht napustila stranku i osnovala vlastiti ljevičarski populistički pokret BSW. No, situacija se sada drastično promijenila. Prema najnovijoj anketi istraživačkog instituta YouGov, Die Linke ima oko osam posto podrške, čime ulazak u parlament postaje sve vjerojatniji. Dok Die Linke raste, BSW se nalazi na rubu ulaska u parlament, s oko pet posto podrške.

Alice Weidel

Kay Nietfeld/Afp

Reichinnek se pridružila stranci 2015. godine, motivirana “bijesom zbog mnogih društvenih nepravdi”. “Zaista sam željela pronaći ljude koji dijele moje viđenje svijeta, s kojima mogu mijenjati stvari, i pronašla sam ih u Die Linkeu”, izjavila je za AFP. Svoje stavove izražava i tetovažama – na lijevoj ruci ima tetovaže revolucionarne ikone Rose Luxemburg i egipatske kraljice Nefertiti s plinskom maskom, što simbolizira njezino iskustvo iz vremena provedenog u Kairu tijekom Arapskog proljeća.

Njemačka se trenutačno suočava s fenomenom sličnim onome koji je ljetos zabilježen u Francuskoj, kada je u prvom krugu parlamentarnih izbora pobijedila krajnja desnica. Tada su se birači mobilizirani, i umjesto udesno, skrenuli ulijevo, stvarajući lijevu koaliciju koja je spriječila dolazak ekstremnih desničara na vlast. Hoće li se pojačana podrška ljevici u Njemačkoj, kao što pokazuju najnovije ankete, zaista preliti u glasove na izborima, uskoro ćemo saznati.

Friedrich Merz

Volker Hartmann/Afp

Treba napomenuti da ankete odražavaju samo javno mnijenje u trenutku ispitivanja i nisu prognoze rezultata izbora. Također, značajan broj birača, njih oko 20 posto, još uvijek nije donio konačnu odluku kome dati svoj glas. To se posebno odnosi na one koji su izjavili da žele glasovati za BSW ili Zelene, od kojih oko 30 posto još uvijek nije sigurno u svoj odabir.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

Continue Reading

Svijet

Cure detalji jezivog napada u Berlinu, Sirijac (19) je nosio Kuran i molitveni tepih: ‘Planirao je ubijati Židove‘

Published

on

By

February 22, 2025

Cure detalji jezivog napada u Berlinu, Sirijac (19) je nosio Kuran i molitveni tepih: ‘Planirao je ubijati Židove‘

Napad nožem pored spomenika žrtvama Holokausta u Berlinu u kojem je teško ozlijeđen jedan španjolski turist, ima antisemitsku pozadinu, priopćilo je Glavno državno odvjetništvo u Berlinu u subotu. „Osumnjičen je rekao kako već tjednima planira ubijati Židove‘“, priopćilo je odvjetništvo. Osumnjičeni…

Napad nožem pored spomenika žrtvama Holokausta u Berlinu u kojem je teško ozlijeđen jedan španjolski turist,  ima antisemitsku pozadinu, priopćilo je Glavno državno odvjetništvo u Berlinu u subotu.

„Osumnjičen je rekao kako već tjednima planira ubijati Židove‘“, priopćilo je odvjetništvo.

Osumnjičeni, 19-godišnji izbjeglica iz Sirije, je prilikom napada pored sebe imao Kuran i molitveni tepih.

„Djelo stoji u neposrednoj vezi sa situacijom na Bliskom istoku“, priopćeno je.

Devetnaestogodišnjak je u petak navečer nožem u vrat izbo jednog 30-godišnjeg španjolskog turista usred memorijalnog područja žrtvama Holokausta, u blizini Brandenburških vrata u središtu Berlina.

Ozlijeđeni se nakon nekoliko operacija nalazi izvan životne opasnosti.

Osumnjičeni je 2023. kao maloljetnik bez pratnje stigao u Njemačku gdje mu je odobren zahtjev za azilom.

Berlinska senatorica za unutarnje poslove Iris Spranger osudila je jučerašnji napad. 

“Pokušaj ubojstva s antisemitskom pozadinom usred spomenika ubijenim Židovima: to je nepodnošljivo”, rekla je Spranger (Socijaldemokratska stranka Njemačke).

Napad se dogodio dva dana uoči prijevremenih parlamentarnih izbora i usred predizborne kampanje koja se odvijala u znaku rasprava o sprječavanju neregulirane migracije.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

Continue Reading

Svijet

Iz Washingtona sad i prijete Kijevu da potpišu sporazum koji Trump traži, samo je jedan američki dužnosnik ostao uz Zelenskog

Published

on

By

February 22, 2025

Iz Washingtona sad i prijete Kijevu da potpišu sporazum koji Trump traži, samo je jedan američki dužnosnik ostao uz Zelenskog

Volodimir Zelenski nije spreman prihvatiti ugovor o mineralima sa SAD-om jer Ukrajina u tom nacrtu sporazuma vidi ‘niz problematičnih pitanja‘, kažu izvori iz Ukrajine. Donald Trump je rekao da je dogovor blizu, ali izvor upoznat s pregovorima rekao je za Sky News da ukrajinski predsjednik nije spre…

Volodimir Zelenski nije spreman prihvatiti ugovor o mineralima sa SAD-om jer Ukrajina u tom nacrtu sporazuma vidi ‘niz problematičnih pitanja‘, kažu izvori iz Ukrajine.

Donald Trump je rekao da je dogovor blizu, ali izvor upoznat s pregovorima rekao je za Sky News da ukrajinski predsjednik nije spreman potpisati.

Podsjetimo, američki čelnik tražio je od Ukrajine dogovor o pristupu prirodnim resursima zemlje u zamjenu za pomoć u oružju.

‘Sporazum još nije spreman za potpisivanje, postoji niz problematičnih pitanja, a u sadašnjem obliku nacrta predsjednik ga nije spreman prihvatiti. U sporazumu nema partnerstva već samo jednostrane obveze Ukrajine‘, kaže spomenuti izvor.

S američke strane, savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz rekao je ovaj tjedan da će dogovor biti postignut.

‘Zaključak je da će predsjednik Zelenski potpisati taj sporazum, to ćete vidjeti u vrlo kratkom roku‘, rekao je Waltz.

Također se čini da su američki pregovarači pokrenuli mogućnost prekidanja pristupa Ukrajine vitalnom satelitskom internetskom sustavu Starlink Elona Muska ako ne pristane na dogovor.

Predsjednik Trump je također rekao da Zelenski ‘nema karata‘ u rukama.

‘Gledam ga godinama i gledam ga kako pregovara bez karata. On nema karte. I postane ti muka od toga. Jednostavno ti se smuči. I ja sam to imao‘, rekao Trump.

Podsjetimo, Trump je nedavno nazvao ukrajinskog čelnika ‘diktatorom koji ne raspisuje izbore‘, nakon što je Zelenski rekao da Trump živi u ‘ruskom prostoru dezinformacija‘. To je bio komentar na Trumpovu tvrdnju da je Ukrajina započela rat.

Ukrajina je također bila isključena iz razgovora o okončanju rata koi se održao u Rijadu ranije ovog tjedna između najviših američkih i ruskih diplomata.

Trump je demantirao nagađanja da bi mogao posjetiti Moskvu 9. svibnja – na dan kada Rusija slavi pobjedu nad nacistima.

Rekao je i da bi ruski i ukrajinski čelnici trebali ‘raditi zajedno‘ kako bi okončali rat. Međutim, SAD je već zadao veliki udarac poziciji Kijeva u svim budućim razgovorima.

Američki ministar obrane Pete Hegseth rekao je prošli tjedan da je povratak na prijeratne granice ‘nerealan‘.

No, čini se da američka politika prema Ukrajini nije posve ujednačena s obzirom na to da je američki izaslanik Keith Kellogg Zelenskog nazvao ‘hrabrim vođom nacije u ratu‘. Međutim, upitno je koliki utjecaj Kellogg doista ima, jer ukrajinski izvor kaže kako mu se čini da je ovaj bio ostavljen po strani.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

Continue Reading

Trending

Copyright © 2017 Zox News Theme. Theme by MVP Themes, powered by WordPress.