21.02.2025.

U Zagrebu se traži ulaznica više za ovu hit predstavu. Postoji za to dobar razlog

Veliki hit šibenskog HNK treći put gostuje u Zagrebu u godinu dana. “Dođi gola na večeru” 27. veljače od 20 sati igra u zagrebačkom Kinu SC, a već 28. veljače u Rijeci, u sušačkom HKD-u.

Nagrađivana komedija mnogo je gostovala, a ove sezone naročito, jer je šibensko kazalište u energetskoj obnovi, te je dosad kod kuće i na gostujućim pozornicama ostvarila oko 20 tisuća gledatelja, ističe ravnatelj šibenskog HNK Jakov Bilić.

“‘Dođi gola na večeru‘ zasigurno je najgledanija predstava HNK Šibenik posljednje desetljeće. Odličan Camolettijev tekst kao baza, još bolja režija Nine Kleflin kao nadogradnja te izvrstan glumački ansambl zajedno tvore ovaj hit.. Nema grada u kojem smo gostovali a da publika nije bila oduševljena izvedbom, i to nam je najveća nagrada za naš rad”, kaže Bilić.

Sibenik, 071023.
HNK.
Premijera predstave Dodji gola na veceru u reziji Nine Kleflin.
Foto: Tonka Lokas/ CROPIX

Tonka Lokas/Cropix

Autor Marc Camoletti uspio je stvoriti briljantnu komediju punu zabavnih zapleta, u kojoj se izmjenjuju krivi identiteti, ulasci na kriva vrata i zbrke. Priča je to o nevjernom mužu i njegovim jadnim pokušajima da provede noć koja je bila popularna i na Broadwayu i na londonskom West Endu.

Glumački ansambl čine Donat Zeko, Ana Perković, Bojan Brajčić, Oriana Kunčić, Lucija Alfier i Krešimir Jelić. Predstava je prilagođena domaćim prilikama te u njoj imamo sraz zagrebačkog i dalmatinskog mentaliteta među prijateljima i potencijalnim, ali i pravim ljubavnicima.

https://www.jutarnji.hr/feed/

20.02.2025.

Tara Thaller glumi dobro reality zvijezdu Candy. Pojavljuju se i njezin krajnje glup tjelohranitelj, čudan svećenik, agresivna policajka…

Zagrebačko gradsko kazalište Komedija dalo je zanimljivu produkciju, apsurdan suvremeni mađarski vodvilj “Momačka večer”, na granici, rekao bih, između oslobođene glume i totalnog treša. Pisac Vajk Szente (r.1981. u gradiću Orosháza) prominentan je mađarski glumac, što u mađarskom slučaju znači i pjevač, zatim je i redatelj i pisac. Također je prominentan glumac mađarski i redatelj Slaven Vidaković (r. 1977. u Pečuhu), s tim da je on eto naše gore list, autohtoni mađarski Hrvat, koji je glumu diplomirao u Zagrebu. Slaven Vidaković vodi, među ostalim, Hrvatsko kazalište u Pečuhu, čija je zgrada obnovljena prije koju godinu i u koju je eto mađarska država uložila milijune i koja daje prosječno tri premijere godišnje. Pisao sam reportažu i o kazalištu i o Vidakoviću, koji je zapravo najpoznatiji mađarski glumac u svom slavnom gradu, ali i redatelj, koji režira posvuda po Mađarskoj a eto je i umjetnički ravnatelj glavnog mađarskog teatra u Pečuhu, Pečuškog narodnog kazališta.

Vidaković je režirao niz komedija u domovini, cijenjene su i njegove režije mjuzikla, a “Momačka večer” jest u Mađarskoj, a i šire, zbilja veliki hit. Međutim, lako je proizvesti nesporazum. Naime, posrijedi je rad koji bih najradije nazvao eksperimentalnom komercijalnom predstavom – radnja je namjerno toliko razvedena, preuveličana i neuhvatljiva da je ne možeš zapamtiti, odnosno uvijek ti štogod promakne, tko koga i zašto. Već u naslovu se krije iznevjereno očekivanje. Naime, proslava momačke večeri podrazumijeva da će se okupiti dakle momci, a na ovu očito je došao jedino kum, koji ju je i organizirao. Djeluje malko gej, pogotovo što je kum za njih dvojicu naručio sobu u luksuznom hotelu i tri zdjelice drogom natopljenih čokoladnih kuglica. Naručio je i striptizetu, ali nije jasno zašto. Svi ostali likovi upadaju u radnju naoko slučajno ili zbilja slučajno i nemaju nikakve veze s momačkom večeri: vrlo čudan svećenik, samosvjesna ljepotica iz reality programa, njezin krajnje glup tjelohranitelj, zagonetni gospodin Wat, frustrirana i agresivna policajka s djetetom, bistar sluga… Radnja je sprdnja na račun engleskih, dobro skrojenih komedija, a i svih dobro skrojenih komedija, te se u njoj javljaju svi mogući vodviljski motivi kroz stoljeća: zamjena identiteta, čarobni napitak, lažni identitet, potraga za blagom, iznenadni susret s grijehom iz prošlosti, zamjena očinstva, nevjerni suprug, iznenadni gubitak novca, iznenadni dobitak novca, nepoznati sin i tako dalje i tako bliže, sve uz salonski mizanscen sa scenom opkoljenom vratima kroz koja se neprestano ulazi i izlazi. Nema u cijeloj radnji niti jednog jedinog monologa, niti jedne jedine “realistične” situacije, a teče što je moguće brže, no svejedno cijelo zbivanje s pauzom traje dobra tri sata.

Momačka večer

/Ines Novković

Momačka večer

/Ines Novković

Scena Balázsa Horesnyija jest totalni tapetarski, namjerni dakle kič: luksuzna, rekao bih postrenesansna hotelska soba kao iz francuskog dvorca, cijela papirnata i ponešto modernijeg, boljeg namještaja plus golemi hladnjak. Kostimi Mirjane Zagorec nenametljivo su suvremeni, a kad moraju biti zadani kostimi, za striptizetu, za časnu, za sobara, onda su prikladni i općenito ne kvare fizikus akterica i aktera, nego ih, štoviše, podupiru u gradnji i karaktera i odnosa među likovima.

Dvojica su dakle protagonista, mladoženja i njegov kum, Simon i Alex, prijatelji iz djetinjstva, obojica obiteljski liječnici. Obojica su zapravo isprva stereotipni šmokljani, koji međutim reagiraju neobično poduzetno kad upadnu u nevolje. Simona igra Ronald Žlabur, koji je od početka u krajnje povišenom tonu te zbilja riskira da se uloga izduši, da tako kažem, dok se razvija duga i komplicirana fabula. Ali on postaje sve zanimljiviji, a i manje hektičan kako vrijeme odmiče. S posve suprotne pozicije kreće Matija Kačan kao Alex. On je ispočetka krajnje, rekao bih, flegmatičan, kao da glumi Čehova, usporen, čak i monoton, ali s vremenom postaje sve plastičniji, otkriva humor, potisnutu ludost i na koncu se može reći da osvaja publiku svojom sve življom, nenametljivo autoironičnom pojavom. Usidren u zabavnu ulogu lažnog svećenika jest i Igor Mešin, kojemu nije prvi put da nosi dakle rimski kolar, odnosno bijeli svećenički ovratnik. Grandioznom pojavom scenu čini začudnom Damir Lončar kao tjelohranitelj Bob, koji se isto služi postupkom iznevjerenog očekivanja. Naime, neprestano očekuješ od njega nasilje i akteri ga se plaše, a jedino u čemu je strašan jest to da je neponovljivo blesav, te u toj blesavosti koliko hrabar, toliko i neopasan. Mr. Wat Zlatka Ožbolta također je megakarikatura, ali uspjela, pri čemu je njegov striptiz možda najzabavniji moment predstavljanja. Roko Sikavica igra Londinera (poslužitelja, germanizam), kao stereotip bistrog sluge, koji ostaje apsurdan u tonu do konca i zato uvjerljiv.

Momačka večer

/Ines Novković

Momačka večer

/Ines Novković

Glavni je možda minus djela što su ženske uloge baš lošije napisane i nenamjerno stereotipne. Reality zvijezdu Candy ipak začudno funkcionalno igra Tara Thaller, cvrkuće poput umjetne inteligencije. Nera Stipčević kao Mona, mladenka, jest gotovo psihološka uloga zabrinute žene pred brakom, a Ružica Maurus kao Daisy predstavlja gotovo robotsku, premda simpatičnu pojavu.

https://www.jutarnji.hr/feed/

20.02.2025.

Grad Kaštela kroz tri priče predstavlja svoju bogatu kulturu, povijest i gastronomiju

Manifestacijom „Legenda o Miljenku i Dobrili – Kaštelanske priče u Zagrebu“, Grad Kaštela kroz tri priče zagrebačkoj publici predstavlja svoju bogatu povijest, kulturu i gastronomiju.

Manifestacija započinje pričom o ljubavi, odnosno uprizorenjem kazališne predstave „Legenda o Miljenku i Dobrili“ (scenarij M. Kažotić, M. Vulas, režija M. Vulas) u produkciji Kaštelanske organizacije mladih. Istinita je to priča o dvoje mladih iz plemićkih obitelji Vitturi i Rušinić, a na put njihovoj ljubavi stala je svađa njihovih očeva. Originalnu priču M. Kažotića, redateljica M. Vulas ukomponirala je u čakavski izričaj, a kroz razrađene dijaloge prikazan je život i običaji starih Kaštelana. Sudjeluju KUD „7 Kaštela“, Kliški uskoci i gostujući glumci.

Priču o vinu i gastronomiji ispričat će kaštelanski vinari sa starom kaštelanskom sortom Crljenak kaštelanski, ali i učenici Srednje škole „Braća Radić“ koji će predstaviti tradicionalne kaštelanske slastice.

KUD „7 Kaštela“ predstavit će Priču o tradiciji. Kaštela su poznata po bogatstvu pučkog pjevanja i crkvene liturgije, brojna glazbena društva i glazbenike, a u Lisinskom će predstaviti tradicijske plesove i pjesme i bogatstvo kaštelanskih narodnih nošnji.

Miljenko i Dobrila

/Press

Miljenko i Dobrila

/Press

Miljenko i Dobrila

/Press

Muzej Grada Kaštela izložbom u predvorju male dvorane zaokružit će cijeli događaj izložbom „Kaštelansko-zagrebački intermezzo – Miljenko i Dobrila“ autorice Anje Acalije. Ljubavna priča iz 17. stoljeća o Miljenku i Dobrili nadahnula je brojne umjetnika koji su njihovu priču pretočili u brojne kazališne uspješnice, likovne i literarne radove.

Organizator događaja su Grad Kaštela i Turistička zajednica Grada Kaštela dok su suorganizatori Muzej Grada Kaštela, SŠ „Braća Radić Kaštel Štafilić i Društvo Kaštelana i prijatelja Grada Kaštela u Zagrebu.

Kaštelanske priče u Zagrebu odvijaju se pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i pokroviteljstvom Splitsko-dalmatinske županije i Ministarstva turizma.

Manifestacija „Legenda o Miljenku i Dobrili – Kaštelanske priče u Zagrebu“ održat će se 21. veljače 2025. u 20 sati u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski u Zagrebu.

https://www.jutarnji.hr/feed/